Da li se raspada zapadni politički poredak

Novi Sputnjik poredak - Aleksandar Pavić i Saša Adamović
Pratite nas
Vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama već mesecima ratuju same sa sobom, a Nemačka staje na stranu Meksika u njegovom sporu sa Sjedinjenim Državama oko NAFTA sporazuma o slobodnoj trgovini.
Rusija NATO ilustracija - Sputnik Srbija
I „slaba Rusija” glavna pretnja za Evropu i NATO

Francuski predsednik Emanuel Makron, samo desetak dana pošto je američki predsednik Donald Tramp proglasio Teheran za glavnog sponzora terorizma, sa Irancima razgovara o zajedničkoj borbi protiv terorizma.

Američki saveznik Saudijska Arabija ulazi u sukob sa američkim saveznikom Katarom, koji se za pomoć obraća Rusiji, Iranu i Turskoj. Nemačka za to vreme povlači svoje vojnike iz baze u Indžirliku zbog spora sa svojom NATO saveznicom Turskom. Još dalje na Istoku, filipinski predsednik Rodrigo Duterte sa Rusijom sklapa odbrambene sporazume, iako su, takoreći do juče, Filipini bili jedan od najvažnijih američkih saveznika u jugoistočnoj Aziji.

Vođa britanske opozicije i mogući budući premijer Velike Britanije Džeremi Korbin poručuje američkom predsedniku da nije dobrodošao. A Evropska unija počinje postupak kažnjavanja triju njenih članica zato što ne slušaju direktive Brisela.

Šta se to dešava sa zapadnim političkim poretkom? Raspada li nam se pred očima, ili je ovo samo prolazna kriza?

O tim se pitanjima govorilo u „Novom Sputnjik poretku“ čiji su gosti bili istoričar Saša Adamović i politikolog Aleksandar Pavić.

Predsednik SAD Ronald Regan i predsednik SSSR Mihail Gorbačov potpisuju sporazum o uništavanju raketa srednjeg i malog dometa 1987. - Sputnik Srbija
Pomirenje Istoka i Zapada — neispunjeni san Ronalda Regana

Mnogo je veća kriza danas nego što je bila 2003. godine kada su se Francuska i Nemačka usprotivile američko-britanskom napadu na Irak, što je poprilično narušilo zapadno jedinstvo u to vreme, ali bez dalekosežnijih posledica, kaže Aleksandar Pavić, ukazujući na činjenicu da su i autentična levica i desnica, oličene na Zapadu u lideru britanskih laburista Džeremiju Korbinu, odnosno u predsedniku SAD Donaldu Trampu, protiv aktuelnog poretka, „koji je zapravo vladavina krupnog finansijskog i korporativnog kapitala“, koji deluje u korist jednog procenta najbogatijih, ostavljajući po strani 99 odsto ostalih.

„Kriza Zapada dostiže vrhunac, iako je početkom devedesetih godina prošlog veka slavodobitno proglašen kraj istorije“, kaže Saša Adamović.

„’Bregzit‘ i pobeda Donalda Trampa predstavljali su reakciju običnog naroda na tu krizu… Konačno je doveden u pitanje poredak koji je trajao 25 godina, u kojem za Srbe nije bilo mesta. I otuda ova tranzicija za nas predstavlja šansu da skinemo ludačku košulju koja nam je navučena.“

Uverljivu dijagnozu ključnog uzroka koji je Zapad doveo u ovu krizu pružio je predsednik Rusije Vladimir Putin u seriji intervjua američkom režiseru Oliveru Stounu:

„Kada se Sovjetski Savez raspao, američki lideri imali su iluziju da SAD mogu sve da učine i da mogu da deluju bez posledica. To je uvek zamka, jer u takvoj situaciji pojedinac ili država počinju da prave greške. Ne misle da treba da analiziraju situaciju, ili da misle o posledicama. I država postaje neefikasna. Jedna greška prati drugu. I mislim da je to zamka u kojoj su se SAD našle.“

Da li će se dosadašnji poredak iščupati iz krize u koju je zapao? Nema povratka na staro, saglasni su „Sputnjikovi“ sagovornici. Ipak, iako ohrabrujuća, ova situacija nije bez rizika, upozorava Aleksandar Pavić:

„Najveća opasnost u ovom trenutku je da će, zbog gubitka pozicija, Zapad da izazove haos u svetu, jer se vladajuće globalističke strukture neće predati lako. Jedina brana tome su Rusija i Kina.“

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala