Možda i krene posle godine zagrevanja Srbije, Turske i BiH

© Tanjug / EDIB TAHIROVICPotpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacije Rasim Ljajić, ministar ekonomije Turske Nihat Zejbekcij i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović
Potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacije Rasim Ljajić, ministar ekonomije Turske Nihat Zejbekcij i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović - Sputnik Srbija
Pratite nas
Posle najnovijeg susreta u Istanbulu možda od najavljenog nešto i bude ako izostane preterano zagrevanje ovdašnjih igrača. Čuveni balkanski specijalitet, dugotrajno dogovaranje, najčešće samo na tome i ostane, na turizmu o trošku poreskih obveznika.

Juče je konačno otvoreno zajedničko trgovinsko-turističko predstavništvo Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) u Istanbulu. Predstavništvo koje je trebalo da počne sa radom krajem prošle godine, tek juče je otvoreno u prisustvu ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasima Ljajić, ministra  ekonomije Turske Nihata Zejbekčija i ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH Mirka Šarovića.

Isti akteri su 19. oktobra prošle godine u Beogradu potpisali srednjoročni program o saradnji trilateralnog trgovinskog komiteta u periodu od 2016. do 2018. godine, koji predviđa unapređenje privredne i ekonomske saradnje tri zemlje.

Prazno letovalište u Turskoj - Sputnik Srbija
U Turskoj 70 odsto manje srpskih turista nego ranije (audio)

Tada je najavljeno da će u narednih mesec dana biti otvoreno zajedničko privredno i trgovinsko predstavništvo Srbije i BiH u Istambulu, preko kojeg će dve zemlje predstaviti trgovinske, privredne i turističke potencijale. Očekivala se i veća robna razmena i daleko više turskih investicija, kako je tada rekao Ljajić.

Programom je bilo predviđeno da Srbija i BiH mogu da koriste svih 160 turskih privrednih predstavništava širom sveta, kako bi dobili potrebne informacije i bolju priliku da naši proizvodi budu plasirani na tržištima tih zemalja.

„Ovo je velika prilika za 2016. godinu za ekonomiju i liberalizaciju ekonomije i ta saradnja će puno značiti i Srbiji i BiH i Turskoj“, rekao je tada Ljajić.

Samo dan posle, 20. oktobra, održan je u Sarajevu i prvi trilateralni poslovni forum između privrednika Turske, Srbije i BiH, koji je okupio predstavnike više od 60 kompanija. Potpisan je i Memorandum o razumevanju između Spoljnotrgovinske komore BiH, Privredne komore Srbije i  Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Turske u cilju produbljivanja privredne saradnje tri države, povećanje obima robne razmene i zajedničkog učešća na tržištima trećih zemalja, razmene poslovnih informacija.

„Svet sa Sputnjikom“: Sve dok se bavi sobom, Turska se ne bavi Balkanom (audio)

S obzirom na to šta je učinjeno do današnjeg zasedanja drugog trilateralnog poslovnog foruma u Istanbulu, protekla godina je izgleda poslužila tek za zagrevanje.

Činjenica je da nije bilo velikih pomaka, pogotovo ako se ima u vidu da je Deklaracija o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji između Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Republike Turske potpisana na prvom sastanku ministara u maju 2013. Od tada kruže formulacije o mogućnostima veće saradnje na dobrobit svih.

Razloga za nezadovoljstvo najviše imaju u BiH. Prema podacima tamošnje Spoljnotrgovinske komore za osam meseci ove godine spoljnotrgovinsku razmenu BiH sa Srbijom karakteriše 6,4 odsto manji izvoz, a 7,2 odsto veći uvoz. BIH je, inače, treće izvozno tržište za srpske proizvode i četvrti spoljno-trgovinski partner Srbije.

Ni sa Turskom BiH ne stoji bolje.  Vrednost izvezene robe je bila 4,7 odsto manja, a uvezene veća 12 odsto. Nadaju se da će do kraja godine popraviti izvozni saldo za Tursku jer očekuju da krene izvoz mesa koji je, kako kažu,  u prvih šest meseci iz tehničkih razloga bio onemogućen. Tačnije, nisu bili ispunjeni uslovi koje je Turska propisala.

Kada je po sredi Srbija, ni ona baš nije ispunila zacrtani plan kada je u pitanju razmena sa Turskom, ali se, kako je juče ocenio Ljajić, približila cilju definisanom pre dve godine da obim robne razmene dostigne vrednost od milijardu evra. Podsetio je da je prošla godina bila rekordna sa više od 745 miliona evra, pri čemu je pokrivenost našeg uvoza izvozom bila 43 odsto. U prvih osam meseci ove godine zabeleženo je povećanje trgovinske razmene od 11 odsto, što znači da će ona dostići cifru od oko 900 miliona evra. Odnos uvoza i izvoza je sličan prošlogodišnjem.

Prema Ljajićevoj najavi, Srbija intenzivno radi na modifikaciji sporazuma o slobodnoj trgovini i želi da što više vrsta robe bude na bescarinskom režimu kako bi povećali ukupnu trgovinsku razmenu.

Dakle, uglavnom bez značajnih iskoraka i investicija.

Trgovački kontejneri u luci - Sputnik Srbija
Kad može Bosna u Turskoj, što ne može Srbija u Rusiji

Pre godinu dana, upravo na investiranju, i to prioritetno u infrastrukturu insistirao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Juče su se, po Ljajićevim rečima, tri strane dogovorile da Srbija i BiH zajednički definišu jedan infrastrukturni projekat koji bi podržala i Turska. Da li će to biti deonica auto-puta ili deonica železničke pruge, ostaje tek da dogovore predstavnici vlada BiH i Srbije, rekao je Ljajić. 

Posle najnovijeg susreta u Istanbulu, možda od najavljenog nešto i bude ako izostane preterano zagrevanje ovdašnjih igrača. Čuveni balkanski specijalitet, dugotrajno dogovaranje, najčešće samo na tome i ostane, na pukom turizmu o trošku poreskih obveznika.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala