Zašto su kosovski Albanci hteli da sruše Veneciju

© Flickr / Thierry EhrmannA Daesh flag
A Daesh flag - Sputnik Srbija
Pratite nas
Više od 30 odsto Albanca na Kosovu sebe vidi prvo kao muslimana, pa tek onda kao Albanca. Uporedo sa parama i propovednicima iz islamskih država, na Kosovo je došao i radikalni islam, koji je potisnuo liberalni.

Hapšenje dvojice Albanaca sa Kosova u Italiji pod sumnjom da su pripadnici ćelije terorističke organizacije „Islamska država“ (DAEŠ), koja je planirala da digne u vazduh istorijski most Rijalto u Veneciji, ponovo je u javnost izbacila problem koji kosovski političari „drže pod tepihom“ — radikalni islam.

Nije nepoznata činjenica da su stvaranje OVK zdušno pomogli islamisti koji su se borili tokom rata u Bosni, a koji su imali kampove u Albaniji. Štaviše, tvrdi se da je prvi teroristički odred OVK bio sastavljen od mudžahedina koje je formirao Ekrem Avdija, poznat i kao Abusuheib, sredinom 1998. godine.

Pripadnici DAEŠ-a - Sputnik Srbija
Škola DAEŠ-a u kosovskim zatvorima

Zašto Albanci sa Kosova odlaze u DAEŠ?

Postoje tri verzije. Jedna stoji na tvrdnji da je u pitanju vraćanje duga, druga da je siromaštvo, a treća da čvrsto veruju da je radikalni islam na Kosovo stigao sa Zapada, preko humanitarnih organizacija.

Sirijski konflikt mobilisao je muslimane širom sveta u istoj meri kao i ratovi krajem prošlog i početkom ovog veka u Avganistanu, Iraku, Bosni i Hercegovini i na Kosovu i Metohiji. Stoga, zaključak je svih koji se bave ovom tematikom, da ne treba da čudi što je možda najveći odziv muslimana baš iz navedenih država.

U Siriji i Iraku, navodi se po raznim medijima koje niko nije demantovao, bori se oko 330 Bošnjaka, 322 Albanca (od toga 232 sa Kosova). Kosovo je na vrhu liste od 22 zemlje iz kojih dolaze borci Islamske države, Bosna je druga, a Albanija četvrta.

U profil ljudi koji se bore u Siriji i Iraku ulaze slabije obrazovanje, ruralno poreklo, a skoro dve petine njih ima krivični dosije. Ovo je jedan deo studije koji je napravio Kosovski bezbednosni centar, baveći se radikalnim islamom na Kosovu. Drugi deo, mnogo ozbiljniji, ali i zabrinjavajući govori da se sve više mladih, i to ne samo muškaraca već i žena, devojčica „odaje“ tvrdom islamu i odlazi u borbu pod zastavom DAEŠ-a. Po podacima kojima raspolažu kosovske institucije, čak 42 žene bore se pod zastavom ove terorističke grupe.

Studija je pokazala i da, za razliku od pre 15 godina, sve više omladine na Kosovu „srlja“ u radikalni islam, pa više nije neobično videti usred Prištine gotovo svaku drugu mladu ženu ili tinejdžerku u tradicionalnoj islamskoj odori kojom je pokrivena od glave do pete. To pre rata na Kosovu nije bila praksa, čak ni u ekstremno ruralnim muslimanskim sredinama.

Albanska mafija: Ovako izgleda prosečan operativac albaskih narko klanova - Sputnik Srbija
Albanski narko-dileri jači od Kolumbijaca (foto, video)

Priča da je kosovsko društvo siromašno te da se zbog toga sve više „Kosovara“ odaje ovakvoj religiji ne pije vodu, jer opšte je poznato da od 1.700.000 Albanca, koliko ih nezvanično ima na Kosovu, polovina radi po istočnoevropskim zemljama, i to nekoliko kolena, i izdržava onu dugu polovinu koja sedi kod kuće.

Koren, dakle, širenja radikalnog islama na Kosovu njihovi stručnjaci vide u činjenici da su od 1999. godine na Kosovu naprasno počele da se otvaraju islamske nevladine organizacije, koje su delovale pod humanitarnim plaštom. Tako se 2000. godine pojavilo„Društvo za oživljavanje islamskog nasleđa“, koje je 2002. stavljeno na listu terorističkih organizacija. Organizacija ima, inače, korene u Kuvajtu i više filijala u nekoliko desetina država.

Pojavio se i „Saudijski komitet združene pomoći za Kosovo“, koji je slao imame u Saudijsku Arabiju da se uče arapskom jeziku i šerijatu. Pored njih, na Kosovu ima još NVO za koje njihove službe bezbednosti pretpostavljaju da su maska za ekstremističke grupe, koje danas funkcionišu na Kosovu, a koje su samo u poslednjih godinu dana iz Libije, Libana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije dobile finansijsku pomoć veću od 25 miliona evra.

Od svih zapadnoevropskih država, zbog ovih dešavanja na Kosovu najzabrinutija je Nemačka. Verovatno s razlogom jer ona ima i najveći kosovsku, to jest albansku dijasporu na svojoj teritoriji — više od 400.000 „Kosovara“. Ako tome dodamo i da je u ime islama prvi teroristički napad u Nemačkoj 2011. godine, na frankfurtskom aerodromu kada su ubijena dva američka vojnika, izveo potomak kosovskih Albanaca, onda nije ni čudo što se ozbiljno zanimaju za ovu pojavu među kosovskim Albancima.

Pripadnik terorističke organizacije OVK - Sputnik Srbija
Nevidljiva mreža DAEŠ-a

Nemački stručnjaci za bezbednost upozorili su da poslednjih godina na Kosovu jača strogi oblik islama, koji je na Balkan stigao pod saudijskim uticajem i potiskuje raniji liberalni islam. Oni podsećaju da Kosovo ima blizu dva miliona stanovnika, kao i da je tu teritoriju od 2012. do danas napustilo 316 ljudi sa namerom da se priključi DAEŠ-u. Njih 58 je u međuvremenu poginulo, a 117 ih se vratilo na Kosovo. Priština vodi istragu protiv 237 osoba zbog sumnje da su učestvovale u organizovanju i izvršenju terorističkih dela, regrutovanju i podršci, kao i finansiranju terorizma. Od 2013. do danas uhapšeno je 127 osoba.

Prema podacima bezbednosnih stručnjaka, više od 50.000 „Kosovara“ sledi konzervativni islam. Institut za političke studije (KIPRED) iz Prištine je prošle godine objavio studiju o uticaju vere na kosovski identitet. Autor te studije Lulzim Peci objasnio je da se 57 posto muslimanskih Albanaca na Kosovu osećaju kao Albanci, dok se 32 posto definiše kao muslimani, pa tek onda kao Albanci.

„U ovoj drugoj grupi se vidi veliki pomak identiteta od lingvističke etničke pripadnosti, takozvane govorne nacije, prema versko-etničkom društvu“, navodi se u studiji.

U istoj se upozorava da ukoliko se taj proces nastavi, postoji opasnost od nestanka„albanstva“ kakvo poznaje kosovsko društvo, a to bi značilo i kraj sekularnog i, kako kažu, prozapadnog Kosova.

U studiji je navedeno da je uticaj islamskih zemalja, i islamizacija Albanaca po završetku rata na Kosovu počela polako. Saudijska Arabija, Kuvajt i druge islamske države naveliko su investirale u obnovu i izgradnju džamija, slale su propovednike i pomagale siromašne. Danas na Kosovu imamo 742 džamije, a tu su još i druge muslimanske ustanove, kao što je škola Kurana. Uporedo sa parama i propovednicima, na Kosovo je došao i radikalni islam, koji je potisnuo liberalni.

Američki vojnik u NATO bazi Bondstil na Kosovu - Sputnik Srbija
Za teroristima trag: DAEŠ ni(je) u Bondstilu

Osim činjenice da bi radikalni islamisti sa Kosova mogli da izvedu terorističke napade, drugi problem je kriminalna mreža koja je stvorena za krijumčarenje narkotika, oružja i ljudi, što je jedan od važnijih izvora finansiranja terorista. 

Evropski mediji puni su natpisa u kojima se tvrdi da se droga koja dolazi iz Avganistana, a prerađuje se u Turskoj, transportuje na Kosovo, gde je preuzimaju albanski narko-dileri i prebacuju raznim kanalima u Zapadnu Evropu. Ovi kanali imaju dva kraka — jedan ide preko Albanije za Italiju, a drugi preko Bugarske i Mađarske. Kao glavni centar albanske narko-mafije navodi se Ženeva, a ističe se i da albanska narko-mafija drži 75 odsto tržišta u Evropi.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala