Beograd hitno zbog EU mora da ukine slobodnu trgovinu sa Rusijom — stiže još gora ucena

CC0 / Pixabay / EU Rusija
EU Rusija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Poglavlje 30 predviđa da Srbija svoju ekonomsku politiku mora da uskladi sa EU, a to znači da će po njegovom zatvaranju morati ne samo da se odrekne bescarinskog trgovinskog sporazuma s Rusijom nego i da se priključi ekonomskim sankcijama Brisela Moskvi.

Entuzijazam zvaničnika zbog otvaranja poglavlja koja Srbiju približavaju EU verovatno nas neće krasiti kada na red dođe i zatvaranje onoga zavedenog pod brojem 30, koje je posvećeno ekonomskim odnosima sa inostranstvom.

Pre će biti da će ono predstavljati gorku pilulu koju ćemo morati da progutamo na tom putu ka EU koji, kako nam se stalno servira, nema alternativu.

Računica je, na prvi pogled, jer drugi nam nije predočen ako ga uopšte i ima, prosta. Sada imamo sporazume o slobodnoj trgovini sa Rusijom, EU, Turskom, Belorusijom, Kazahstanom, CEFT-om, a uskoro je trebalo da počnu razgovori o sporazumu sa Evroazijskom unijom, tržištem od 200 miliona stanovnika. Umesto svega toga ostaće nam samo onaj sa Evropskom unijom koji smo, dakle, imali i bez ulaska u EU.

Konferencija „Evropska bezbednosna politika na raskršću“ - Sputnik Srbija
Od Srbije će se tražiti da uskladi spoljnu politiku sa EU

Jer zatvaranje Poglavlja 30 podrazumeva, kako je to nedvosmisleno objasnila v. d. pomoćnika ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Olivera Jocić, da će sporazumi o slobodnoj trgovini koje smo potpisali sa državama sa kojima EU nema ugovorni odnos, biti otkazani.

„Jasno je da će ovi sporazumi biti otkazani, biće nekog gubitka u smislu pristupa tržištima sa ovim zemljama sa kojima trenutno imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Tu pre svega mislim na Rusiju, Belorusiju i Kazahstan, jer sa njima Evropska unija nije u ugovornom odnosu“, precizirala je Jocićeva.

Šta, zapravo, Srbija dobija, a koliki je taj „neki gubitak“, kako reče Jocićeva, i kakve će posledice po srpsku privredu imati zatvaranje Poglavlja 30?

Profesor Beogradske bankarske akademije dr Božo Drašković za Sputnjik kaže da, nažalost, niko nije napravio ekonomsku računicu šta se razvojno dobija sa ulaskom u EU, šta se dobija dobrom saradnjom sa EU, a šta se ulaskom u nju gubi na dugi rok.

„Kada pogledate ekonomsku politiku koja se vodi, fiskalnu politiku, politiku cena, subvencija, monetarnu politiku, vidite da se ta politika iz Brisela vodi po koncentričnim krugovima — u interesu moćnijih i van interesa manje moćnih članica EU“, kaže Drašković.

On napominje da je izlazak Britanije iz EU svojevrsan signal i da zato sve treba pažljivo sagledati. Srbija, koja je u čekaonici, a pitanje je koliko će to trajati, do 2025. ili 2030. godine, pre svega treba, smatra on, da vodi računa o svojim interesima, a ne o interesima EU.

„Valja imati u vidu da sama EU ima različite grupe uticaja zbog svojih ekonomskih interesa, za šta je najbolji primer gasovod ’Severni tok‘. Tamo gde postoje ekonomski interesi razvijenih zemalja u EU, onda se ne postavlja pitanje ekonomske saradnje sa Rusijom. Ali kada se postavi pitanje ’Južnog toka‘, onda se slabiji nađu u poziciji da se na njima princip isteruje“, ilustrovao je Drašković.

Sputnjik intervju - Sputnik Srbija
Šta Srbiji nudi Evroazijska unija?

Zato on smatra da Srbija treba da vodi računa o svom ekonomskom interesu i saradnji sa Rusijom i sa zemljama Evroazijske unije sve dok ne uđe u EU.

I ne mora, po mišljenju ovog ekonomiste, da zatvara poglavlje pre ulaska u EU ako to nije od njenog ekonomskog interesa.

„Srbija treba da pregovara sa EU što duže. Kada je reč o ekonomskim interesima to treba raditi korak po korak, jer nam niko to što izgubimo neće pokloniti, ni iz fonda EU, normalno ni iz Rusije i Kine. Niko nikome ne poklanja novac“, zaključio je Drašković za Sputnjik.

I analitičar Foruma ekonomista Borislav Borović ukazuje da nismo izveli računicu koliko dobijamo i gubimo ulaskom u EU.

„Srbija je jedna od retkih zemalja, ako nije i jedina koja nije uradila kost-benefit analizu ulaska u EU, analizu troškova i dobiti i rizika koji bi ulazak u EU doneo“, ističe ovaj ekonomista.

On posebno ukazuje na važnost Poglavlja 30 jer je ono jedno od retkih, ako ne i jedino, koje ne predviđa tranzicioni period, odnosno neko prelazno vreme do primene.

„Znači, posle zatvaranja poglavlja ono se odmah primenjuje, a to znači da Srbija neće moći da ima bilateralne ili bescarinske ugovore sa trećim zemljama sa kojima takve ugovore nema EU, a to, praktično, znači odricanje od ekonomskog suvereniteta kada su u pitanju odluke vezane za trgovinu“, navodi Borović.

On podseća i na značajan podatak, na koji se ne ukazuje, da Poglavlje 30 predviđa da Srbija svoju ekonomsku politiku mora da uskladi sa EU.

„Bojim se da će to značiti da će posle završetka pregovora o Poglavlju 30 Srbija morati da se priključi ekonomskim sankcijama koje je EU uvela Rusiji“, ističe Borović.

Srbija, smatra on, to neće moći da izbegne, kao što su sve zemlje koje su pregovarale o ulasku u EU morale da joj prilagode svoju ukupnu ekonomsku politiku.

Demonstracije protiv TPP - Sputnik Srbija
Ko dobija, a ko gubi od izlaska Amerike iz TPP-a

Uz to, analitičar Foruma ekonomista upućuje na još jedan, ne manje bitan momenat. Srbija će morati da se pripremi za primenu ugovora sa svim trećim zemljama sa kojima je EU sklopila ugovore. Tako će, objašnjava on, ako bude odblokiran Transatlantski ugovor sa SAD, morati da ga primenjuje. On to smatra lošim po Srbiju, koja nije spremna da ga primeni jer je skrojen tako da je na strani jačeg.

„Posle ovoga očigledno ćemo izgubiti benefite koje Srbija ima na tom velikom ruskom i evroazijskom tržištu“, zaključio je Borović za Sputnjik.

Profesor Leonid Vardomski sa Instituta za ekonomiju Ruske akademije nauka, kao i Borović, podvlači da, za razliku od članstva u Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU), članstvo u EU podrazumeva usklađivanje spoljne politike, uključujući i ekonomsku politiku.

„Kada je reč o Poglavlju 30, pretpostavljam da su Srbi svesni šta ih očekuje u EU i spremni na ovakve zahteve“, kaže Vardomski.

On je skeptičan kada se radi o tome da bi Brisel Beogradu, ako to zatraži, odobrio posebne uslove, odnosno sačuvao posebne ekonomske odnose sa Moskvom i Evroazijskom unijom do kraja pregovora o članstvu u EU.

Uz ocenu da bi dogovor o slobodnoj trgovini sa EEU obezbedio Srbiji pojednostavljeni pristup na veliko tržište zemalja koje čine taj savez, profesor Instituta za ekonomiju Rusije akademije nauka, takođe smatra da EEU zemlje imaju mnogo veću slobodu u pogledu odlučivanja o proizvodima za zajedničko bescarinsko tržište nego što je to u slučaju sa EU.

Nova godina  - ilustracija - Sputnik Srbija
Srbi dobili novi kalendar: Srećna nova 2025!

„Ne znam da li bi EU uopšte opstala bez ove koordinacije, usklađivanja i rigoroznih pravila — u tom smislu EU na neki način liči na SSSR. U svakom slučaju, odluka o evropskoj integraciji je suverena odluka Srbije, koju mi poštujemo“, zaključio je Vardomski za Sputnjik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala