Moskva neće dozvoliti „Oluju“ nad Rusima u Ukrajini

© Sputnik / Valeriй Melьnikov / Uđi u bazu fotografijaPosledice granatiranja sela Lozove u kod Donjecka, Ukrajina
Posledice granatiranja sela Lozove u kod Donjecka, Ukrajina - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dan obeležavanja godišnjice nezavisnosti Ukrajine sigurno neće proći bez incidenata, kako u zemlji, tako i u pograničnim delovima zemlje, a sa obzirom na komplikovanu unutrašnju političku i ekonomsku situaciju nisu isključeni ni socijalni nemiri, smatraju sagovornici emisije „Svet sa Sputnjikom“.

Profesor sa Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbednost Ilija Kajtez kaže za Sputnjik da se Ukrajina suočava sa velikim problemima koji jačaju ekstremne desničare. Kada je reč o eventualnim sukobima sa Rusijom on kaže da to naprosto nije moguće jer je ruska armija superiorna u odnosu na ukrajinsku, ali i da to ne bi dozvolili ukrajinski mentori.

„Rusiji kao tako moćnoj zemlji ne treba teritorijalno proširenje. Oni imaju dva odsto svetske populacije i 14 odsto teritorije. Ako neko nema glad za teritorijom onda je to Rusija“, kaže Kajtez.

Goran Matić, saradnik Instituta za uporedno pravo, kaže da je Rusija do sada veoma odmereno koristila svoje resurse i da su akcije uglavnom bile defanzivne i sprečavale su razvoj sukoba.

Da li će Priština poslušati Bajdena (audio)

„Ruska Federacija sigurno neće reagovati na provokacije, ali će sigurno braniti svoje interese i neće dopustiti da ekstremisti nagrnu na civile. Videli smo kroz akciju ’Oluja‘ kako to izgleda. Ruska Federacija sigurno neće dozvoliti da se nešto kao ’Oluja‘ desi njenom stanovništvu u Ukrajini“, kaže Matić.

On smatra da je ukrajinski predsednik Petro Porošenko imao velika očekivanja od Evropske unije i SAD, ali ipak je video da sam mora da preduzme ključne korake i da će problem morati da reši za stolom sa Vladimirom Putinom.

Naši sagovornici smatraju da se ruska politika poslednjih godina promenila od pukog posmatrača do aktivnog učesnika. Ukazuju i da Moskva menja koncept bezbednosti i spoljne politike i da je Zapad zbog toga optužuje za neoimperijalizam.

Za Matića i Kajteza ključna stvar je strah NATO-a od vojnog jačanja Rusije. Podsećaju na dogovor o zoni interesa kada je Alijansa obećala dokle će ići sa učlanjenjem.

Donjecka narodna republika - Sputnik Srbija
Došlo vreme da Ukrajina „pusti“ Donbas

„NATO nije samo vojna, već i politička organizacija. U toku su procene šta će se dobiti, a šta izgubiti primanjem novih članica. Procenjuje se da li će se sarađivati kroz bilateralne odnose ili kroz članstvo. Ali treba istaći da članstvo nije mehanizam koji će bivšim sovjetskim državama dati garancije da će biti zaštićeni da će im doći američka vojska na teritoriju. Na kraju, ako dođe do konflikta uvek vas usmere da sami tražite rešenje“, objašnjava Matić.

Ilija Kajtez kaže da bi Ukrajina morala da zadrži vojnu neutralnost, ali i da je jasno da Rusija neće dozvoliti da Ukrajina postane članica NATO-a.

„Ali ni NATO neće Ukrajinu. Svesni su da je to korak koji oni, kao racionalni ljudi, ne smeju da naprave“, zaključuje Kajtez.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala