Recept za srpske banje: Malo zdravlja, malo uživanja

Recept za srpske banje: malo zdravlja, malo uživanja
Pratite nas
Specijalne bolnice za rehabilitaciju, sa skromnim sredstvima, svakog meseca vraćaju na posao između osam i deset hiljada radno sposobnih ljudi, što je svakako mnogo vrednije od onoga što država plaća za rehabilitaciju u banjama.

Evidentno je da je Srbija, čije su banje nekada bile u rangu evropskih, izgubila korak u trci za turiste u odnosu na Sloveniju i Mađarsku. O tome zašto se to dogodilo i da li srpske banje treba privatizovati ili država treba da im pomogne, Jelica Putniković razgovarala je u emisiji „Energija Sputnjika“ sa Đorđem Mihajlovićem, potpredsednikom udruženja FIJET Srbija, svetskog udruženja turističkih novinara, i Vladanom Veškovićem, sekretarom Udruženja banja Srbije.

Vešković kaže da je teško porediti Srbiju sa Slovenijom i Mađarskom, jer je reč o zemljama-članicama EU, u kojima su zdravstveni sistem i zdravstveni turizam drugačije koncipirani. Kako kaže, gorući problem srpskih banja predstavlja 5.500 ležajeva koji nisu u funkciji.

Fontana u Banji Kovinjači - Sputnik Srbija
I Kur-salon i lečilište — platiće ko može

„Kuršumlijska banja ne postoji, tamo nema žive duše. Niška banja je ugrožena i u njoj sada uspešno radi samo Institut za rehabilitaciju. Imamo problem i u Vrnjačkoj banji, Sokobanji, Banji Koviljači. Te probleme treba rešiti, a sudeći prema najavama, gleda se da se prvo iz pepela podigne Kuršumlijska banja, i to je dobar put“, kaže Vešković.

Đorđe Mihajlović, međutim, napominje da država treba jasno da kaže šta želi od banjskog turizma, jer privatizacija svega nekoliko banja neće dati efekta.

„Moramo imati na umu da su u našim banjama specijalne bolnice, a one nisu hoteli, već ustanove koje regulišu dva zakona — jedan o zdravstvu, a drugi i turizmu. Zato su one svačije i ničije. Danas imamo situaciju da svakoj toj specijalnoj bolnici država daje po neki deo kreveta preko Fonda, umesto da kaže — po određenoj dijagnostici, odnosno po onome što banja preventira ili leči, potrebno nam je pet ili osam banja, a ne dvadeset pet. Parcijalnim rešenjima ništa nećemo rešiti“, napominje Mihajlović.

Ne može se čekati da se popune oni kapaciteti koje plaća Republički fond zdravstvenog osiguranja, kaže Vladan Vešković i napominje da je zabluda da specijalne bolnice za rehabilitaciju na bilo koji način žive na račun države.

© PixabayKo su potencijalni gosti srpskih banja
Ko su potencijalni gosti srpskih banja - Sputnik Srbija
Ko su potencijalni gosti srpskih banja

„Država plaća samo smeštaj i dijagnostiku, a sve specijalne bolnice se same snalaze za regulisanje svih ostalih troškova. Važno je napomenuti da je polovina ležajeva u našim bolnicama na slobodnom tržištu, pa se ti kapaciteti moraju nekako popuniti komercijalnim gostima. Popuniti te ležajeve i u isto vreme pružiti kvalitetnu dijagnostiku i terapiju za samo 1,58 procenata od ukupnog budžeta zdravstvenog osiguranja zaista nije skupo, jer priča da je rehabilitacija u banjama skupa jednostavno ne stoji. Moramo imati na umu da te specijalne bolnice, sa tako skromnim sredstvima, svakog meseca vraćaju na posao između osam i deset hiljada radno sposobnih ljudi, što je svakako mnogo vrednije od onoga što država plaća za rehabilitaciju u banjama“, ističe Vešković.

On napominje da je pogrešna pretpostavka da banjski turizam u Srbiji treba razviti da privuče strane goste i mlade turiste.

„Opšti stav je da se banja kao turistička destinacija u velikoj meri zasniva na domaćim turistima i da na te destinacije idu dobro platežni turisti srednjih godina. Sa mladim turistima ide zabava, sa zabavom buka, a buka i banja ne idu zajedno. To je stav svih onih koji se, na svetskom nivou, ozbiljno bave banjskim i zdravstvenim turizmom“, ističe Vešković.

Iako se Srbiji često spočitava da se, kada je reč o banjskom turizmu, ne ugleda na zemlje u okruženju, Đorđe Mihajlović kaže da ni iskustva iz inostranstva nisu uvek primenjiva, i navodi primer Slovenije koja se potpuno okrenula velnesu, ali je medicinu potpuno zapostavila. Kako kaže, recept za Srbiju bio bi dobra kombinacija velnesa i medicine.

© Wikipedia / Bot (Magnus Manske)Atraktivnosti im ne manjka: Rimski bunar u Vrnjačkoj Banji
Atraktivnosti im ne manjka: Rimski bunar u Vrnjačkoj Banji - Sputnik Srbija
Atraktivnosti im ne manjka: Rimski bunar u Vrnjačkoj Banji

„Država bi morala da se opredeli koje su joj ustanove i kog tipa potrebne za preventiranje i rehabilitaciju, i da njih razvija u smeru medicine. Ostale ustanove treba opredeliti više ka tržištu, a za to su potrebne investicije, jer se specijalne bolnice, hoteli i drugi kapaciteti u banjskim mestima moraju dovesti na zavidan, evropski nivo, kako bismo uopšte mogli biti konkurentni, na primer, mađarskim banjama“, napominje Mihajlović.

Sagovornici Sputnjika se slažu da su domaći investitori u banjski turizam poželjni jednako kao i inostrani. Važno je samo, kako kažu, da ulažu sa dobrom namerom i da rezultat te investicije bude vidljiv i da dâ dugoročne pozitivne efekte na razvoj banjskog turizma.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala