Srbi u Crnoj Gori — ni na nebu ni na zemlji

© FotoCrna Gora i Srbija
Crna Gora i Srbija - Sputnik Srbija
Pratite nas
U Crnoj Gori danas nije popularno biti Srbin, što je teško shvatljiv paradoks u državi čije se stanovništvo početkom 20. vijeka gotovo stoprocentno izjašnjavalo kao srpsko. S namerom da unapredi status Srba, Nova srpska demokratija inicirala je nedavno promjenu Ustava Crne Gore, iznoseći četiri zahtjeva.

Izjašnjavati se kao Srbin nije poželjno u ovdašnjoj Crnoj Gori, jer su tako znatno umanjene šanse za zaposlenje u državnim institucijama, javnoj upravi, bolnicama, školama, Univerzitetu, dok se srpski jezik, koji i dalje prema popisu govori najveći procenat populacije, sistematski protjeruje iz javnog života zemlje. —

Nova srpska demokratija upozorava da „ne postoji narod u Evropi čija su prava tako brutalno i neometano gažena kao što je slučaj sa srpskim narodom u Crnoj Gori“.

Pavle Đurišić, četnički vojvoda - Sputnik Srbija
Četnički vojvoda dobija spomenik u Crnoj Gori

Funkcioner „Nove“ Budimir Aleksić za Sputnjik kaže da su iz te stranke još tokom javne rasprave za donošenje Ustava Crne Gore 2006. godine tražili da Ustav uvaži realnost u Crnoj Gori, da je Crna Gora višenacionalna država u kojoj ne postoji većinski narod sa više od 50 odsto populacije, pa je bio predlog da dva najbrojnija naroda u Crnoj Gori — Crnogorci i Srbi, budu konstitutivni narodi, a i da svi drugi narodi kojih ima preko pet odsto u stanovništvu Crne Gore, ako žele, steknu status konstitutivnosti.

Međutim, prema njegovim riječima, njihova „dobra namjera i inicijativa tada je odbačena sa obrazloženjem da Crna Gora treba da bude građanska država“, pa je usvojen Ustav za koji tvrdi da je diskriminatorski.

„Diskriminatorski je iz jednostavnog razloga što status srpskog naroda u Ustavu Crne Gore nije definisan. Dakle, Srbi su, što se ono kaže ni na nebu ni na zemlji. Nemaju nikakav status i ne postoje u pravnom poretku Crne Gore, već su jednostavno predmet brutalne političke, nacionalne, ekonomske i kulturne diskriminacije, segragacije i obespravljivanja“, podvlači Aleksić.

Kako ističe, da bi se otklonila ta anomalija i neprirodno stanje da jedan narod koji čini trećinu stanovništva zemlje bude tako brutalno diskriminisan, „Nova“ insistira na promjeni Ustava, odnosno na uspostavljanju nacionalne ravnopravnosti.

Milo Đukanović i Papa Benedikt - Sputnik Srbija
Milo ratuje sa Amfilohijem, ljubi ruke Vatikanu

„To podrazumijeva: ustavno-pravno definisanje položaja srpskog naroda kao konstitutivnog, ustavno definisanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma kao službenog, jer neprirodno je da jezik koji govori većina građana, a to je srpski jezik, bude svrstan u kategoriju jezika drugoga reda, a jezik kojim govori manjina — jer je manje onih građana koji govore takozvanim crnogorskim jezikom nego srpskim — bude službeni jezik, a srpski drugorazredni. Tražimo da se ustavno makar izjednači srpski jezik sa takozvanim crnogorskim jezikom“, izričit je naš sagovornik.

Inicijativa „Nove“ za ustavne promjene, kako kaže Aleksić, takođe se odnosi na zaštitu ćiriličnog pisma u Crnoj Gori, to jest na sprečavanje totalnog potiskivanja i izbacivanja ćiriličnoga pisma iz javne upotrebe, što je trenutno slučaj.

Kao treći zahtjev koji Ustav, prema Aleksiću, treba dodatno da definiše, jeste „proporcijalna zastupljenost Srba i svih drugih naroda u svim institucijama sistema u skladu sa rezultatima poslednjeg popisa stanovništva“.

Takođe, četvrti i poslednji zahtjev koji obuhvata Inicijativa za promjenu crnogorskog Ustava, kako objašnjava Aleksić, odnosi se na „sistem specijalnih veza sa Srbijom“.

U „Novoj“ su ubijeđeni da je u „podijeljenoj Crnoj Gori to najbolji put za ostvarenje od strane države proklamovanog multietničkog sklada kao vrhunskog cilja kome svi treba da teže“, zaključuje naš sagovornik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala