Ruski vojnici neće sedeti skrštenih ruku posle sloma DAEŠ-a

© Sputnik / Mikhail Voskresenskiy / Uđi u bazu fotografijaRuski instruktor obučava sirijske vojnike za pretraživanje i otkrivanje eksplozivnih naprava u Palmiri.
Ruski instruktor obučava sirijske vojnike za pretraživanje i otkrivanje eksplozivnih naprava u Palmiri. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Vojni uspesi u borbi protiv DAEŠ-a, efikasne mirovne inicijative i čvrsta pozicija na međunarodnoj pozornici — tokom protekle dve godine Rusija je dokazala da se na Bliski istok vratila ozbiljno i na dugi rok, kao i da ne namerava da odlazi iz tog strateškog regiona u bližoj budućnosti.
Vladimir Putin u Lenjingradskoj oblasti - Sputnik Srbija
Rat ili... Na šta je Putin mislio

Prošle sedmice je prvi zamenik šefa Komiteta Saveta Federacije za bezbednost i odbranu Franc Klincevič saopštio da ruske vojne baze neće biti povučene iz Sirije nakon okončanja protivterorističke operacije. 

Broj vojnika će po svoj prilici biti primetno smanjen, ali oni koji ostanu nipošto neće sedeti skrštenih ruku. 

Ograničeni kontingent

Predsednik Rusije Vladimir Putin je početkom sedmice, prilikom susreta sa sirijskim kolegom Bašarom el Asadom, saopštio da će operacija ruske avijacije protiv terorista u Siriji uskoro biti završena. 

On je naglasio da je potpuno uništenje ekstremista još daleko, ali da je vojska svoje zadatke ispunila. Sirijske vlasti sada kontrolišu više od 98 odsto teritorije zemlje, a armija je praktično preuzela grada Bukemal, poslednje naselje koje još delimično drži DAEŠ. 

Predsednik Irana Hasan Rohani, predsednik RF Vladimir Putin i predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan u Sočiju. - Sputnik Srbija
Figaro: Putin žuri da vojne uspehe pretvori u diplomatsku pobedu

Situacija u zonama deeskalacije je stabilna, a broj naoružanih formacija koje su prihvatile da poštuju primirje povećao se na 234. 

Prvi zamenik ministra odbrane Rusije, general armije Valerij Gerasimov je ocenio da se u Siriji već stvaraju uslovi za obnavljanje mirnog života i povratak izbeglica. 

Mnogi eksperti su, međutim, uvereni da odjek ovog rata neće uskoro utihnuti. 

„Treba shvatiti da će Sirija još mnogo godina biti ognjište napetosti“, objašnjava zamenik direktora Instituta za političku i vojnu analizu Aleksandar Hramčihin. 

„Samo zbog jednog razloga naše vojne baze su tamo neophodne. Rusija će moći direktno da utiče na konfliktne situacije koje na Bliskom istoku redovno izbijaju. Uz to, baze ozbiljno povećavaju mogućnosti naših oružanih snaga u inostranstvu. Problem je, međutim, u tome što Sirija i Rusija nemaju zajedničke granice, zbog čega bi snabdevanje objekata moglo da bude otežano — uvek ćemo od nekoga zavisiti. Na promer, sada robu prebacujemo preko Irana“, naveo je Hramčihin. 

Naravno, u posleratnoj Siriji veliki ruski vojni kontingent nije potreban. Prema rečima Franca Klinceviča, broj kopnenih i vazdušno-kosmičkih snaga Rusije tamo će biti smanjen. Ministarstvo odbrane će, ipak, nastaviti da pruža podršku sirijskim vlastima, uključujući i eventualne „lokalne tačke napetosti“. 

Predsednik RF Vladimir Putin stiže na sastanak u Sočiju. - Sputnik Srbija
Putin: Asad je spreman

Pustiti korenje

Rusija u Siriji danas koristi dva velika vojna objekta: avio-bazu Hmejmim u provinciji Latakiji i punkt za materijalno-tehničko snabdevanje Vojne mornarice Rusije u gradu Tartursu na obali Sredozemnog mora, koji je do kraja 2012. godine bio prilično skroman kompleks za pristajanje brodova, sa sistemom za snabdevanje svežom vodom, tehničkim prostorijama i šalterom sa četiri čoveka. 

Već u septembru 2013. godine Rusija je objavila da obnavlja svoje vojno-mornaričko prisustvo u Sredozemnom moru. Potpuna rekonstrukcija te baze počela je 2015. godine. Broj stručnjaka u objektu povećao se na 1.700 ljudi. 

Šta se sada događa u Tartusu predstavlja tajnu sa sedam pečata. Poznato je da je 3. decembra prošle godine Vladimir Putin potpisao „Naredbu o potpisivanju sporazuma Rusije i Sirije o širenju teritorije punkta za snabdevanje Vojne mornarice Rusije u oblasti luke Tartus i o ulasku vojnih brodova Rusije u teritorijalne vode Sirije“, što, verovatno, govori o izgradnji prave vojno-mornaričke baze.

Luka bi, prema navodima izvora, nakon rekonstrukcije trebalo istovremeno da prima brodove prve i druge klase, podmornice, uključujući i nuklearne, i barže ogromne mase. Takav objekat podrazumeva pouzdanu zaštitu, što znači da će u Tartus, verovatno, biti prebačene dodatne snage PVO, vojska obalske odbrane i odredi morske pešadije. 

Predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa predstavnicima Ministarstva Odbrane Rusije - Sputnik Srbija
Putin: Operacija u Siriji potvrdila efikasnost ruskog oružja

Avio-baza Hmejmim, naprotiv, odavno je izgrađena. Ruska vojska se navikla na život u Latakiji, a mali kamp sačinjen od šatora tokom dve godine se pretvorio u pravi grad u kojem ima sve što je potrebno za komforno službovanje u nelagodnim uslovima žarke i sušne klime. 

U bazi se nalaze skladišta borbene municije i goriva, punktovi za dopunjavanje zaliha goriva i remont tehnike, savremeni punktovi za ishranu, kupatila i kompleksi za pranje veša, pekare, medicinski punktovi i mnogo toga drugog. Vojnici su smešteni u specijalnim, udobnim blokovima-kontejnerima. Oko baze je razmeštena moćna odbrana koju čine savremena PVO sredstva i sredstva za radio-elektronsku borbu. 

„Čak i ako se odbaci geopolitika i čisto vojne stvari, prisustvo tih baza može da nam bude samo od koristi“, smatra rukovodilac Centra za vojno prognoziranje Anatolij Ciganok.

„One omogućavaju razvijanje saradnje Rusije i Sirije. Kao prvo, naši vojnici i oficiri će pomagati vlastima te zemlje da uklanjaju mine sa svoje teritorije. Verujte, tamo je ostalo toliko eksploziva da deminerima neće faliti posla godinama, ako ne i decenijama. Kao drugo, oni će obučavati i trenirati sirijske vojnike, pomagati im da savladavaju naoružanje i borbenu tehniku ruske proizvodnje. Jednom rečju, vojnici tamo imaju posla i bez rata“, naglasio je Ciganok.

Predsednici Rusije i Sirije Vladimir Putin i Bašar Asad u Sočiju - Sputnik Srbija
Zagrljaj pobednika: Kako su Putin i Asad susretom preokrenuli epohu

Južno krilo

Ne treba zaboraviti ni na geopolitiku. Bliski istok ostaje u zoni ključnih interesa SAD i njihovih saveznika u NATO-u. Pojava novog igrača za regionalnim kartaškim stolom očigledno ne raduje predstavnike Severnoatlantske alijanse koji su mnogo puta iskazali strahovanje od toga da bi Rusija mogla dodatno da poveća svoje vojno prisustvo. A Moskva takve mogućnosti zaista ima.

„Treba razumeti da je Hmejmim prilično razvijena avio-baza, sposobna da primi sve tipove aviona“, kaže glavni urednik lista „Nacionalna odbrana“ Igor Korotčenko. 

„Tamo mogu da budu ne samo lovci, nego i, recimo, bombarderi Tu-22M3. Ili čak i strateški nosači raketa Tu-92 i Tu-160. To Rusiji otvara mogućnost da parira širokom spektru opasnosti. Krstareće rakete H-101 moći će da dostignu bilo koji cilj u regionu. Isto se može reći i za ’kalibre‘ kojima su naoružani brodovi u Tartusu. Sa jedne strane, mi u suštini preuzimamo kontrolu nad celim Bliskim istokom, a sa druge strane, odgovaramo na pretnje na južnim bokovima NATO-a“, navodi Korotčenko. 


Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala