Bivši letonski ministar: Ključ za svetsku bezbednost u rukama Kremlja

© Sputnik / Natalья Seliverstova / Uđi u bazu fotografijaMoskovski Kremlj
Moskovski Kremlj - Sputnik Srbija
Pratite nas
NATO i Evropska unija moraju da rade zajedno sa Rusijom, bez toga bezbednost u svetu ne može da se dostigne, izjavio je bivši ministar inostranih poslova Letonije Janis Jurkans.
Američki državni sekretar Reks Tilerson i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov tokom sastanka na marginama ASEAN-a u Manili - Sputnik Srbija
Lavrov: Zasad nam ne uspeva da se ujedinimo

„Ključ za globalnu bezbednost nalazi se u Kremlju, bez obzira na to ko tamo vlada — Putin, Ivanov ili Petrov. Mislim da to ceo svet razume. Zbog toga smatram i nadam se da će Rusija igrati veoma ozbiljnu ulogu, glavnu ulogu“, izjavio je Jurkans novinarima na marginama 14. godišnjeg zasedanja Međunarodnog debatnog kluba „Valdaj“.

On je izrazio nadu da će posle aktuelnih događaja u svetu „biti uspostavljen novi svetski poredak, a Evropa neće biti protiv Rusije. Evropa i svet biće sa Rusijom, jer bez ovog neće postojati mir u svetu“.

„Mi smo, kao susedi Rusije, zainteresovani za red i predvidljivost ruske politike… Posle 2014. godine počela je masovna militarizacija javnog mnjenja (na Baltiku). Kako izaći iz situacije kada postoje političari uvereni da će NATO obezbediti mir? Smatram da NATO neće obezbediti mir bez Rusije“, dodao je on.

Jurkans smatra da ne postoji nikakva opasnost za baltičke države od Rusije, a izjave na ovu temu nekih baltičkih političara predstavljaju samo političke parole.

Vojne vežbe NATO-a - Sputnik Srbija
Ključa na Baltiku: Amerikanci na dva sata od Rusije — šta čeka Moskva

Na pitanje da li on ikada oseća neku opasnost za baltičke zemlje, Jurkans je odgovorio: „Nikad“.

„To su samo političke parole. To misle ljudi koji žive u prošlosti i koji ne razumeju šta se dogodilo u Gruziji, ko je započeo rat i šta se desilo u Ukrajini“, objasnio je bivši ministar spoljnih poslova Letonije.

On smatra da je za to delimično kriva ekonomska situacija u baltičkim zemljama.

„Naš problem je što je ekonomska kriza koja se desila 2008. dovela do nacionalizma. Ovaj nacionalizam, pomnožen sa siromaštvom, predstavlja ozbiljan i bolan problem“, istakao je Jurkans.

„Mi (javnost baltičkih država) ništa ne odlučujemo. Okrenuti smo leđima Rusiji, jer su nas, nažalost, tako okrenuli. Okretanje u lice Rusije je osnovni zadatak za letonske političare. Zato što ne postoji samo politički aspekt, već i ekonomski. Osim toga, imamo pola miliona ljudi (u Letoniji) koji su Rusi“, naglasio je on.

Zastava Rusije na otvaranju Međunarodnog vojno-tehničkog foruma Armija 2016 - Sputnik Srbija
Rusija: Zapadna vojna grupa može da se suprotstavi pretnjama na granici

Odnosi Rusije i Zapada pogoršali su se zbog situacije na Krimu i u Ukrajini. U julu 2014. godine, EU i SAD prešle su sa sankcija protiv pojedinaca i kompanija na mere protiv čitavog sektora ruske ekonomije.

Predsednik Rusije Vladimir Putin je 6. avgusta 2014. godine potpisao uredbu kojom se zabranjuje uvoz u Rusiju određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda iz zemalja koje su uvele antiruske sankcije. Sa proširivanjem sankcija Zapada, Rusija je takođe proširivala svoje uzvratne mere. Zasad je zabrana isporuke stranih proizvoda na snazi do kraja 2018. godine.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala