Humanost je kad empatiju pretočiš u dela

© Sputnik / Tanja TrikićArno Gujon
Arno Gujon - Sputnik Srbija
Pratite nas
Kada sam posle pogroma na Kosovu i Metohiji 2004. prvi put došao da dopremim humanitarnu pomoć za Srbe pitao sam se kako će nas dočekati i neće li biti ljuti zato što ih je Francuska napustila, ali dočekali su nas kao brat brata, seća se francuski humanitarac Arno Gujon.

Pred punom salom na Fakultetu političkih nauka Gujon, koji je kao priznanje za pomoć koju godinama pruža Srbima na Kosmetu 2015. dobio i državljanstvo Srbije, održao je predavanje o humanizmu u 21. veku.

Humani ljudi, kaže, razlikuju se od ostalih samo po tome što empatiju prema drugima pretaču u dela.

Arno Gujon - Sputnik Srbija
Gujon: Pravdam se u Francuskoj, nisam očekivao da ću morati i u Beogradu

Na njegovom putu humanizma do sada je 43 konvoja humanitarne pomoći vredne milion i po evra, koju je sa svojom organizacijom „Solidarnost za Kosovo“ isporučio Srbima na Kosmetu.

„Znao sam da će biti teško, ali nisam očekivao da će biti ovoliko teško. Nisam mogao da zamislim da ću nekim dečacima dati prve lopte, a devojčicama prve lutke“, naveo je Gujon u emotivnom osvrtu na svoj 13-godišnji rad.

Trudio se, kaže, da ljudima u nevolji pokaže da solidarnost nije isprazna reč. To će pokazati i još jednim šleperom sa 10 tona humanitarne pomoći koji je krenuo put Gračanice, a trebalo bi, precizira, da stigne za pet-šest dana. Dodaje da će nastaviti i praksu Božićnog humanitarnog konvoja, te da će za tri nedelje sa 10 volontera iz Francuske krenuti na KiM da isporuči pomoć.

Kao još jednu akciju svoje organizacije naveo je slanje na letovanje dece iz srpskih enklava, koje organizuje već šestu godinu zaredom. Dirljivo je, otkriva, kada vam dete koje je prvi put na moru kaže kako je more stvarno slano ili kad se deca, koja su u hotelu gde su smeštena prvi put videla lift, neumorno voze njime gore-dole.

Još jedna akcija Gujonove organizacije bila je i isporuka sedam klavira muzičkoj školi u Stanišoru, kod Gnjilana.

„U tom malom selu skoro svako dete svira neki instrument. Kada smo dopremili klavire deca su obukla najlepše što imaju i počela su da sviraju Baha i Mocarta usred ničega“, priseća se Gujon, uz ocenu da Srbi na KiM imaju budućnost zato što čuvaju kulturu.

Ispričao je i o iskustvu koje je doživeo u povratničkom selu Žač gde je srpske porodice koje su se vratile u selo zatekao u šatorima podignutim na zgarištima njihovih kuća.

Francuski humanitarc Arno Gujon - Sputnik Srbija
Arno Gujon novi Arčibald Rajs

„Dan pred moj dolazak ekstremisti su pucali na njih i na šatorima sam video rupe od metaka. Pitao sam ih zašto su se vratili kad je tako opasno. Čovek mi je rekao da su 10 godina živeli u kolektivnom smeštaju, a tu su svoj na svome, makar i pod šatorima“, naveo je Gujon, dodajući da nikad nije video hrabrije ljude.

Gujon se posebno zahvalio Kancelariji za KiM i Eparhiji raško-prizrenskoj sa kojima, kako ističe, ima odličnu saradnju. Humanitarac nije želeo da govori o politici, ali je ukazao na značaj borbe da se spreči ulazak Kosova u Unesko, jer,  upozorava, prištinske vlasti bi da otmu srpsku kulturnu baštinu.

Nakon Gujonovog predavanja održan je humanitarni koncert, a prikupljani su i dobrotvorni prilozi koji će preko Kancelarije za KiM biti dostavljeni Srbima na Kosovu.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala