Orhan Pamuk: Uvek se osećam kao gubitnik

© Tanjug / DRAGAN KUJUNDZIC/Turski nobelvac Orhan Pamuk
Turski nobelvac Orhan Pamuk - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pišem zato što mogu da se pomirim sa stvarnošću jedino ako je promenim. Pišem zato što nikako ne mogu da budem srećan. Pišem da bih bio srećan, rekao je danas u prepunoj svečanoj sali SANU turski pisac, nobelovac Orhan Pamuk.

Uvaženog gosta pozdravio je predsednik SANU Vladimir Kostić, pisac Goran Petrović pročitao je pozdravni tekst — svojevrsno literarno putovanje kroz Istanbul, ali i Pamukovu prozu, a sa uglednim piscem potom su razgovarali Slobodan Grubačić i Vladislav Bajac.

Pozdravljajući prisutne čijim je brojem, kako je rekao, fasciniran, Pamuk je kazao da Turci i Srbi dele puno toga — reči, hranu, maštu, arhitekturu, literaturu, tradiciju, ali i slobodu i želju da se prevaziđu istorija i njena težina.

Redžep Tajip Erdogan - Sputnik Srbija
Zašto Tursku ne primaju u EU?

„Verujem u moć mašte i slobode da se izmašta novi svet bez granica. Godinama stvaramo nove svetove, osećamo ih, ponekad ih milujemo vrhovima pera“, rekao je Pamuk.

Osvrnuvši se na jedan od poslednjih romana „Čudan osećaj u meni“, ugledni gost je objasnio zašto je za junaka izabrao malog običnog čoveka.

„Potičem iz više srednje klase, prozapadne, privilegovane. U ranim radovima, kao što je ’Crna knjiga‘, koristio sam iskustva iz prve ruke. Pisao sam o bliskim stvarima. Ali, kasnije sam pisao i o ljudima koji nisu poput mene. Verujem da se umetnost romana zasniva na želji da se svet vidi tuđim očima. Moj bozadžija Mevlut je savremen čovek, mada dolazi iz najsiromašnijeg dela Turske. Preko njega sam želeo da zabeležim promenu koja se događa u našim životima, ali ne kroz puč, već kroz priču o tome kako pijemo jogurt i bozu. Taj roman je ep mikroistorije običnog čoveka. Radujem se što sam u Srbiji i što vi, za razliku od Amerikanaca, znate šta je boza. U Njujorku sam pola sata objašnjavao o kakvom je piću reč“, našalio se Pamuk.

Turski nobelovac je kazao i da mu je stalo do politike i da se, kada piše roman, već bavi politikom.

„Kada Tolstoj piše ’Anu Karenjinu‘ bavi se politikom. Kada Andrić piše ’Na Drini ćuprija, radi isto, hoće da vidi svet i kroz stavove muslimana.“

Stanovnici Lipecka nose cveće pred spomenik pilotu Olegu Pešku koji je poginuo prilikom obaranja Su-24 u Siriji - Sputnik Srbija
Turski pisac: Molim i klečim pred velikim ruskim narodom (video)

Otkrivši da trenutno radi na romanu čija se radnja događa 1900. godine na jednom ostrvu u Sredozemlju i da je joj je tema kuga, Pamuk je otkrio i zašto je skoro 30 godina razmišljao o toj priči, kupovao knjige, istraživao sve o revoluciji, karantinu, o poslednjim godinama Osmanlijskog carstva:

„Zato što nema ubedljivog romana samo uz prosečne informacije. Ponosan sam na svoju umetničku maštu, ali morate da izmislite čoveka koji će biti veoma ubedljiv. Obaveza pisca je da svet vidi kroz oči drugih, onih koji nisu poput njega“, naglasio je ugledni gost SANU, napomenuvši da on jeste Turčin, ukorenjen u tradiciji, ali i da je jedan deo njega slobodan, zahvaljujući čemu uspeva da prevaziđe tradiciju, ali i samog sebe.

Nešto slično kazao je i u susretu sa novinarima, upriličenom pre zvaničnog obraćanja u SANU.

„Pripadam naciji pisaca, umetnika, različitih ljudi, koji nezavisno od toga da li žive u SAD, gde predajem, ili u Turskoj, uglavnom imaju liberalne ideje. Priznajem da sam liberalni intelektualac koji ima potrebu i dužnost da stalno kritikuje vlast. Imamo tipičnu situaciju u Turskoj gde je sav progres države došao od hrabrih ljudi koji su verovali u jednakost, poštovali prava žena, poštovali manjine i ono što je najvažnije za mene — slobodu govora. Oni nisu zastupali tradicionalne ideje već platforme razvoja koje su se svuda po svetu razvile iz Britanije i Francuske. Nažalost, takve moderne ideje se ne razvijaju u svim društvima jednako, a nekad bivaju ugušene od ultranacionalista, nacionalista i populista“, rekao je Pamuk.

Pavel Basinski - Sputnik Srbija
Književnost mora dokazati da je najpametnija

U susretu sa novinarima istakao je i važnost demokratije, kao i da su izbori jedino mesto na kojem se odlučuje ko će i sa kakvim idejama da vodi neku državu.

„Liberalne ideje su važne za svako društvo. One često nemaju većinsku podršku stanovništva, ali predstavljaju alternativna svetla i esenciju jednakosti i slobode. Imam 63 godine i jedva se sećam jednih izbora posle kojih sam bio srećan u Turskoj. Uvek se osećam kao gubitnik, ali to je normalno. Osećao bih se neprijatno kada bih se priključio slavlju partije koja je pobedila. Ideja intelektualca i pisca za kojeg sebe smatram je da kaže ’ne‘. Ne želim da budem prijatelj nekome ko ne prestaje da aplaudira vlastima. Moji prijatelji ne aplaudiraju vlastima“, kazao je Pamuk.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala