Sad mora da se kaže STOP: Kako će Srpska sprečiti da NATO umaršira u Banjaluku

© AP Photo / Amel EmricBosna, NATO
Bosna, NATO - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dosad je Srpska bila obavezna da radi sve što doprinosi eventualnoj integraciji BiH u NATO, ali je više radila protiv toga jer se na prvom mestu opire zahtevu da se imovina vojske prenese na centralne organe BiH, što praktično znači antidejtonsko zadiranje u prava Republike Srpske.

Najava predsednika Republike Srpske o suspenziji Akcionog plana za članstvo u NATO sasvim je, prema oceni analitičara iz Banjaluke Anđelka Kozomare, očekivana posle usvajanja Deklaracije o vojnoj neutralnosti i nakon, kako kaže Kozomara za Sputnjik, agresivnih pokušaja poslednjih meseci da se najatraktivniji vojni objekti koji su na području Srpske knjiže na armiju BiH, pošto bi to sutra postalo vlasništvo NATO-a ako bi BiH ušla u NATO.

Vojne vežbe NATO-a u Litvaniji - Sputnik Srbija
NATO granica na Drini: Plan Bošnjaka da razdvoje Srpsku i Srbiju

To bi u praksi, precizira Kozomara, značilo da bi, na primer, u centru Banjaluke bile jedinice NATO-a, da bi najatraktivnije vojne kote kontrolisala vojska NATO-a, ona koja je Srbe dva puta bombardovala.

Ako bude prema Dejtonu, Srpska nema brige

Predsednik Srpske je istakao i da će svi predstavnici ove republike morati to da podrže s obzirom na to da je u Narodnoj skupštini RS nedavno usvojena Deklaracija o vojnoj neutralnosti RS. Srpska ne želi da ima granicu na Drini, koja bi, kako je ocenio Dodik, bila i granica nekih vojnih saveza. „Republika Srpska to ne krije i pratiće Srbiju po tom pitanju„, naveo je predsednik RS i dodao da RS podržava politiku o vojnoj neutralnosti koju sprovodi Srbija. Prema njegovim rečima, RS odgovara vojna neutralnost, jer ne može da pređe preko činjenice da je „NATO bombardovao srpski narod, a štete od toga se još osete“.

„Sve što je najavljeno od strane predsednika Srpske je sasvim očekivano i treba podsetiti javnost da u važnim međunarodnim odlukama broj stanovnika, odnosno ono na šta bošnjačka strana računa, ne donosi odluke već se one donose ravnopravno. Prema Dejtonskom sporazumu, Republika Srpska mora da se pita za sve važne odluke, kao što je na primer i ova o eventualnom članstvu u NATO“, napominje Kozomara.

Više puta je rečeno, podvlači on, da RS neće u NATO i da neće dati saglasnost da BiH uđe u NATO sve dotle dok to Srbija ne uradi, jer se ne može pomiriti sa činjenicom da rakete NATO-a budu na Drini okrenute prema Srbiji.

Milorad Dodik - Sputnik Srbija
Prekretnica: Pokreće li Republika Srpska proces odvajanja od BiH

Dosad je Republika Srpska bila obavezna da radi sve ono što doprinosi eventualnoj integraciji BiH u NATO, podseća za Sputnjik politikolog Aleksandar Pavić, ali RS je više radila protiv toga jer se, smatra Pavić, na prvom mestu opire zahtevu da se imovina vojske prenese na centralne organe BiH, što praktično znači antidejstonsko zadiranje u prava Republike Srpske.

„Tako da se u poslednje vreme praktično Republika Srpska više bavila time kako da spreči dalje integracije u NATO, a koje bi ušle u ingerencije Srpske, što bi opet bilo kršenje Dejtona“, naglašava Pavić.

Najava predsednika Srpske je, ističe Pavić, više stvar načela.

„Stav RS je načelan i Dodik hoće da kaže: da Republika Srpska treba da bude usaglašena sa Srbijom i da ako je Srbija proglasila neutralnost, to isto treba da uradi i Republika Srpska i zato svako dalje integrisanje u pravcu članstva u NATO, u koje bi bila uključena RS bilo bi u funkciji razdvajanja RS i Srbije i u bezbednosnom i u geopolitičkom smislu. I praktično pravljenje tvrde granice usred istog naroda“, jasan je Pavić.

Zastava BiH - ilustracija - Sputnik Srbija
Rizičan trenutak: Krupan korak ka raspadu Bosne — u tri dela

Srpska uz Srbiju, a opozicija?

Inicijativa Milorada Dodika je, smatra taj politikolog, jako dobra i jako potrebna jer RS neće da prihvati da imovina vojske bude preneta na centralne organe, a bez toga ne može do kraja da bude sproveden Akcioni plan i NATO integracija koja je u funkciji slabljenja, pa i eventualnog ukidanja RS.

Za predstavnike RS u zajedničkim organima BiH, napominje  Anđelko Kozomara, obavezujuća je odluka Skupštine RS o vojnoj neutralnosti i prema Ustavu i prema zakonima, iako oni to dosad nisu pokazivali kao obavezu.

„Međutim, mislim da su i oni, barem prema ono što u javnosti zastupaju, saglasni da RS treba da blokira ulazak BiH u NATO, odnosno da sledi put Srbije. Teoretski, oni mogu da ne poštuju Deklaraciju i zahtev predsednika RS, ali bi to bili suprotno njihovim javnim izjavama, a i sledeća godina je izborna u BiH i to bi strahovito negativno uticalo na njihov rejting u srpskom biračkom telu“, ukazuje Kozomara. 

Milorad Dodik - Sputnik Srbija
Prva reakcija Dodika: Izbacujemo Haški tribunal iz svih udžbenika

Miloradu Dodiku je, prema mišljenju Aleksandra Pavića, da bi sproveo ovakvu nameru, potrebno da ima saradnju sa srpskim predstavnicima u centralnim institucijama u Sarajevu, koji su iz opozicije u RS.

„I zato je važno da i opozicija i vlast budu na istoj strani.  Ne sme da se desi da predstavnici Srpske u centralnim organima uvlače RS u dalje integracije sa NATO-om mimo volje većine glasača u RS“, posebno naglašava Pavić. 

Pavić podseća da organi BiH ne mogu ništa da urade bez konsenzusa sva tri naroda, pa je dovoljno da srpski predstavnik uloži neku vrstu veta i integracija u NATO neće proći.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala