Evropa u strahu od terorizma — za sve je kriv NATO!

© REUTERSTeroristički napadi u Evropi 2016 godine - kolaž
Teroristički napadi u Evropi 2016 godine - kolaž - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nemoguće je oslanjati se isključivo na NATO i očekivati da vojske država budu razvijene i sposobne da brane građane. Ranije su teroristi imali uske nacionalne interese, danas teroristi ostvaruju neke geopolitičke i geostrateške ciljeve.

Migrant iz Sirije aktivirao bombu u rancu nedaleko od mesta održavanja muzičkog festivala u Ansbahu u Bavarskoj — današnja je vest iz Nemačke. Najmanje desetoro osoba izgubilo život kad je nepoznati napadač otvorio vatru u tržnom centru Olimpija u Minhenu, vest je, takođe iz Nemačke, od pre neki dan. Još ranije imali smo vesti o terorizmu i stravične slike iz Belgije. Krajem prošle godine u terorističkim napadima širom Pariza i masakru u dvorani Bataklan ubijeno je 129 ljudi, povređeno 352, a francuski specijalci neutralisali su napadače koji su u koncertnoj sali ubili 120 taoca.

UN zgrada - Sputnik Srbija
Ako vam je dobro, ne morate poslušati Putina

Dakle, pošast terorizma je pod našim prozorima? Čini se da nigde nije sigurno. Ponovo se, kao pre godinu dana, publikuju priručnici — „Kako se spasiti od terorista“. Da li je moguće pronaći lek protiv ovog zla, i ako jeste, koji su recepti?

Americi i Turskoj odgovara nestabilnost Evrope

Dževad Galijašević, član ekspertskog tima Jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, konstatuje za Sputnjik da se protiv terorizma ne može boriti na način koji je demonstrirala kancelarka Nemačke Angela Merkel, odnosno tako što će umirivati javnost saopštenjima o njihovoj navodnoj bezbednosti.

„Ako Nemačka nije svesna američkih interesa da Nemačka bude nestabilna, ako Nemačka nije svesna turskih interesa da Nemačka bude nestabilna — da bi Turska rešavala svoje probleme, onda Nemačka ne razume ozbiljnost bezbednosnih prilika u kojima se nalazi“, tvrdi Galijašević.

U ovom trenutku, konkretizuje on, i Turskoj i Americi odgovara ovakva nestabilnost Evropske unije. Naime, prema Galijaševićevom mišljenju, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan želi da počisti američku infrastrukturu u svojoj zemlji i ne želi da mu smeta Nemačka kao američki partner u tome. S druge strane Amerika, ističe on, strahuje od promene geopolitičke strategije Turske, okretanja Rusiji, Egiptu, Iranu, pa i Nemačkoj.

Obraćanje Angela Merkel povodom zločina u Minhenu. - Sputnik Srbija
Saosećanje je snaga Nemačke (video)

Za profesora na Fakultetu političkih nauka i stručnjaka za pitanja terorizma Dragana Simeunovića nije svaki akt političkog nasilja neminovno i akt terorizma. 

„Mogući su i akti političkog nasilja koji su odista politički i verski motivisani, ali i akti nasilja koji nisu nastali na osnovu političkih motiva mogu predstavljati oblik političkog nasilja ukoliko uzrokuju političke posledice“, pojašnjava Simeunović.

Opšti bezbednosni koncept bujanja terorizma

„Terorizam je uvek geopolitička kategorija“, kategoričan je Dževad Galijašević. On podvlači da negiranje značaja i uloge zapadnih obaveštajnih službi — znači da nisu razumeli ovaj fenomen.

„U ovom slučaju je Nemačka došla na red, kao što je bila na redu Francuska, kao što je bila Belgija. Ovo u Nemačkoj će se nastaviti, biće još ozbiljnije. Nastaviće se i u Zapadnoj Evropi, bojim se da ni Zapadni Balkan neće biti pošteđen“, jasan je Galijašević.

Ne može se, tvrdi on, zanemariti opšti bezbednosni i odbrambeni kontekst u kome se ovakve pojave dešavaju. A sve se, precizira, dešava u kontekstu snažnih pokreta NATO trupa, ratobornog NATO-a, ustanovljavanja nekih bataljona u pojedinim državama, oživljavanja raketnih štitova u državama Evrope, slanja vojske u Poljsku, Litvaniju, Letoniju, Estoniju, pokušaja da se Rusija okruži i pokušaja da se izazovu konflikti širih razmera. 

Policajac u blizini tržnog centra Olimpija u Minhenu nakon pucnjave 22. jula 2016. godine - Sputnik Srbija
Napadač iz Minhena planirao napad godinu dana

„Pazite, kad imate ovakve pokrete trupa, vi imate snažno delovanje obaveštajnih i vojnih i civilnih službi, a istovremeno te službe nemaju nijednu informaciju o tome da se priprema teroristički akt, da neko godinu dana planira akt, da su građani na ulici nezaštićeni i da mogu stradati“, kategoričan je Galijašević.

Ima li leka? Šta je rešenje?

Profesor Dragan Simeunović, kao prevenciju, predlaže kombinaciju dva metoda. Generalna rešenja koja se tiču svih su neophodna i bez njih se ne može.

„Individualna prevencija podrazumeva da se što tačnije sačini lista osoba koje su mogući ekstremisti i da se putem digitalne forenzike jedan broj lica detektuje. Prosto onih koji neki period intenzivno posećuju i sajtove koji su islamistički ili pak kontaktiraju sa licima i organizacijama, ili preko društvenih mreža izražavaju podršku islamskim ekstremistima ili teroristima“, pojašnjava Simeunović. 

S druge strane Galijašević ističe da prvo moraju biti otklonjeni svi uslovi koji pomažu izvođenje ovakvih akcija. I tu, kako tvrdi, dolazimo do osnovne slabosti, ukupnog bezbednosnog sistema EU.

Žrtvovali su vlastitu bezbednost, kako kaže, u ime neke kolektivne zajedničke bezbednosti. Uništili su koncept nacionalne bezbednosti, a nacionalne bezbednosne agencije su izgubile smisao zato što razmenjuju podatke i sa onima koji u datom momentu mogu imati drugačije interese i bezbednosne i političke i svake druge.

„Dakle, ne možete braniti zemlju ako nemate čvrsto i jasno definisanu granicu u kojoj vaše bezbednosne agencije deluju, ako vaše zakonodavstvo rasplinjuje odgovornost u nekom širem kontekstu i smislu. Prvo morate imati bezbednosne agencije, jasnu odgovornost u okviru određenog prostora“, tvrdi Galijašević i pita kako u okviru Šengenskog sporazuma otvorenih granica možete garantovati nacionalnu bezbednost samo Nemcima.

Masakr u Bolonji 1980. godine - Sputnik Srbija
Mitovi i zablude o terorizmu

Ne možete se, dodaje on, u odbrambenom smislu oslanjati isključivo na NATO i očekivati da vaše vojske budu razvijene i sposobne da vas brane, ne možete se oslanjati na zajedničke bezbednosne službe vaših NATO partnera kad znate da vam ekonomski interesi nisu uvek isti.

Ranije su teroristi imali uske nacionalne interese jedne etničke grupe da dođu do slobode i terorističkom akcijom. Danas pak terorizam, kako kaže Galijašević, postaje akcija kojom i određene zapadne službe ostvaruju neke svoje geopolitičke i geostrateške ciljeve.

Danas kad govorimo o terorizmu govorimo o transnacionalnim organizacijama, interkontinentalnim organizacijama koje ne biraju mete, koje čak najviše napadaju nebranjene mete. Dakle, terorizam je planetarna pretnja. Zato je možda najbolje da se rešava na nivou UN. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala