Zašto uragani i poplave urnišu Moskvu i kakva je Trampova uloga

© Sputnik / Denis Murin / Uđi u bazu fotografijaKiša, vetar u Moskvi
Kiša, vetar u Moskvi - Sputnik Srbija
Pratite nas
U danu kada je Moskva plivala u vodi, britanski „Indipendent“ je objavio upozorenje više od 60 naučnika sa prestižnih svetskih univerziteta da planeta, praktično, ima tri godine da redukuje emisiju štetnih gasova i spreči katastrofu koju donosi globalno zagrevanje.

Jaka tropska oluja koja je pogodila prestonicu Rusije, prema pojedinim pokazateljima, mogla bi da pobije sve rekorde u proteklih nekoliko decenija, saopštio je meteorološki centar „Fobos“. Poplavljene ulice Moskve su već krštene „epskim potopom“, a prema navodima Ministarstva za vanredne situacije, kiša, oluja, grad i jak vetar, s udarima od 15 do 20 metara u sekundi trajaće i danas.

Uragan u Moskvi - Sputnik Srbija
Munje i gromovi: Epski potop pogodio Moskvu, jedan čovek poginuo (video, foto)

Veliko nevreme u Rusiju je stiglo pošto je na isti način prethodno pogodilo Poljsku i Ukrajinu.

Komentarišući situaciju u Moskvi, zamenica šefa Centralne uprave za hidrometeorologiju i monitoring životne sredine Nadežda Točenova za Sputnjik kaže da ove godine nemaju sreće — svi cikloni prolaze kroz centralni deo Rusije.

„To je, u stvari, lanac ciklona, cikloni dolaze i odlaze neverovatnom brzinom i praktično nemamo vremena da predahnemo. Sadašnji ciklon je depresija sa dva centra, jedan ciklon polako napušta centralni region, ali očekujemo nepovoljne vremenske uslove i tokom subote“, kaže Točenova.

Upravo u danu kada je Moskva plivala u vodi, britanski „Indipendent“ je objavio upozorenje više od 60 naučnika sa prestižnih svetskih univerziteta da planeta, praktično, ima tri godine da redukuje emisiju štetnih gasova i spreči katastrofu koju donosi globalno zagrevanje.

Da li nam se klima zaista promenila i da li je taj famozni efekat staklene bašte zaista toliko uticao na klimatske promene koje se dešavaju na naše oči?

Pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Goran Pejanović, koji je zadužen za Nacionalni centar za klimatske promene, za Sputnjik ističe da je glavni razlog sve češćih ekstremnih pojava upravo u promeni klime uzrokovanoj povećanjem emisije gasova sa efektom staklene bašte. Reč je, pre svega, o ugljen dioksidu, metanu, azot suboksidu… a takođe i donekle u poremećenom ozonskom omotaču.

Kiša u Moskvi - Sputnik Srbija
Ovako je uragan havarisao po Moskvi (video)

On napominje da je zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima ruske ekspedicije „Vastok“ na Antarktiku 1980. godine tačno utvrđeno kolika je bila maksimalna koncentracija ugljen dioksida u poslednjih 800.000 godina, a da je ona sada 40 odsto veća.

Objašnjavajući kako to utiče na klimu, Pejanović kaže da se zbog toga toplota zadržava u prizemnim slojevima atmosfere i okeana. Sada znamo da se od 1880. godine i početka industrijalizacije, koja je i dovela do emisije štetnih gasova, globalna temperatura do sada povećala za jedan stepen. To važi i za okean do dubine od 400 metara koji tako zagrejan nije više sposoban da apsorbuje ugljen dioksid iz vazduha, napominje ovaj stručnjak za klimatske promene.

On dalje objašnjava da zbog povećanja temperature planete topliji vazduh može da primi više vodene pare. Tada dolazi do povećanja isparavanja iznad toplijih mora, tako da u situacijama kada se formiraju cikloni ili oluje imamo više vodene pare u vazduhu a time kasnije i više padavina. Naravno i vetrovi se isto pojačavaju zbog ovih procesa, ukazuje Pejanović.

Druga klimatska promena nastaje zbog nastupanja toplih klimatskih zona prema severnoj hemisferi zbog čega, kako kaže, imamo velike suše.

„Ako pogledate brojke u prethodnih 30 godina u Evropi je bilo preko 350 poplava, a samo u poslednjih 15 godina više od 200“, navodi Pejanović. Dodaje da su se zemlje sa većim evropskim rekama, kao i mi u Srbiji, u prethodnih sedam-osam godina borili sa poplavama.

Na pitanje da li je sprovođenje Pariskog sporazuma o klimatskim promenama neophodno da bi se zaustavio sadašnji trend i emisija štetnih gasova počela da se smanjuje od 2020. godine, pomoćnik direktora RHMZ napominje da proračuni pokazuju da ćemo, ako se ništa ne preduzima u pogledu smanjenja emisije, do 2050. godine imati temperaturu za dva stepena višu. Ako se tako nastavi do kraja veka ona će biti viša za četiri do pet stepeni.

Posledice nevremena u Moskvi - Sputnik Srbija
Uragan pogodio Moskvu – 13 mrtvih, 105 povređenih (video, foto)

„S obzirom na to kakve probleme imamo sa ovim povećanjem temperature od samo jednog stepena od 1880. godine, šta će tek biti sa povećanjem od dva, ili na kraju veka od četiri stepena“, više upozorava nego što se pita Pejanović.

Stručnjak moskovskog meteorološkog centra „Fobos“ Jevgenij Tiškovec, takođe, za Sputnjik kaže da je sve što se sada dešava u Rusiji posledica globalnog zagrevanja.

„Može se reći da se briše granica između Ekvatora i Arktika. Kao rezultat, imamo abnormalno hladan jun u evropskom delu Rusije, a istovremeno tropske vrućine u Sibiru. Nažalost, taj trend će se nastaviti, pa će ekstremnih i opasnih vremenskih prilika biti sve više“, kaže Tiškovec.

Velika većina naučnika koja se bavi klimom pozdravlja Pariski sporazum i smatra da je krajnje vreme da se čovečanstvo opredeli po ovom pitanju, zaključuje Pejanović za Sputnjik.

Upravo to traži i 60 eksperata u potpisanom članku u časopisu „Nejčer“, upozoravajući da ceo ekosistem već počinje da kolabira, a led na Arktiku da nestaje, podižući nivo mora.

Da li će upozorenje naučnika proći nezapaženo kao i, na primer, vest da je studentkinja prava sa Novog Zeland Sara Tomson pokrenula sudski postupak protiv vlasti svoje zemlje kako bi ih primorala da postave ambicioznije ciljeve u politici prema klimatskim promenama, saznaćemo već za nedelju dana na samitu Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta u Hamburgu.

Ekološke akcije protesta u Parizu - Sputnik Srbija
Mogu li svetski lideri da spreče klimatske promene

Domaćin Nemačka je već najavila da će klimatske promene biti jedna od tri ključne teme samita. S obzirom na najnovije okolnosti, da se administracija novog američkog predsednika Donalda Trampa nedavno povukla iz Pariskog sporazuma, geopolitičari zbog toga već najavljuju varničenje na relaciji Tramp — nemačka kancelarka Angela Merkel.

Tim pre što je Merkelova pažljivo pripremila teren po pitanju klimatskih promena, budući da je u Berlinu nedavno ugostila dva najviše potrebna saveznika za tu temu, premijere Indije i Kine Narendu Modija i Li Kećijanga. Obe zemlje, koje su zbog velikog industrijskog rasta uz SAD i najveći emiteri štetnih gasova, saopštile su da ne samo da neće odustati od Pariskog sporazuma, nego da će njihov doprinos biti i veći od onog što se traži.

 „Ne možemo da čekamo da i poslednji čovek na planeti poveruje u naučne dokaze o klimatskim promenama“, izjavila je Merkelova prozivajući Trampa, ističući da su svi ostali najposvećeniji do sada da postignu uspeh.

Hoće li Tramp posle francuskog kralja Luja XV, kome se pripisuje izreka „Posle mene potop“, biti sledeći koji to praktično zagovara, ne obazirući se na klimatske promene, kratkovido se baveći samo efektima Pariskog dogovora po američke finansije?

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala