Predsjednik komisije za demarkaciju Špejtim Bulići kazao je da izvještaj prethodne komisije nije u saglasnosti sa graničnom linijom koje su imale Crna Gora i nekadašnja autonomna pokrajina Kosovo.
„Vladina komisija za demarkaciju granične linije sa Crnom Gorom ocijenila je da sporazum koji je potpisan u avgustu 2015. godine između Kosova i Crne Gore nije pravičan jer nije uzeo u obzir materijale koji su bili u korist Kosova“, rekao je za „Koha ditore“ Bulići.
Kosovski premijer Ramuš Haradinaj ocijenio je da je novi izvještaj kredibilan i da su ga sastavili stručni ljudi koji su potvrdili dosadašnje tvrdnje da je Kosovo ranijom verzijom sporazuma oštećeno po pitanju teritorijalne cjelovitosti. Haradinaj je dodao da je izvještaj nove komisije pokazao da je Kosovo upravljalo teritorijom do Kule i Žlepa.
„Sedamnaest odsto teritorije Crne Gore bilo je upisano u katastarske registre te republike“, napisao je Haradinaj na Fejsbuku, vjerovatno misleći na nekadašnju administativnu teritoriju južne srpske pokrajine.
Naravno, sedamnaest odsto teritorije nije malo, a može se reći da su ovakve izjave dodatno neprijatne, naročito ako dolaze od najviših zvaničnika, pa makar služile samo za unutrašnju upotrebu.
Idući tom logikom mnogi su se u Crnoj Gori već dosjetili da je 1913. godine Metohija sa Peći bila u sastavu Crne Gore, što samo pokazuje koliko je malo porebno za otvaranje Pandorine kutije na Balkanu.
Istovremeno, ministar spoljnih poslova Crne Gore Srđan Darmanović još jednom je ponovio da je pitanje demarkacije sa Kosovom za Crnu Goru završena priča, i dodao da se uzda u „demokratsku snagu kosovskih institucija“.
„Pitanje demarkacije je sada problem Kosova. Skupština Crne Gore nikada nije poništila međunarodni sporazum i to se neće desiti ni ovom prilikom“, bio je jasan Darmanović.
Svakako treba reći da je uzdanje crnogorske strane u „demokratski kapacitet Kosova“ zapravo samo eufemizam za očekivanje Podgorice da će ovo pitanje biti pozitivno riješeno pod pritiskom SAD i NATO-a.
U tom smislu možda je trenutno od bilateralnih odnosa između Crne Gore i takozvane republike Kosovo zanimljivija unutrašnja dinamika u samom političkom životu Prištine.
Naime, sporazum o demarkaciji već je pokazao javno neslaganje koalicionih partnera sadašnje vlasti na Kosovu, koju čine Demokratska partija Kosova (DKP), Alijansa za budućnost Kosova i Inicijativa za Kosovo i druge stranke.
Lider DKP Kadri Veselji, koji je i predsjednik skupštine Kosova, prošle nedelje je kazao da svi poslanici njegove stranke u parlamentu sem jednog podržavaju aktuelni sporazum.
Na drugoj strani, Pokret Samoopredeljenje kao najveća stranka u parlamentu Kosova je protiv sporazuma, i prema riječima poslanice Aljbuljene Hadžiju, premijer Ramuš Haradinaj prvo što treba jeste da poništi sporazum.
Zanimljiv je takođe i stav takozvanog predsjednika Kosova Hašima Tačija koji je pozvao poslanike u skupštini da ratifikuju sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom, što samo pojačava utisak konfuzije koja po ovom pitanju vlada u Prištini.
„Želim da vjerujem u političku volju izabranih predstavnika građana, ali istovremeno pozivam sve poslanike Skupštine Kosova da nezavisno od partijske pripadnosti budu ujedinjeni u ratifikaciji ovog međudržavnog sporazuma“, napisao je Tači na Fejsbuku.
Na koncu, tu je i stav predstavnika Srpske liste na Kosovu, koji su još prethodnog kosovskog premijera Isa Mustafu obavijestili da oni neće podržati ratifikaciju sporazuma, jer se tome protivi zvanični Beograd, a što bi ujedno značilo i indirektno priznanje nezavisnosti Kosova.