Još ima Srba za koje „hrvatska oluja“ traje

© AFP 2023 / Dutch NOS TV news imageBombardovanje Knina tokom akcije hrvatske vojske "Oluja", 4. avgusta 1995.
Bombardovanje Knina tokom akcije hrvatske vojske Oluja, 4. avgusta 1995. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Bežeći u koloni dugoj desetine kilometara preko Bosne i Hercegovine ka Srbiji, život je izgubilo 1.856 civila, a 836 se i dalje vodi kao nestalo, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije uoči 21. godišnjice od hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“, u kojoj je iz njihovih domova proterano 250.000 krajiških Srba.

Od početka ratova na prostorima SFRJ 1991. godine, u Srbiji je utočište potražilo 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbeglica iz Hrvatske ima još oko 20.000.

Navijači Hrvatske - Sputnik Srbija
„Oluja“ je mnogima u Hrvatskoj i dalje mentalno gorivo

Iako je prošlo više od dve decenije, brojni pokušaji uspostavljanja klime poverenja u regionu nisu dali mnogo rezultata. Hrvatska će 4. avgust slaviti kao dan pobede, dok će Srbi paliti sveće oplakujući žrtve i tugujući za izgubljenim domovima.

Povratak Srba u Krajinu je sporadičan, a hrvatska država čini sve da se on nikad i ne desi, neprestano stvarajući tenzije i raspirujući nacionalizam. O tome najbolje svedoče nedavna rehabilitacija kardinala Alojzija Stepinca, ukidanje desetogodišnje kazne za ubistvo srpskih civila Branimiru Glavašu, podizanje spomenika Miri Barešiću, ustaškom atentatoru na Vladimira Rolovića, jugoslovenskog ambasadora u Stokholmu, proustaške provokacije u Srbu tokom obeležavanja Dana ustanka u Hrvatskoj, kao i provokacije prilikom obeležavanja 75. godišnjice ustaških zločina u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Glini.

Patrijarh Irinej, parastos stradalim Srbima u Oluji - Sputnik Srbija
„Oluja“ − nastavak zločina iz 1941. (video)

„Komesarijat za izbeglice i migracije izražava zabrinutost što se i ove godine uoči obeležavanja „Oluje“ u Hrvatskoj vodi intenzivna antisrpska propaganda, veliča ustaštvo i tako stvara atmosfera koja vraća region u devedesete“, navodi se u saopštenju.

Sa Republikom Hrvatskom i dalje postoji više nerešenih pitanja veoma važnih za izbegličku populaciju: nije obnovljena uništena imovina, nije vraćeno oduzeto poljoprivredno zemljište srpskim vlasnicima, Republika Hrvatska nije sprovela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kojim se Srbima garantuje proporcionalna zastupljenost i zapošljavanje u organima državne uprave, policiji, pravosuđu i drugim javnim institucijama, nisu isplaćene penzije, dinarska i devizna štednja… Iz ovakvih postupaka se jasno vidi da su izbeglice usmerene isključivo na integraciju u Republici Srbiji, jer je proces povratka skoro zaustavljen.

Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarević,   ministar odbrane Ante Kotoromanović i general Drago Lovrić - Sputnik Srbija
Hrvatska kaže Srbiji ono što NATO misli

Republika Srbija smatra da nastavak aktivnosti na sprovođenju aneksa E i G Sporazuma o sukcesiji ima visok prioritet, kao i ostale aktivnosti koje vode rešavanju izbegličkih problema. U tom smislu očekujemo dalju podršku međunarodne zajednice. Republika Srbija je spremna na saradnju i nastaviće da ispunjava sve svoje obaveze.

Pomen žrtvama biće održan 5. avgusta 2016. u 11 sati u Crkvi Svetog Marka, nakon čega će se povorka uputiti ka Sava centru na Novom Beogradu, gde je planirana memorijalna akademija pod nazivom „I Srbi su žrtve“, uz učešće visokih državnih zvaničnika.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala