„Svet sa Sputnjikom“: Sve dok se bavi sobom, Turska se ne bavi Balkanom (audio)

Sve dok se bavi sobom, Turska se ne bavi Balkanom
Pratite nas
Minuli događaji u Turskoj će svakako podići rejting Erdogana u toj zemlji, ali i van nje. Značaj Turske za Zapad je ogroman. Doduše, kada je o Balkanu reč, praksa je pokazala da dokle god su previranja na domaćoj sceni, Turska se Balkanom ni ne bavi, što je za nas dobro, ocenjuju sagovornici ovonedeljne emisije „Svet sa Sputnjikom“.

U ovonedeljnoj emisiji govorili su Miša Đurković sa Instituta za evropske studije u Beogradu i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu prof. dr Miroljub Jevtić o tome ko i zašto stoji iza pokušaja državnog udara u Turskoj i koji će biti naredni potezi predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Jusko Bojadžić, novinar iz Turske, za Sputnjik kaže da se Istanbul nekoliko dana nakon pokušaja državnog udara vratio normalnom životu. Kako kažu, prvenstveno je život bitan, a nakon osnovnih obaveza, potrebno je očuvati pravnu državu. 

Nemački lovac Tornado pri NATO trupama u vojnoj bazi Indžirlik, Turska - Sputnik Srbija
Da li su Turska i Amerika i dalje saveznice?

Prema rečima Bojadžića, Erdogan u narednih nekoliko dana ima najavljene veoma ozbiljne sastanke, među kojima i razgovor sa američkim predsednikom Barakom Obamom oko izručivanja sveštenika Fetulaha Gulena. Zatim, razgovaraće se o eventualnom povratku smrtne kazne u zemlji.

Kada je reč o stanju u narodu, kaže on, svi su šokirani. „Svi kažu: prošlo je, neće više. Sve je pod veoma strogim nadzorom. Kasarne, vojne institucije… Jedino što je sasvim drugačije jeste da je javni prevoz sada apsolutno besplatan. To je učinio Erdogan nakon njegovog povratka sa odmora, objasnivši da je to neophodno dok se ne razreši situacija u Turskoj“, rekao je Bojadžić.

Miroljub Jevtić: Govoreći o tome ko bi mogao da stoji iza državnog, on kaže da je neverovatno da je jedna ovako organizovana vojska kao što je to Turska, na ovako amaterski način izvela državni udar. Shodno utiscima, kaže on, u pitanju je namešten državni udar iako je rano govoriti o nekim definitivnim zaključcima dok god se ne formira puna slika.

Miša Đurković: Vrlo je zanimljivo posmatrati zapadne liberalne medije, koji govore o nameštenom puču, dok ruski mediji govore o ovom događaju sa velikom ozbiljnošću. On ne veruje da je u pitanju režirani puč, s obzirom da postoji čitav niz objašnjenja da je ovaj prevrat dugo vremena planiran. 

Ukoliko se upoređuju prethodna četiri puča sa ovim, kaže Jevtić, to se objašnjava time što se u ovom pokušaju radi o sasvim drugačijim okolnostima. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan još od 2007. godine sistematski vodi rat protiv vojske. On je do sada dobio već četiri regularna izbora, samim tim njegova pozicija je mnogo jača od bilo kog prethodnog turskog lidera.

Problem je što postoje delovi vojske koje nije moguće staviti pod kontrolu predsednika, kao što je to slučaj sa turskom avijacijom.

Miroljub Jevtić: Kada je reč o vojnicima koji su živote dali prilikom ovog pokušaja državnog prevrata, objašnjava Jevtić, svi znaju da je u ovakvim autokratskim državama bitno udariti direktno u „glavu“, odnosno udariti na Erdogana lično. Dakle, vojska je morala da zna da će neko u lancu udariti na njega.

Takođe, kada je Erdogan pozvao narod da izađe na ulice kako bi se suprotstavili državnom udaru, izašli su samo islamisti i vernici, niko od opozicije nije se pojavio. To je znak da Turska tone ka islamskoj zemlji, što ujedno označava udaljavanje od NATO-a, ističe on.

Miša Đurković: Erdogan je sada najavio još jedan novi talas čišćenja vojske, i to je jedan nivo priče. Postoji i drugi nivo, a to je naglo poboljšavanje odnosa između Ankare i Moskve. Činjenica da je Rusija pružila ruku Erdoganu u ovom trenutku, o čemu i govori najavljeni odlazak turskog predsednika u Moskvu kako bi se susreo sa Vladimirom Putinom.

 

© FotoNaučni saradnik Instituta za evropske studije u Beogradu Miša Đurković
Naučni saradnik Instituta za evropske studije u Beogradu Miša Đurković - Sputnik Srbija
Naučni saradnik Instituta za evropske studije u Beogradu Miša Đurković

Đurković takođe kaže da ne treba ni očekivati od opozicije da izađe na ulicu kako bi pružila podršku turskom režimu protiv pučista, ali tu ne treba gledati tako usko. Turska je dugo vremena imala čitav niz promena u državi. Erdogan ima izuzetno dominantan stav, a pored toga on je zacrtao i veoma ambiciozan plan, da Tursku stavi u deset ekonomski najrazvijenijih zemalja sveta.

Jedno vreme je to sve pokušavao da uradi samostalno, zatim je to promenio i započeo put saradnje sa Francuzima, Amerikancima, i drugim zapadnim zemljama. Međutim, uvek su postojali problemi, poput Izraela, zatim pogoršanje odnosa sa sveštenikom Fetulahom Gulenom. Ovo što se desilo je posledica svih njegovih postupaka, kao što je preuzimanje lista „Zaman“.

Predrag Ćeranić: Erdogan očito preteruje u svojim odgovorima na ovaj pokušaj državnog udara. Destabilizacija Turske nije dobra, jer stabilna Turska znači stabilan Kavkaz, stabilan Balkan i sređivanje situacije na Bliskom istoku. Upravo iz tog razloga može se uskoro očekivati i upozorenje iz Rusije da ovakva politika nema budućnosti.

„Bojim se da će u Turskoj zavladati haos. Ovaj haos u Turskoj se odmah kopira na Jermeniju, Kazahstan. Destabilizacija Rusije destabiliše okolne zemlje, samim tim i Rusiju“, kaže on.

Govoreći o Balkanu, on kaže da se posledice već vide. Ono što se zaboravlja jeste da je i u Beogradu napadnut policajac. Ukoliko se Turska ne stabilizuje, osetiće se i na Balkanu, poput scenarija iz Makedonije.

Miroljub Jevtić: Rusija i Turska su na dijametralno drugačijim linijama. Između Turske i Rusije ne može biti dugotrajnog prijateljstva. Turska je islamska zemlja, za njih je plen svako ko nije musliman. To je osnovna ideja. Verovati da može između Turske i Rusije biti realne i dugotrajne saradnje je signal nepoznavanja elementarnih činjenica.

Kada je reč o Americi, tu je sasvim drugačija situacija. Vašington namerava da podrije Rusiju, što stvara pretpostavku da žele da stvore uslove za pobedu islama na svetu.

Miša Đurković: Kada je reč o vojnoj saradnji SAD-a i Turske, on kaže da je taj put prošao puno različitih faza, od zabrana preletanja, do uzajamnog korišćenja turske baze „Indžirlik“. 

Miša Đurković:  Svako komplikovanje situacije u Turskoj za nas znači i manje bavljenje Ankare našim prostorima, što ujedno i nije tako loše za Balkan, pokazuje dugogodišnje iskustvo.

Miroljub Jevtić: Govoreći o izručenju Fetulaha Gulena, on kaže da još uvek nije sigurno da će do toga i doći. Kako kaže, sve zavisi od najavljenog razgovora Obame i Erdogana.

Miša Đurković:  Kada je reč o vojsci, najveći deo vojnog vrha ostao je privržen Erdoganu. Postoje delovi koji su se odvojili, prvenstveno avijacija, ali i deo mornarice, budući da i dalje postoji određen broj brodova koji su nestali bez traga i glasa. Pored vojske, čistke su i u pravosuđu, kako bi se pripremila situacija za sva ta suđenja. Ali realnu sliku ćemo imati tek nakon šest meseci, kad se ova prašina smiri.

Evropu čekaju novi izbori. U Nemačkoj će parlamentarni izbori biti 2017. godine. Sva dešavanja u Turskoj će biti na drugom planu kada to bude aktuelno, pa čak i ponovno uvođenje smrtne kazne.

Miroljub Jevtić: Upitan da li će uslediti potpuna osveta Erdogana nakon pokušaja državnog udara, on kaže da je to u muslimanskom svetu sasvim uobičajena stvar, te da će osveta biti drastična. Islamizacija je njegov put, a šansa za Rusiju i nas je da to iskoristimo kako bismo uzeli neki „ćar“.

Turska želi da učini sve što je moguće kako bi sprečila arapski uticaj, a da nametne svoj.

Miša Đurković: Minuli događaji u Turskoj će svakako podići rejting Erdogana u toj zemlji, ali i van nje. Značaj Turske za Zapad je ogroman. Kada je o Balkanu reč, najveći odraz povratka Ankare na balkansku scenu je bio govor bivšeg premijera Davutoglua još u novembru 2009. godine. Pored toga, Turska ima veliki uticaj i u Makedoniji. Međutim, Turska se suštinski nije bavila Balkanom u poslednje tri godine.

Kada je reč o BiH, sada se pokreće veliki pritisak ka „gulenistima“, a to se može primetiti čak i u Srbiji. Gulen predstavlja kombinaciju tradicionalnog islama okrenut tehnologiji… To je pravac koji podrazumeva privredu i ekspanziju islama ka tom aspektu. Zaključak je da će ova dešavanja smanjiti prisustvo Turske u našem regionu.

Govoreći o Vikiliksu i tajnim dokumentima o vladajućoj partiji Turske, Đurković kaže da tu zemlju tek očekuje jedan dug period previranja. U narednom periodu možemo očekivati još dosta interesantnih dokumenata koje će Vikiliks objaviti, pogotovu kada je reč o vladajućim strukturama, ali i o odnosima sa kurdskim partijama.

Turska je etnički veoma komplikovana država. Turska vlast namerava da učini sve što je moguće kako bi suzbila uticaj Kurda na severu Sirije, s obzirom da ih tamo ima preko dva miliona, a to je samo još jedan deo nemira. Postoji i veliki broj alavita, o kojima se uopšte i ne govori.

Miroljub Jevtić: Upitan da li može da se napravi veza između obojenih revolucija i ovog državnog puča, on kaže da je vrlo teško govoriti o tome, s obzirom da je preko tih revolucija Amerika želela da nametne svoj režim. Turska je Erdogana postavila demokratskim putem, što je samo po sebi izuzetno jaka stvar.

Da li je terorizam u Evropi moguće sprečiti

Za manje od nedelju dana Zapadnu Evropu pogodila su dva tragična događaja. Dok je u Nici poginulo 84 osobe, u nemačkom vozu napadač sekirom je likvidiran pre nego što je uspeo da pobije putnike i otme voz. Za oba događaja džihadistička organizacija DAEŠ je preuzela odgovornost.

© SputnikProfesor Milan Pašanski i dr. Miloš Popović
Profesor Milan Pašanski i dr. Miloš Popović - Sputnik Srbija
Profesor Milan Pašanski i dr. Miloš Popović
O tome da li Evropa treba sve češće da očekuje takve pojedinačne napade i da li ih je moguće sprečiti razgovarali smo sa stručnjakom za međunarodnu bezbednost dr Milošem Popovićem i predsednikom Foruma za istraživanje međunarodnog terorizma Milanom Pašanskim.

Milan Pašanski: Kada je reč o terorizmu, oni imaju svoje krtolaste kanale putem kojih pripremaju svoje napade, njih ne interesuju te mere koje države preduzimaju na svojim granicama. Oni računaju na ljude koji već žive u tim zemljama, samim tim ne računaju na to da treba slati teroriste preko migrantskih tokova.

Ti „spavači“ su već prošli svoju obuku, na njih se može računati kada kucne pravi čas, oni znaju kako da se ponašaju. Mehanizam terorizma nije promenjen od 1090. godine, od kada je počeo da se sprovodi terorizam u svetu. Postoje sredstva i mete i politički ciljevi, a te karike nisu promenjene od pamtiveka do danas.

Kada je reč o Francuskoj, najveći problem je kako te domaće ljude, kojom strategijom, na vreme locirati. A blokada granica ne može sprečiti terorizam.

Miloš Popović: Moguće je da je u toku evropskog prvenstva u fudbalu i bilo par pokušaja terorističkih napada, ali vlast nije želela o tome da govori kako se ne bi podigla panika u javnosti.

Kada je reč o „spavačima“, veoma teško je uočiti kada će određena osoba učiniti jedan teroristički akt. Postoje brojni forumi koji se prate, ali je teško utvrditi i prepoznati kada će to biti učinjeno.

Kada je reč o prisvajanju odgovornosti, pitanje je da li je to istina, s obzirom da se DAEŠ oglasio tek tri dana nakon što je taj zločin bio izveden. To može da govori i o tome da motivi tog ubice uopšte nije bio terorizam, već eventualno nezadovoljstvo životom, itd.

Milan Pašanski: Na prostoru EU je 2006. godine živelo 15 miliona muslimana, a do sada je taj broj sigurno porastaona 20. Dovoljan je izuzetno mali procenat radikalizovanih muslimana, koji žive na marginama društva, da nemaju posao i ne znaju jezik, te idu redovno na verske ispovedi i tu ih gledaju radikalne hodže, te prepoznaju one koji su pogodni za indoktrinaciju i uspostavljanje novog sistema.

Zatim ih preko leta šalju da obiđu rodbinu, a ujedno da prođu i obuku, te ih vraćaju kuću da čekaju pogodan trenutak. 

Teško je shvatiti taj princip samožrtvovanja iz našeg ugla, neophodno je to videti iznutra. Ti ljudi koji daju svoje živote čineći teroristički napad dobijaju jako veliku pažnju nakon smrti, njih veličaju, o njihovim podvizima se prepričava, te to imponuje mladim muslimanima.

Kada je reč o ovom napadu, odnosno zašto baš Nica, radi se o jednom idealnom mestu, gde ne postoji nikakav pritisak, ali tu živi dovoljno veliki broj muslimana, samim tim predstavlja pogodno tlo za teroristički akt.

Miloš Popović: Govoreći o špijuniranja terorizma, on kaže da je to veoma teško učiniti jer je teško pratiti sve forume gde je najlakše i sprovoditi taj vid monitoringa. Kada je reč o Nici, u pitanju je usamljeni vuk koji je to učinio na svoju ruku. DAEŠ je preuzeo odgovornost tek nakon nekoliko dana, tek da to ne učini neka druga teroristička orgnaizacija.

Teroristička taktika se ne menja, jedino što se menja je strategija. Ako se smanjuje teritorija koju kontroliše DAEŠ, smanjuje se i broj regruta. Sada se vraćaju na podzemnu strategiju, a to je da će vršiti više napada spolja kako bi održavali ideju da oni i dalje deluju, da su u igri. A slažem se da paradiranje vojske neće doneti ničeg dobrog, jer će to dovesti još regruta terorističkim organizacijama.

Milan Pašanski: Govoreći o tome gde bi mogli biti naredni teroristički napadi, on kaže da će to svakako biti EU, s obzirom da upravo tu postoji izuzetno veliki broj muslimana. 

Turska je takođe veoma povoljna. Turska ima izuzetno poroznu granicu, pokazalo se vremenom. Kada je reč o Erdoganu, on je vrhunski političar za domaću scenu, ali nije se pokazao na međunarodnoj sceni. Fijasko je doživeo u pregovorima sa Merkelovom oko migranata, kao i po mnogim drugim pitanjima. Istovremeno, on direktno trguje sa DAEŠ-om i koketira sa vraćanjem islamizma u Tursku, što direktno ugrožava Ataturkovu zaostavištinu i predstavlja dodatni problem.

Miloš Popović: Kada je reč o prilivu migranata i da li će sa njima i porasti broj terorističkih napada u EU, kaže Popović, teško je utvrditi da li iko od njih ima veze sa terorizmom. Moguće da su pojedinci bili umešani u terorističke napade u Belgiji, ali to je izuzetno mali broj, tako da se ne može zaključiti da su migranti krivi za napade.

Najveći problem su ti borci koji su iz zapadnih zemalja otišli u Siriju. Problem slabljenja DAEŠ-a suzbijanjem njihove teritorije primorava te ljude da se vraćaju u svoje matične zemlje, što može uticati na porast napada u EU.

Milan Pašanski: Govoreći o francuskom kolonijalizmu, odnosno da li to može biti okidač za delovanje terorista u Francuskoj, Pašanski kaže da to najverovatnije nije slučaj, s obzirom da ti muslimani žive već dugi niz godina i bez ikakvih potreba za napadima.

Terorizam se odavno izvukao iz avganistanskih pećina i bliskoistočnih pustinja.

Igor Ševčuk, veteran ruskih specijalnih jedinica „Alfa“: Ovo što se dogodilo u nemačkom vozu, čak ne bih kategorički podveo pod teroristički napad. Pomislite samo da je isto to uradio Nemac, a ne Avganistanac, teško da bi svi rekli da je to bilo delo teroriste. Da je istu stvar uradio Evropljanin, smatralo bi se da je to delo psihički labilnog čoveka. A sada svaki zločin koji počine muslimani, gotovo odmah se kategoriše kao teroristički napad.

Što se tiče pitanja lične bezbednosti na globalnom planu, niko nije osiguran od toga da možda može postati žrtva terorističkog napada. U principu, trebalo bi da budemo svesni da se sada takvi napadi vrše na apsolutno razne načine. Na primer,  nekada su napadači „klasično otimali taoce“, a sad i mlate sekirama i uleću kamionima u masu. Zato se nažalost ne može reći da čovek može da izbegne problem ako postupa po određenom modelu. Jednostavno, pažljivije se ponašati  i na ulici, i u zgradama, razgledati ljude oko sebe.

Miloš Popović: Iako Francuska jeste pogodno mesto za terorizam, ovo nije vreme kada ih ima toliko puno u Evropi. Ranije ih je bilo daleko više, pogotovu u Francuskoj. Međutim, mi možemo u budućnosti očekivati još više napada.

Kada je reč o Balkanu, oni nisu povezani sa globalnim napadima. Minuli događaju u Zvorniku i Banja Luci su samo pojedini događaji. Pored toga, kada napadnete slabiju ili siromašniju zemlju, to nije indikator vaše jačine. Terorističke orgnaizacije biraju da napadnu jače zemlje kako bi odjek bio takođe jači.

Milan Pašanski: Najave visoke predstavnice EU za bezbednost Federike Mogerini da će se oštrije suportstaviti teroristima mogu samo pojačati njihovu aktivnost na Zapadu. Pojačavanjem bezbednjaka, pooštravanjem zakonodavstva u smislu odrešavanja ruku u delovanju protiv terorista, smanjiće se i svetinje demokratije koje Evropu karakteriše.

Sasvim sigurno će se taj pritisak države koji je iznuđen zbog terorizma osetiti u svim segmentima života.

To će sve dovesti i do deportacije jednog broja tih najradikalnijih elemenata, a to će biti jako teško opravdati sa demokratskog aspekta. To će Evropi doneti nove probleme, a iz toga sledi da je neophodno naučiti da se živi sa terorizmom, što je jedna nova pojava, a to se preporučuje kada ne postoji adekvatan vid borbe.

Miloš Popović: Treba razdvojiti terorističke grupe koje operišu u Evropi. Jedni se bore protiv Vlade ali žele da osnuju svoju teritorijalnu jedinicu, poput Kurdske radničke partije itd. Drugi imaju dosta šire ciljeve, njihovi ciljevi prevazilaze određene države, poput DAEŠ-a i Al Kaide. istovremeno, DAEŠ nije samo teroristička organizacija, već transnacionalna kriminalna grupa. Oni koriste naftna izvorišta ne samo za kupovinu oružja, već i za sopstveno bogaćenje.

A kakvu strategiju Srbija priprema, mislim da nije puno odmakla od strategija zapadnih država prethodnih godina.

Milan Pašanski: Srbija se bavi stvarima koje su odavno već prošlost. Nama nedostaje jedna krucijalna stvar, a to su parametri po kojima se meri bezbednosni status u zemlji. Srbija mora da uvede parametre kako bi se utvrdio nivo bezbednosti u svakom trenutku, kao što je to slučaj sa vodostajem, na primer.

To mora da se po automatizmu rešava. Pri narandžastom bezbednosnom statusu automatski se uključuju određene službe koje danonoćno zatim rade po određenim procedurama. Mi takav sistem nemamo, što je krucijalno za našu bezbednost. Kako bi se to učinilo, neophodno je sprovesti tranziciju bezbednosti, kako bi formirali novi sistem bezbednosti za razliku od postojećeg koji je star više od 30 godina.

To će svakako morati da bude sprovedeno prilikom ulaska Srbije u EU, a mnogo je bolje to učiniti samostalno nego da nam EU nametne neki svoj sistem koji verovatno ne bi dobro funkcionisao na našim prostorima.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala