Rusija obeležava 100. godišnjicu Oktobarske revolucije

© Sputnik / Юriй Somov / Uđi u bazu fotografijaObeležavanje 50. godišnjice Oktobarske revolucije na Crvenom trgu u Moskvi
Obeležavanje 50. godišnjice Oktobarske revolucije na Crvenom trgu u Moskvi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rusija danas obeležava 100. godišnjicu od Oktobarske revolucije koja predstavlja početak formiranja sovjetske države unutar granica Ruske imperije.

Oktobarska revolucija, takođe poznata i kao Boljševička revolucija ili Novembarska revolucija, je bila druga faza Ruske revolucije 1917. godine koju su ovog puta predvodili Vladimir Lenjin i boljševici, zajedno sa menjševicima, levim socijalistima-revolucionarima i anarhistima. 

Ova revolucija ujedno predstavlja i prvu marksističko-komunističku revoluciju u istoriji.

Vojnici pucaju na policiju za vreme Februarske revolucije - Sputnik Srbija
Nisu boljševici svrgli cara, ni podelili Rusiju

Sve je počelo 23. oktobra 1917. godine po julijanskom kalendaru koji je u to vreme bio korišćen u Rusiji, kada je boljševički vođa Jan Anvelt poveo svoje levičarske revolucionare u pobunu u Talinu. 

Dva dana kasnije je Vladimir Lenjin poveo svoje snage u pobunu u tadašnjem Petrogradu, današnjem Sankt Peterburgu, protiv neefikasne Privremene vlade Aleksandra Kerenskog. 

Tokom svog većeg dela, nemiri u Petrogradu su bili bez prolivene krvi, da bi konačni juriš na Zimski dvorac usledio u noći između 6. i 7. novembra. 

Juriš, koji je predvodio Vladimir Antonov-Ovsenko, pokrenut je tačno u 21:45 i to nakon pucnja iz krstarice Aurora, a dvorac je zauzet nekoliko sati posle ponoći, usled čega je 7. novembar uzet kao zvaničan datum Oktobarske revolucije. 

Ovaj praznik se u SSSR-u obeležavao sve do 1991. godine, odnosno do raspada Sovjetskog Saveza, međutim pet godina kasnije je prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin ipak vratio 7. novembru status praznika i neradnog dana, s tim što je taj datum nosio naziv „Dan pomirenja i sloge”. 

Taj praznik nije zaživeo, s obzirom da se 7. novembar ipak, asocira prvenstveno sa komunistima, stoga je Jeljcinov naslednik Vladimir Putin 2004. godine za Dan pomirenja proglaiso 4. novembar u čast sećanja na događaje iz 1612. godine kada je narod pod rukovodstvom Kuzme Minjina i Dmitrija Požarskog oslobodio Moskvu od poljskih osvajača.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala