Gvantanamo — Obama izneverio narod

© REUTERS / Lucas JacksonZastava SAD u bodljikovoj žici
Zastava SAD u bodljikovoj žici - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dvojica pritvorenika iz američkog vojnog zatvora u bazi Gvantanamo na Kubi prebačeni su ovog meseca u Srbiju, a Vašington se zahvalio Srbiji na „velikodušnoj pomoći“ u naporima SAD da zatvore tu pritvornu jedinicu.

Na zatvaranje zloglasnog zatvora čeka se već skoro deceniju. Američki predsednik Barak Obama nije ispunio predizborno obećanje dato 2007. godine da će ovaj zatvor biti ukinut čim se useli u Belu kuću. Za glavni razlog što Obama nije ispunio obećanje smatra se njegova loša procena.

Prema analitičarima, glavna Obamina greška leži u tome što je loše procenio složenost tog zadatka. Gvantanamo odnosi američkom budžetu stotine miliona dolara godišnje. Eksperti su izračunali da održavanje zatvora košta više od 400 miliona dolara za godinu dana. 

Pritom, prema različitim procenama, i zatvaranje te zatvorske jedinice koštaće državu od 290 do 475 miliona dolara. Obama, koji je ponovo pokrenuo ovo pitanje lani — u jeku normalizacije odnosa sa Kubom —  rekao je da je Gvantanamo problem, koji on „ne planira da ostavi sledećem predsedniku SAD, ma ko to bio“.

Obama je ocenio da taj zatvor šteti partnerstvu sa drugim državama, da je u suprotnosti sa vrednostima i zadacima SAD i da podriva nacionalnu bezbednost zemlje. Krajem februara ove godine američki predsednik je ponovo pokrenuo tu temu pred Kongresom i predložio je da se 35 pritvorenika prebaci u druge zemlje, a ostali — manje od 60 ljudi — u 13 drugih zatvora, koji se nalaze u raznim državama SAD, ali nije naišao na podršku.

Konferencija za novinare Srpske radikalne stranke. - Sputnik Srbija
Srbija će biti novi Gvantanamo

Početkom ove godine u Gvantanamu je služio kaznu ukupno 91 zatvorenik. SAD imaju vojnu bazu na Kubi već duže od jednog veka, ali je ona prerasla u kontroverzni logor predsedničkim ukazom, ubrzo nakon terorističkog napada Al Kaide na SAD, 11. septembra 2001. i nakon što je administracija Džordža Buša započela „rat protiv terorizma“. Zatvor je postao simbol robijanja bez optužnice i teškog zlostavljanja logoraša. Buš je godinama ponavljao da se u Gvantanamu nalaze „najgori od najgorih“.

U njemu je „ležalo“ skoro 800 zarobljenika i „sumnjivih lica“ za koje američke bezbednosne službe veruju da su pripadnici terorističkih grupa, pre svega Al Kaide. U zatvor su bez odluke suda i bez zvaničnih optužnica prebacivali ljude koje su sumnjičili da pripadaju terorističkim grupama, uglavnom iz Avganistana, ali i Jemena, Saudijske Arabije i drugih zemalja. 

Brutalno ophođenje prema zatvorenicima, koje je posebno bilo izraženo na početku, dovelo je do međunarodnih protesta. Ujedinjene nacije, borci za ljudska prava i druge organizacije zahtevale su zatvaranje Gvantanama, pre svega jer su zatvorenici godinama bili zatočeni gotovo bez šanse da budu izvedeni pred sud, ali i zbog toga što su izlagani najstrašnijim mučenjima i torturama — seksualnom zlostavljanju, fizičkom mučenju elektrošokovima, visokim i niskim temperaturama…

Zatvor Gvantanamo - Sputnik Srbija
Kako zatvoriti Gvantanamo? (video)

Mnoge analitičare je zbunjivalo to što se Bušova administracija i jedna takva demokratska zemlja opredelila da ne poštuje međunarodne zakone, već da kroji svoje po sopstvenom nahođenju i da krši ljudska prava. Gvantanamo je vrlo brzo, nakon osnivanja, postao jedan od najozoglašenijih zatvora. Međutim, do maja 2011. godine, 600 zatvorenika je pušteno. 

Većina njih je oslobođena bez podizanja optužnice ili su prebačeni u druge zatvore, u svojim zemljama. Međutim, kako se ispostavilo, upravo razmeštanje pritvorenika u druge zatvorske jedinice stvaralo je najviše problema  Obaminoj administraciji — zemlje iz kojih zatvorenici dolaze su često odbijale da ih prime, a protiv toga su se bunila i sva ključna ministarstva i agencije u SAD — Ministarstvo pravde je odbijalo da sudi zatvorenicima po američkim zakonima; Ministarstvo nacionalne bezbednosti i slične bezbednosne agencije nipošto nisu dozvoljavali da se pritvorenici prebace u SAD; Pentagon, koji je od samog početka nadgledao Gvantanamo, uopšte nije smatrao da bi zatvor trebalo zatvarati, a prebacivanju zatvorenika u druge zatvore protivio se i američki Kongres.

Stejt department je bio gotovo usamljen u zahtevu da se zatvor „zaboravi“, jer su smatrali da to šteti reputaciji SAD. Na tome je naročito insistirala Hilari Klinton koja je, prema izvorima iz njenog okruženja, napuštajući mesto državne sekretarke SAD (2013. godine) čak optužila Obamu da nije dovoljno odlučan u rešavanju tog pitanja.

Zatvor Gvatanamo - Sputnik Srbija
Francuskoj treba Gvantanamo
 

Obama je u svojim nastupima govorio da je glavna prepreka na putu zatvaranja Gvantanama — Kongres, koji je ranije usvojio i zakon kojim se zabranjuje prebacivanje zatvorenika na teritoriju SAD. Neki zapadni analitičari ističu da odgovornost leži na Beloj kući, koja je loše procenila složenost zadatka i nije uložila dovoljno napora za rešavanje ovog pitanja. Jednostavno, predsednička administracija se fokusirala na rešavanje nekih drugih problema, koji će Obami doneti više političkih poena. Obama sada nastoji na tome da ispuni obećanje dato pre osam godina jer strahuje da će njegovi naslednici i javnost negativno oceniti njegovo predsednikovanje.

Međutim, većina eksperata se slaže da Obama ipak neće uspeti u toj nameri i da kontroverzni logor neće biti zatvoren za vreme njegovog mandata, čiji se kraj već vidi.

 

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala