Gore od besnila: Smrtonosni parazit u Srbiji — ima li razloga za paniku?

Pratite nas
Vest da je novosadski Pasterov zavod otkrio multilokularni ehinokok kod lisica, smrtonosnu bolest koju prenose životinje, uznemirila je pre svega brojne vlasnike pasa i mačaka. Da li ima razloga za strah i paniku i da li su ugroženi svi koji su u kontaktu sa psima i mačkama?
Alis El - Sputnik Srbija
Nevidljiva bolest o kojoj se ne govori: Oboleli izgledaju zdravo, ali život im je pakao

Direktor novosadskog Pasterovog zavoda Dušan Lalošević za Sputnjik pojašnjava da je u Srbiji besnilo u velikoj meri iskorenjeno, ali da populacija lisica raste i da se zato šire njihovi paraziti koji ranije nisu postojali u Srbiji.

„Otkrili smo multilokularni ehinokok. Ta vrsta ehinokoka je opasnija od psećeg, a i pseći je vrlo opasan. To su sve podmukle bolesti koje dugo traju, dovode do teških invaliditeta, a nažalost mogući su i smrtni ishodi od obe vrste ehinokoka. Međutim, taj lisičji je gotovo uvek smrtonosan za čoveka“, kaže Lalošević.

Lisičji ehinokok je poznat u Severnoj Evropi, a u Rusiji su čitavi udžbenici pisani o toj bolesti. Nije reč o novoj bolesti nego o novoproširenom agensu koji ranije nismo imali u Srbiji i koji je sada, na neki način, poremetio ekološku ravnotežu.

Kako se prenosi?

„Bolest se prenosi direktnim ili indirektnim kontaktom sa lisicama. Zato su ugroženi psi koji su u kontaktu sa divljim životinjama, psi lutalice ili psi po salašima koji mogu biti u kontaktu sa lisicama. Za njih su glodari prelazni domaćini i zbog toga su čak i mačke uključene u ciklus multilateralnog ehinokoka“, objašnjava Lalošević.

On ističe da kad se čovek inficira, obično bolest počinje na jetri, tako što podmuklo raste, a kada se otkrije najčešće bude kasno za operaciju. Zato je bolest jako opasna, ali je u Evropi vrlo retka.

Alchajmerova bolest-ilustracija - Sputnik Srbija
Zašto lek za Alchajmerovu bolest nije prošao klinička ispitivanja

„Naš narod ne zna mnogo ni o običnom ehinokoku, a tek o lisičjem ne zna ništa. Žao mi je kada gledam mlade ljude koji se vraćaju selu, drže ovce i pse, a ne znaju kakva opasnost im preti. I zato Pasterov zavod deci u školama drži predavanje kako da se ponašaju prema domaćim životinjama, civilizovano i u skladu sa higijenskim merama.“

Lalošević upozorava da je nedopustivo da postoje psi lutalice.

„Pas je stvorena vrsta, ukrštanjem od strane čoveka i jedino kao član ljudske porodice može da postoji. Psi lutalice su velika urbana kontaminacija i ima i drugih bolesti, uglavnom parazitskih, koje mogu da prenesu“, kaže Lalošević i naglašava da je najbitnije civilizovano držanje psa koji ima izabranog veterinara. Bitno je da se primenjuju sve higijenske mere, a najvažnije je pranje ruku posle diranja psa.

„Za ehinokokus je najvažnije redovno čišćenje pasa od parazita. Ipak, kada je reč o lisičjem ehinokokusu najugroženiji su lovci i stanovnici seoskih predela. U gradskim sredinama nema mogućnosti zaraze od te vrste ehinokoka“, ističe Lalošević.

Kakva opasnost preti u gradskim sredinama?

Profesor na fakultetu Veterinarske medicine Dragan Bacić za Sputnjik objašnjava da je pseći ehinokukus (echinococcus granulosis) najmanja pantljičara koja parazitira u tankom crevu pasa.

Homeopatski lekovi - Sputnik Srbija
Homeopatija — spas ili prevara?

„Opasnost je minimalna ako se psi redovno čiste od parazita. Čovek može da se zarazi ako unese u sebe jaja tog parazita, preko psa koji nije očišćen, posebno u ruralnim sredinama. Takođe jajima mogu da se kontaminiraju povrće ili voda. Jaja mogu dugo da žive u spoljašnjoj sredini, pa čovek može tako da se zarazi.“

On pojašnjava da se kod čoveka ne razvija pantljičara nego jedna ili dve ciste uglavnom u jetri. Kod multilateralnog ehinokokusa istovremeno se razvija veliki broj cisti koje osim u jetri mogu da metastaziraju u plućima ili na mozgu.

„Pas se može zaraziti u kontaktu sa zaraženim psom ili ako pojede iznutrice zaraženih životinja, ovaca, konja i slično.“

Iako je kod nas mnogo češći pseći ehinokokus (granulosis), procenat oboljevanja je jako mali, par slučajeva na 100.000 stanovnika. Vakcina protiv te vrste bolesti ne postoji, ni za ljude, ni za životinje.

„Psi ne predstavljaju nikakvu opasnost ako redovno idu kod veterinara i ako se redovno čiste od parazita. Najbolji način zaštite, pored zdravstvene nege, jeste higijena, redovno pranje ruku posle kontakta sa psom lutalicom ili psom u ruralnoj sredini. Takođe je jako važno temeljno pranje povrća.“

Prema nezvaničnim statističkim podacima više ljudi se zarazi ehinokokusom preko povrća i kontaminiranog mesa nego u kontaktu sa kućnim ljubimcima.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala