Malo je atak na Rusiju: Zapad krenuo u ofanzivu protiv Kine na Balkanu

© Tanjug / Tanja ValičRadovi na auto-putu E-763
Radovi na auto-putu E-763 - Sputnik Srbija
Pratite nas
Više je nego jasno ko koči ulazak država Zapadnog Balkana u EU, i to sigurno nisu ni Rusija ni Kina. Glasna upozorenja Zapada da Kina može da okrene Balkan od EU u stvari su izgovor da se nađe drugi krivac za sopstveno nefer postupanje.

Najnoviji autorski tekst nekadašnjeg visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost, bivšeg generalnog sekretara NATO-a i bivšeg šefa diplomatije Španije Havijera Solane, objavljen u listu „Danas“, još jedan je od onih koji se u poslednje vreme, bez pardona, bave „zloćudnom“ ulogom Kine na Zapadnom Balkanu koja ga odvaja od EU.

Osvanuo je samo koji dan pošto je nekadašnji ambasador SAD u Srbiji Kameron Manter, u takođe autorskom tekstu za „Stratfor“, imao sličnu mantru. Upozorio je Zapad da treba da se pripazi Kine na Balkanu, a Americi sugerisao da ponovo usmeri više pažnje na njega.

Bivši generalni sekretar NATO-a Havijer Solana - Sputnik Srbija
Solana uporedio rastrzanost Balkana na Istok i Zapad sa životom Tesle

Nedavno je i „Politiko“ pisao da Kina investira u Srbiju da bi imala uticaj na Evropu.

Daleko slabija Srbija možda deluje kao neočekivani partner u nastojanju Kine da ostvari značajniji uticaj na kontinentu, piše „Politiko“. Za Kinu investicije imaju, piše list, i ekonomski i politički značaj, jer strategija da je Balkan važan koridor na planiranoj pekinškoj ruti „Jedan pojas, jedan put“ obećava povećanje uticaja Kine na evropsku politiku. I to kakvog uticaja. Takvog da bi Kina, poput Rusije, brzo mogla da postane pretnja stabilnosti na Balkanu, zaključuje list.

Dakle, počela je neka vrsta medijske ofanzive protiv velikog partnera Srbije sa Dalekog istoka.

Na pitanje Sputnjika da li takve napise uopšte komentarišu kineski mediji, dugogodišnji dopisnik iz Pekinga, koji je jedno vreme bio i deo tima naše ambasade u Kini, Zoran Đorđević, ističe da se to redovno prati.

Posebno su, kaže, osetljivi kada se Pekingu pripisuje da, u okviru formata „16 plus jedan“ i saradnje sa zemljama istočne i centralne Evrope, želi da isključi EU. Kina se od toga brani konstatacijom da veliki broj tih 16 zemalja takođe pripada EU, a to znači da saradnja sa njima podrazumeva i jačanje saradnje sa celokupnom EU, napominje Đorđević.

Američki državni sekretar Reks Tilerson i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov - Sputnik Srbija
Moskva priprema odgovor na američke mere

On podseća da su i Kina i Rusija u više navrata jasno ponovile da imaju razumevanje za težnje onih zemalja Zapadnog Balkana koje još nisu pristupile EU da to i učine.

„Više je nego jasno ko koči taj ulazak u EU, i to sigurno nisu ni Rusija ni Kina. A glasna i sve češća upozorenja Zapada da Kina može da okrene Balkan od EU su u stvari izgovor da se nađe drugi krivac za njihovo nefer postupanje na ovom prostoru“, kaže on.

Po njegovom mišljenju, u pitanju je strah od konkurencije kineskih kompetentnih firmi koje su po kvalitetu ravne evropskim, a po ceni daleko jeftinije. „To tera Zapad na strah, i zato on upozorava na bauk Kine i Rusije“, kaže Đorđević.

On smatra pogrešnom ocenu da je Kini potrebna Srbija kao kapija za ulazak na evropsko tržište, objasnivši da je ona tu odavno prisutna.

„EU očigledno smeta, napominje on, što Kina nesumnjivo pojačava svoje prisustvo ne samo na Balkanu, već i u okviru mehanizma 16+1. Time Zapadu umanjuje monopol, tera ga u oštru konkurenciju i delimično uskraćuje apsolutnu dominaciju EU u zemljama Istočne Evrope, od kojih su neke članice EU“, analizira Đorđević.

Uz to, dodaje on, niko ne brani EU da tim zemljama dodeljuje povoljne kredite i da gradi infrastrukturne projekte.

Obraćanje Ivice Dačića video-linkom na konferenciji Evropa u više brzina - Zapadni Balkan u rikvercu - Sputnik Srbija
Srbija se ne slaže sa Pensom — Zapad crta granice na Balkanu, a ne Rusija

„EU očigledno ne želi da investira, a i kada nešto investira, to se, za razliku od Kine, i političkim i ekonomskim pritiscima višestruko uslovljava“, ističe Đorđević za Sputnjik.

Manter je u svom tekstu otišao i korak dalje, upozorivši SAD da moraju ponovo da pojačaju svoje prisustvo na Balkanu. Nije se libio da prizna da „Vašington ima interese na Balkanu, a naročito u kosovskim oružanim snagama, koje vodi NATO“. Naglasio je, takođe, da je za „ljude na Balkanu jednako važno da imaju jasno i pravilno shvatanje posledica jačanja uticaja Kine, koja će biti aktivna u regionu u godinama koje dolaze“.

Nije doduše objasnio o kakvim je posledicama reč, ali sigurno nije mislio na ulaganja u novu, mahom putnu i energetsku infrastrukturu. Posledice američkog prisustva smo u Srbiji dobro upoznali upravo kroz razaranje iste s bezbedne visine.

Ništa manje nisu interesantna ni strahovanja Solane zato što je „kroz inicijativu ’Jedan pojas, jedan put‘ Kina pokazala zube, investirajući milione dolara u infrastrukturne projekte u Srbiji i drugim delovima regiona“. Zbog toga, smatra on, „Zapadni Balkan možda može da preispita svoju motivaciju da se uklopi u institucionalni model EU i pravila koja idu s njim“. Kao da je neko branio Briselu da investira u Balkan i da ga integriše u EU.

I nije nam objasnio kako to Kina smeta u približavanju Balkana EU, a ne smeta samoj EU. Nekadašnji visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost je, izgleda, zaboravio da je Evropska unija najveći trgovinski partner Kine, a Kina drugi najveći EU, nakon SAD.

NATO vojnik - Sputnik Srbija
Strategija NATO-a: Mini-repriza ratova na Balkanu?!

Nije Solana zanemario ni ruski uticaj. Pored svojih dugogodišnjih kulturoloških veza s Rusijom, Srbija zavisi od ruskih energetskih zaliha, kaže on, kao da Evropa ne zavisi od istih ruskih energenata.

Dodaje Solana i da Srbija zavisi od prava Rusije na veto u Savetu bezbednosti UN, kojim može da blokira prijem Kosova. Bolje da se ugrizao za jezik pre nego što je to napisao. Španija, čiji je bio šef diplomatije, brzo bi mogla da bude suočena sa istim problemom pošto Katalonija ostvari svoj naum i na referendumu izglasa otcepljenje. Za razliku od „Politika“, koji kritički priznaje da je prisustvo EU na Balkanu, kada je reč o pristupanju Uniji, u vidu šargarepe na kraju štapa, Solana je mišljenja da, uprkos svim kinesko-ruskim izazovima, EU „održava naklonost u odnosu na Zapadni Balkan“. I ne treba, kaže, da dozvoli da ti izazovi oslabe njenu celokupnu strategiju za proširenje.

Jedini je problem, kako je rekao, što lideri EU ne mogu da garantuju da će proces pridruživanja bloku biti brz i lak. A dok se to ne desi, Srbija i ostali na Zapadnom Balkanu treba valjda da žive od ljubavi. Naravno, prema EU. I da se manu tih zloćudnih kineskih investicija, ruskog gasa i rusko-kineskog veta za Kosovo.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala