Sloveni bolje poznaju Amerikance i Nemce nego jedni druge

© Sputnik / Vladimir Pesnя / Uđi u bazu fotografijaKnjige
Knjige - Sputnik Srbija
Pratite nas
Savremeni slovenski pisci sve više se obraćaju tradiciji, duhovnim načelima koja sežu do samih početaka slovenske pismenosti.

Reč je o potrebi da se pronađe nešto zajedničko, nepromenljivo, iskonsko, nešto što se ne menja bez obzira na promene u društvu, na napredak tehnike i tehnologije, kaže u razgovoru za Sputnjik Julija Sozina, predstavnica Instituta za prevođenje iz Moskve.

Novi naslovi objavljeni u okviru edicije „Sto slovenskih romana“, pokrenute pre deset godina sa idejom da promoviše savremenu slovensku književnost unutar slovenskog sveta, predstavljeni su na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu.

Ruski pesnik, prevodilac i kulturolog Oleg Komkov - Sputnik Srbija
Čovek je zaboravio da bude čovek

Ova edicija predstavlja antologijski izbor slovenskih romana napisanih posle pada Berlinskog zida, a u poslednjih par godina posebno je aktivno prevođenje dela slovenskih autora na ruski jezik.

Kada je reč o srpskim piscima, na ruski su do sada prevedena dva od deset odabranih naslova. Reč je o romanima „Madonin nakit“ Lasla Blaškovića i „Sitničarnica ’Kod srećne ruke‘“ Gorana Petrovića.

Prema rečima Julije Sozine, književnost savremenih slovenskih autora je veoma raznovrsna, a ono što ih na neki način povezuje jeste odnos prema tranziciji kroz koju su u proteklih par decenija prošle sve slovenske zemlje. Taj period je ostavio dubok trag u našem odnosu prema životu i društvu, smatra naša sagovornica.

„Ipak, čini mi se da slovenska književnost sada dobija novi podsticaj za razvoj. Reč je o delima veoma visoke umetničke vrednosti. Slovenski pisci ozbiljno se posvećuju nekim dubinama, tradiciji, duhovnim načelima koja ne sežu samo u poslednjih 200 do 300 godina, do 20. ili 19. veka, kada je većina slovenskih književnosti i počela da se razvija, nego do samih početaka slovenske pismenosti“, navodi Julija Sozina.

Ona smatra da je reč o potrebi da se pronađe ono što je zajedničko, nepromenljivo, iskonsko, što se ne menja bez obzira na promene u društvu, na napredak tehnike i tehnologije.

Bista Milorada Pavića ispred ulaza zgrade u ulici Braći Baruh - Sputnik Srbija
I Rusija se ponosi Miloradom Pavićem

Julija Sozina, međutim, ukazuje i na jedan problem koji je postao posebno vidljiv tokom rada na prevodima dela slovenskih pisaca, a to je nedovoljno poznavanje istorije i kulture pojedinačnih slovenskih naroda.

„Sada smo, na primer, s namerom prekinuli rad na ovoj ediciji, da bismo do kraja godine objavili — zakleli smo se da ćemo to učiniti — ’Grobnicu za Borisa Davidoviča‘ Danila Kiša. Ovu knjigu objavljujemo u ediciji ’Srpska reč‘, u kojoj je ranije objavljena i Antologija savremene srpske priče. Mislim da upravo ova edicija može da doprinese razumevanju srpskog romana i srpske književnosti“, kaže naša sagovornica.

Govoreći o poznavanju slovenske kulture u Rusiji, Julija Sozina objašnjava da su značajne figure zapadnoevropske ili američke kulture poznate svima, dok je, kako se ispostavilo, slovenska kulturna baština prilično velika nepoznanica.

„Čak ni slovenska klasika nije prevedena. Nemačka jeste, engleska jeste… Postoji mnogo propusta — čovek pročita tekst, vidi da je priča odlična, jezik je prelep i onda se odjednom pojavljuje neko čije mu ime ništa ne govori, a jasno je da je reč o nekome ko je važan — recimo, Dositej Obradović ili Danilo Kiš… I onda ide u biblioteku ili na internet i dobija samo šture informacije o tome da je taj neko nekada živeo i pisao. Ako želi da pročita nešto, da sazna više, shvata da prevoda nema“, navodi Julija Sozina.

Zadatak prevodilačkog tima koji ona predvodi jeste da se ti propusti isprave. Postoji, međutim, još jedan problem, a to je mali broj prevodilaca koji, kako je istakla naša sagovornica, pored toga što dobro govore srpski jezik, treba odlično da vladaju i maternjim ruskim jezikom i da poznaju srpsku kulturu i istoriju.

Deveti festival istorijskih klubova Bojno polje - Sputnik Srbija
Zabranjena istorija: Rusi i Srbi su iz Sibira — pobedili smo Aleksandra Makedonskog

S obzirom na to da je interesovanje ruskih čitalaca za srpsku književnost veoma veliko, Institut za prevođenje iz Moskve nastoji da obrazuje iskusne prevodioce koji bi u budućnosti mogli da nadomeste ovaj nedostatak i da, pored već poznatih Ive Andrića, Gorana Petrovića i Milorada Pavića, predstave ruskim čitaocima i druge značajne autore koji su pisali i pišu na srpskom jeziku.

U okviru edicije „Sto slovenskih romana“, pored dela Lasla Blaškovića i Gorana Petrovića, na slovenske jezike se prevode i romani Srđana Valjarevića, Svetislava Basare, Vide Ognjenović, Davida Albaharija, Dragana Velikića i drugih pisaca.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala