To znači da će već ove godine na lokalnim izborima, koji se, prema sajtu hrvatskog Državnog izbornog povereništva, održavaju 21. maja, toliko Srba u Hrvatskoj biti uskraćeno za biračko pravo i za pravo da budu izabrani u lokalne vlasti.
Oni su, inače, brisani primenom Zakona o prebivalištu, a sve ukazuje na to da će se na ovaj način suziti mogućnost koju hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti daje ustavni zakon — da u sredinama gde su bili većinsko stanovništvo koriste prava koja nemaju u drugim hrvatskim gradovima.
To se pre svega odnosi na zagarantovana mesta u institucijama, od županija do mogućnosti zapošljavanja u državnoj upravi, pišu „Večernje novosti“.
U Sisku i sisačkoj županiji izbrisano je čak 10.000.
Takve brojke beleže se i u svim drugim delovima Hrvatske, pa je u karlovačkoj županiji izbrisano 8.677, u šibensko-kninskoj 6.436, u zadarskoj 6.207, u požeško-slavonskoj 5.222, a u ličko-senjskoj 5.099 Srba.
Statistika pokazuje da danas u Hrvatskoj živi 188.633 Srba, što je 67,91 odsto manje nego 1991. godine, kada ih je bilo 581.663.
Tako je u nekim gradovima, poput Knina, više Srba izbrisano nego što ih je ostalo, a slično je i u Pakracu, Lipiku, Gračacu, na Plitvičkim jezerima. U Vođinu u Slavoniji je sa biračkog spiska izbrisan 1.161 građanin srpske nacionalnosti, a ostalo ih je svega 300.
Masovno brisanje iz prebivališta bilo je i u mestima gde je broj Srba koji su ostali nešto veći od onih koji su izbrisani, poput Vojnića, Dvora, Donjeg Lapca.
Brisani su i Srbi u Glini, gde su nekad bili većinski narod, kao i u Petrinji, a u Vukovaru ih je preostalo 9.280, dok je 3.573 izbrisano.
Izvor: Tanjug
