Mogu li svetski lideri da spreče klimatske promene

© Sputnik / Irina Kalašnikova / Uđi u bazu fotografijaEkološke akcije protesta u Parizu
Ekološke akcije protesta u Parizu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Da li svetski lideri mogu da spreče klimatske promene koje ugrožavaju opstanak planete i zaustave ratove koji su zapalili Bliski istok i uzdrmali Evropu?

Dve nedelje nakon terorističkih napada u Parizu se okupio veći broj šefova država nego u Ujedinjenim nacijama.

Fransoa Oland ni po koju cenu nije hteo da odustane od najvećeg diplomatskog skupa koji je organizovala francuska vlada — 196 šefova država, među kojima i predsednik Srbije Tomislav Nikolić, stiglo je u grad koji od terorističkog napada 13. novembra živi u ritmu vanrednog stanja.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić - Sputnik Srbija
Nikolić: Planetu sačuvati od ekstremista i klimatskih promena

Uprkos vojske i policije na pariskim bulevarima, pred spomenicima i hotelima, uprkos gužvama u saobraćaju i usporenom kretanju u metrou, u kome se smenjuju upozorenja o sumnjivim paketima, svi su se odazvali pozivu na skup o klimatskim promenama, COP21, od čijeg ishoda, kako vole da kažu organizatori, zavisi budućnost planete.

Reč je o maratonskim pregovorima sa 40.000 učesnika čiji je cilj da se zaustavi globalno zagrevanje, odnosno da se ne dozvoli da temperatura poraste za više od dva stepena do 2050. godine.

Dosadašnji slični skupovi nisu doneli rezultate — obaveze koje su države preuzele u Sporazumu iz Kjota nisu poštovane, pa se ovaj dogovor, kome je rok trajanja istekao 2012. godine, završio fijaskom.

Razlog je što ne postoji mehanizam (Ujedinjene nacije to nisu u stanju) koji može da natera države da poštuju odluke koje ih obavezuju da smanje zagađenje.

U ishod skupa u Parizu zato mnogi sumnjaju, iako su dva najveća zagađivača, SAD i Kina, rekli da će ovaj put da poštuju odluke. Obama je za to, ali nema podršku svog Kongresa, koji ne veruje u globalno zagrevanje. Ako na njegovo mesto na predstojećim predsedničkim izborima dođe republikanac, obećanja data u Parizu više neće značiti.

Radna poseta ruskog predsednika Vladimira Putina u Republike Francuske - Sputnik Srbija
Putin: Su-24 oboren da bi teroristi mogli da isporuče naftu Turskoj

Oland je zbog toga pozvao na mere koje će obavezati vlade da poštuju sporazum. Svi se, međutim, slažu da postoji problem i da je potrebno naći rešenje.

Pre nego što su se dogodili atentati, dve političke ideje su dominirale u organizaciji skupa. Oland je želeo da napravi laboratoriju multilateralizma, na skupu na kome su jednako zastupljene zemlje juga i severa, i na kome svaka zemlja, od najvećih do najmanjih, ima glas u konačnom odlučivanju.

Francuska je želela da pokaže da je sposobna da pokrene snažnu diplomatsku inicijativu i da igra važnu ulogu na međunarodnoj sceni. A onda je došla izbeglička kriza koja je uzdrmala Evropu i teroristički napadi u Parizu, koji su izmenili smisao skupa. Na hodnicima, u kuloarima, iza zatvorenih vrata nastavlja se diplomatski maraton, sa ciljem da se približe međunarodne pozicije o sirijskoj krizi i načinu da se reši problem izbeglica.

Već prvog dana na marginama skupa su razgovarali ruski i američki predsednici Vladimir Putin i Barak Obama, a ruski šef države se potom sastao i sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom. Mnogo se govorilo i o mogućem susretu ruskog i turskog predsednika, ali je Kremlj zaustavio glasine isključivši mogućnost da se Putin sastane sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Turski predsednik je tražio da se sretne sa Putinom, ali je odbio da se izvini zbog rušenja ruskog aviona koji se kretao duž granice sa Sirijom. Na konferenciji u Parizu su i drugi ključni akteri sirijske krize, poput Irana, bez kojih nije moguće pronaći rešenje.

Predsednik Rusije Vladimir Putin  na samitu G20 u Turkskoj - Sputnik Srbija
Putin: Rusija zaustavila globalno zagrevanje na godinu dana

Francuski komentatori smatraju da ovi razgovori neće doneti velike promene na diplomatskom planu. Pariz je nakon terorističkog napada pozvao na jednu, jedinstvenu koaliciju protiv Daeša (arapski naziv za terorističku organizaciju Islamska država), ali je Vašington ostao hladan prema takvoj mogućnosti.

Nakon početnog entuzijazma vrlo brzo se pokazalo da su interesi zemalja koje učestvuju u pronalaženju rešenja za bliskoistočnu krizu suviše različiti. Zapadne zemlje ne žele zajedničku koaliciju protiv Daeša, zbog čega se Pariz našao izolovan.

„Posle atentata je postojala iluzija da će svako da se uključi, sada se suočavamo sa realnošću. Ne verujem da će doći do velikih diplomatskih pomaka na ovom skupu“, kaže za Sputnjik Arno de la Granž, urednik međunarodne rubrike u listu „Figaro“.

Diplomatski maraton se nastavlja sa neizvesnim ishodom.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala