Kako će se američke sankcije odraziti na Rusiju

© Sputnik / Vladimir SergeevGorožane otdыhaюt v яblonevom sadu v moskovskom muzee-zapovednike "Kolomenskoe"
Gorožane otdыhaюt v яblonevom sadu v moskovskom muzee-zapovednike Kolomenskoe - Sputnik Srbija
Pratite nas
Da li potpis Donalda Trampa vodi ka slabljenju rublje, pada standarda života Rusa, kolapsu ruske ekonomije i gubitku stranih investicija? To su samo neka od pitanja koja su pokrenuta u ruskoj javnosti, nakon što su SAD pooštrile sankcije protiv Rusije.

Ruski zvaničnici i eksperti su uvereni da sankcije neće ozbiljno našteti Rusiji, mada ima i onih koji se ozbiljno spore oko te teme.

Mnogi eksperti podsećaju da je ruska ekonomija u poslednje tri godine naučila da živi u uslovima spoljnih ograničenja, tržište se adaptiralo, kompanije i banke su naviknute da rade u uslovima sankcija, neodustajući od svojih finansijskih planova, a zemlja se okrenula sopstvenoj proizvodnji.

Zastave Nemačke i SAD - Sputnik Srbija
Nove američke sankcije Rusiji ne odgovaraju interesima Nemačke

Analitičari ističu da je Rusija, posle prvog paketa sankcija nametnutog 2014. godine, počela u toj meri da se razvija da je podigla poljoprivredu na nivo kakav nije bio čak ni u najbolja vremena Sovjetskog Saveza. Slično je i u nekim drugim granama privrede. Te sankcije su se pokazale kao podsticaj za rusku privredu.

Nakon uvođenja novih sankcija, ekonomisti ne očekuju burnu reakciju rublje i masovno bekstvo investitora, ali navode da će poteškoća biti. Ipak, većina stručnjaka se slaže da će posledice na finansijskom tržištu biti „neznatne i kratkoročne“.

Problem za Rusiju bi mogao da bude taj što zemlja gubi slobodan pristup ka zapadnim tehnologijama u ključnoj energetskoj industriji, a takođe mogla bi i da se pokvari investiciona klima.

„Neće biti katastrofalnih posledica po rusku ekonomiju, ali sigurno je da će biti određenih poteškoća. Rusija može da uzima kredite na azijskim tržištima, ali uslovi na njima nisu toliko povoljni kao što su na evropskim. Zakon o sankcijama će negativno uticati na dolazak investicija u Rusiju, ograničiće pristup novim tehnologijama, ali neće biti katastrofalnog pada rublje i dolar neće koštati 150 rublja, kao što kažu neki analitičari. Mislim da će Rusiju sankcije koštati između 1,1 i 1,2 odsto BDP-a. Sankcije će dugo biti na snazi i jedini dostojni odgovor na njih jeste razvijanje sopstvenih tehnologija, ulaganje u nauku i reforme, to jest trebalo bi da radimo po principu ‘u se i svoje kljuse‘ i da se nadamo“, kaže za Sputnjik analitičar Boris Šmeljev sa Instituta ekonomije Ruske akademije nauka.

Neće biti udara na džep građana

Eksperti takođe navode da građani Rusije neće značajnije osetiti posledice sankcija — ne očekuje se pad standarda, a rast cena, smatraju, neće biti kritičan.

Stejt department - Sputnik Srbija
Amerika i Rusija imaju u čemu da sarađuju

Najnovije ankete pokazuju da je većina Rusa mirno primila vest o novim sankcijama. Skoro polovina građana — 48 odsto njih — ne očekuje nikakve posledice po Rusiju. Određene strahove ima tek 28 odsto građana, dok 9 odsto njih ima pozitivna očekivanja.

Takođe, 72 odsto Rusa smatra da Kremlj ne treba da traži ukidanje zapadnih sankcija protiv Rusije. Oni veruju da će ih Zapad uskoro sam ukinuti, jer i sam od njih strada. Sa njima se ne slaže samo 20 odsto ispitanika.

Lične simpatije prema američkom predsedniku takođe su naglo opale među Rusima — sa 27 na 18 odsto, a u isto vreme raste negativan stav — sa 22 na 28 odsto. Neutralnih i ravnodušnih je najviše — 43 odsto.

Ceh plaćaju Evropa i američke kompanije

Usvajanjem novog zakona, vlasti SAD su najjače udarile na energetski sektor kao „najjaču i najbolniju tačku“ ruske ekonomije. To može da stvori rizike za realizaciju novih naftnih i gasnih projekata ne samo u Rusiji i da utiče na energetsku sigurnost Evrope. Napadajući „Severni tok 2“, SAD direktno napadaju Evropu.

Zakon koji je Tramp potpisao podrazumeva mogućnost uvođenja sankcija licima koja nameravaju da ulože više od pet miliona dolara godišnje ili milion dolara odjednom u izgradnju ruskih izvoznih cevovoda ili da pružaju usluge, tehnologije ili informacionu podršku. U posebnoj tački govori se o težnji SAD da se suprotstave izgradnji gasovoda „Severni tok 2“. Analitičari ocenjuju da te kaznene mere deluju kao pokušaj da se Rusija potisne sa evropskog energetskog tržišta, a takođe ističu i da je novi paket antiruskih sankcija pokušaj američkih vlasti da destabilizuju situaciju u Rusiji uoči predsedničkih izbora zakazanih za mart iduće godine.

Donald Tramp - Sputnik Srbija
Uvodi li Amerika sankcije celom svetu

Sankcije mogu da ugroze realizaciju projekata „Severni tok 2“.

„Teoretski gledano, Rusija može da odustane od projekta ’Severni tok 2‘, jer postojeći sistem omogućava Rusiji da u potpunosti izmiri obaveze prema evropskim potrošačima. Ali postoji jedan veliki problem — neophodno je modernizovati, održavati, remontovati postojeći sistem za transportovanje gasa. Novi američki zakon o sankcijama zabranjuje evropskim kompanijama i takve vrste aktivnosti, a Rusija ne može da se bavi time, jer cevovodi koje se nalaze na teritoriji EU nisu u njenom vlasništvu. To znači da će Evropa dobijati ruski gas dok funkcioniše postojeći sistem za transportovanje plavog goriva. Zakon o sankcijama je Damoklov mač koji lebdi nad EU i njenom energetskom bezbednošću“, kaže za Sputnjik Aleksej Gromov sa Instituta za energiju i finansije.

Gromov, međutim, ističe da će posledice antiruskih sankcija pre svega osetiti Evropa. O tome je govorio i šef „Rosnjefta“ Igor Sečin, koji je rekao da su nove sankcije Vašingtona u većoj meri usmerene protiv predsednika SAD Donalda Trampa i stranih kompanija, a ne na Rusiju. On je podsetio da je američka naftna kompanija „Ekson mobil“ već pretrpela gubitke zbog novih sankcija.

„Ekson mobil“ mora da plati kaznu od dva miliona dolara, jer nije poštovao sankcije SAD uvedene protiv Rusije, zbog ukrajinske krize, u vreme dok je tu kompaniju vodio aktuelni šef američke diplomatije Reks Tilerson.

„Sankcije počinju da rade protiv onih ko ih uvodi“, istakao je Sečin, izražavajući žaljenje što je do toga došlo.

On je rekao da će „Rosnjeft“ organizovati svoj rad na takav način da se minimalizuje uticaj novih američkih sankcija.

Stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja - Sputnik Srbija
Rusija i Amerika ne mogu jedna bez druge

Sličan stav deli i ruski ministar za ekonomski razvoj Maksim Oreškin, koji je izjavio da će nove sankcije SAD jače će udariti po pozicijama Donalda Trampa, biznis-interesima Evrope i po evropskoj energetskoj stabilnosti, nego po Rusiji.

Što se tiče situacije u Rusiji, dodao je on, restriktivne mere mogu da izazovu „neka kolebanja“ kursa rublje, ali ona neće biti velika.

Oreškin je istakao i da su sankcije bile očekivane, te da su strani investitori uzeli u obzir rizik od uvođenja novih američkih sankcija prema Rusiji, tako da su se prilagodili ruskom tržištu.

Sankcije će trajati godinama, pa i decenijama

„Naše naftne i gasne kompanije, kao i finansijske institucije, već imaju velika iskustva kada je reč o upravljanju rizicima i poslovanju u uslovima sankcija. Nema razloga za paniku. Najneprijatnija stvar u sankcijama je to što će za njihovo ukidanje biti potrebno mnogo vremena. Kada je reč o ruskoj valuti, očekujem određeno slabljenje rublje u drugoj polovini 2017. godine, ali siguran sam da dolar neće koštati više od 62 rublje. Takav kurs, prema rečima ministra privrede i trgovine Denisa Manturova, najpovoljniji je za proces zamene izvoza robom proizvedenom u Rusiji, koji je počeo nakon što je Zapad 2014. godine uveo sankcije Rusiji. To slabljenje rublje bi moglo na neki način da utiče i na rast cena, ali rast neće biti značajan i kritičan. Osim toga, Centralna banka je uvek spremna da iskoristi sve neophodne instrumente kako bi ublažila volatilnost valute“, smatra Nikita Maslenikov sa Instituta za savremeni razvoj.

Za Moskvu su sankcije bile očekivane. Ruski premijer Dmitrij Medvedev je rekao da je „režim sankcija kodifikovan i da će trajati decenijama, ako se ne desi čudo“.

Prime Minister Medvedev chairs meeting of Economic Modernization Council's presidium - Sputnik Srbija
Rusija uzvraća udarac — produžava sankcije EU

Američki establišment je, prema njegovim rečima, u potpunosti nadigrao Trampa koji ne želi nove sankcije, ali je morao da potpiše zakon.

Rusija je tokom celog 20. veka živela pod sankcijama, a i danas tako živi. Prve sankcije protiv novih vlasti uvedene su 1917. godine, zatim su usledile posleratne sankcije, pa Hladni rat, popravka Džekson-Venik zakona, zatim zakon Magnitskog, itd. SAD koriste politiku sankcija protiv Rusije stalno.

„Mi ćemo živeti, nije važno da li pod sankcija ili bez njih. Amerika nama pomaže, ni sama ne shvatajući da mi tako postajemo još jači“, zaključuju ruski analitičari.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala