Karađorđe i Miloš imali najbolje lobiste za Srbiju

Pratite nas
Vest da je u američkom Kongresu formiran kokus sa ciljem da obezbedi nastavak podrške Vašingtona Albancima na Balkanu bila je dobar povod da proverimo kako Srbija lobira i na koji način se bori za svoje interese u geopolitičkoj igri velikih sila.

Svaka zemlja na svetu ima svoje nacionalne i državne interese, konstatuje za Sputnjik istoričar Čedomir Antić, samo nije svaka sposobna da ih brani. Male zemlje, sugeriše, posebno treba da koncipiraju svoje nacionalne i državne interese i na poseban način da ih brane.

Kapitol, sedište Kongresa Sjedinjenih Američkih Država - Sputnik Srbija
Američki senatori ponovo formiraju kokus za Albance

Stopirali šest albanskih rezolucija

„Pogledajte samo koliko velike sile izdvajaju za unutrašnju i spoljnu bezbednost, koliko su dela i nedela širom planete počinile, uveravajući svoje ali i strane građane da je to bilo u interesu njihove nacionalne i državne bezbednosti“, napominje Antić.

Srpski kokus postoji i danas u Kongresu, tvrdi za Sputnjik Borko Stefanović, sadašnji lider Levice Srbije, a u periodu od 2003. do 2007. zamenik ambasadora Srbije u Vašingtonu, koji je imao zadatak da formira ovaj kokus.

Tada je srpski kokus, svedoči Stefanović, imao 35 kongresmena i senatora i bio jedan od dva bikameralna kokusa, što znači da su u njemu članovi bili i senatori i kongresmeni.

Kokusi su, inače, pojašnjava Stefanović za Sputnjik, interesne organizacije kongresmena i senatora koje se bave određenom temom i daju podršku određenim stavovima ili vrednostima, odnosno narodima ili državama.

To je stara institucija i predstavlja nezaobilazni faktor svakog lobističkog procesa u Vašingtonu. Ti ljudi nisu plaćeni, već sve rade iz ubeđenja ili zato što imaju birače određene etničke grupe, kako oni to nazivaju, u svojoj izbornoj jedinici.

Nenad Vasić - Sputnik Srbija
Hoće li Srbija ozakoniti lobiranje

„Svaki etnički kokus ili bilo koji drugi se osniva u svakom sazivu Kongresa. Tako da je albanski kokus samo obnovljen, tačnije ponovo su aplicirali administrativnom odboru Kongresa i samo potvrdili da i dalje deluju“, precizira Stefanović za Sputnjik.

Koji je srpski državni interes

Srpski kokus je organizovao četiri javna slušanja o stradanju Srba na Kosovu i Metohiji, naročito posle martovskog pogroma 2004, osam pisama tadašnjem predsedniku Džordžu Bušu sa zahtevima da se izađe u susret Srbiji u pregovorima oko statusa Kosmeta kao i oko zaustavljanja terora i napada na Srbe na Kosovu i Metohiji i njihovu baštinu.

„I ono što je najvažnije i što u stvari treba da bude svrha svakog kokusa jeste da je srpski kokus uspešno zaustavio šest proalbanskih rezolucija i progurao osam prosrpskih rezolucija. Rezolucije su neobavezujući ali usaglašeni dokumenti kojima Kongres potvrđuje određeni stav. Podsetiću vas da tokom aktivnog rada srpskog kokusa Kongres nijednim dokumentom nije priznao nezavisnost Kosova“, posebno podvlači Stefanović.

Pogrom Srba 17- marta 2004. godine. - Kosovska Mitrovica - Sputnik Srbija
Dvanaesta godišnjica pogroma: Tači u Hagu

Ako neko ne zna šta želi, kategoričan je Čedomir Antić, onda mu ne vredi da unajmljuje advokate i da stvara bilo kakve vojske, pa ni diplomatske. Dobra politika je, dodaje on, složena, i treba vremena i novca da bude ostvarena, ali ona može biti dobra samo ako može da se u osnovnim crtama objasni u jednoj rečenici.

„Takva je bila politika narodnog i državnog ujedinjenja u 19. veku koja je kasnije jednim kompromisom pretvorena u ujedinjenje Južnih Slovena, odnosno Jugoslovena. Takva je politika Albanaca, da se albanske zemlje ujedine. Takva je politika Hrvatske“, ističe Antić.

U Srbiji već dugo, naglašava Antić, nema opšteg konsenzusa koji je njen krajnji cilj jer „moramo da znamo šta hoćemo, moramo toga da se držimo i moramo da budemo iskreni“.

Srbija je, podseća ovaj istoričar, imala ozbiljnu diplomatiju čak i u vreme kad nije smela da ima diplomatiju. Slala je predstavnike u najmoćnije zemlje sveta u vreme kad je u Srbiji bilo malo pismenih.

Zastava Srbije- ilustracija - Sputnik Srbija
Mora li Srbija da izabere rođaka u inostranstvu

„Još je Karađorđe imao svog predstavnika u Parizu, koji nije uspeo da dođe do Napoleona, ali njegova prepiska se čuva. To je čitava knjiga prepiske sa francuskom diplomatijom. U Prvom svetskom ratu Srbija je iz posebnog fonda plaćala intelektualce u Britaniji, ali to nisu bili neki opskurni likovi koji mogu samo Mirjani Marković i Slobodanu Miloševiću da se čine kao ozbiljni“, navodi Antić.

Srbiju su, kaže Antić, ojadili komunizam, jugoslovenstvo, problemi koje je imala pre 1914… I to mora da se menja, da i dalje ne bismo plaćali greške.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala