Nije Dragica Nikolić Džordž Soroš

© Tanjug / Zoran ŽestićDragica Nikolić na Sajmu hortikulture u Beogradu.
Dragica Nikolić na Sajmu hortikulture u Beogradu. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Prikupljanje sredstava u humanitarne svrhe fenomen je u celom svetu i uglavnom svuda izaziva poštovanje. Nije neobično ni da se takvim aktivnostima bave istaknute ličnosti iz političkog i kulturnog života, pa ni prve dame. Međutim, u Srbiji čak i humanitarna zalaganja, ma koliko imala plemenite pobude, izazivaju kontroverze pa i sumnjičavost.

Najpoznatije humanitarne fondacije u Srbiji su Fondacija Novak Đoković, Fondacija Ana i Vlade Divac, Fondacija dr Zoran Đinđić, Fondacija princeze Katarine Karađorđević, Delta fondacija, a podsećanja radi, humanitarnim radom u Srbiji su se bavile i supruga bivšeg predsednika Borisa Tadića, Tatjana, pa i supruga lidera SPO Danica Drašković. Humanitarnim radom bavi se i aktuelna prva dama, Dragica Nikolić.

Njena fondacija je na prvom mestu, jer je prikupila čak 409 miliona dinara. Najviše novca je otišlo kao pomoć deci. Kupljeni su i donirani medicinski aparati za dečje bolnice. Fondacija Dragice Nikolić obnovila je kuće oštećene u poplavama, izgradila nove.

Novinar Endru Koribko - Sputnik Srbija
U Srbiji deluju i NVO i strane špijunske službe

I pored toga, neki mediji su našli za shodno da kritikuju njen rad, izdvajajući činjenicu da organizacija ima samo dva zaposlena, upraviteljku iz poznate porodice koja je u koaliciji sa partijom predsednika republike i članicu Upravnog odbora, koja je, kako se navodi, snaja prve dame.

U istom tonu navodi se da ova fondacija „iz godine u godinu beleži oštar rast prihoda i da je to u javnosti izazvalo sumnje u to da kompanije ne daju novac Fondaciji iz čovekoljublja, već zbog statusa osnivača — supruge predsednika Republike, to jest iz interesa“.

Dobar poznavalac rada fondacija porodice Karađorđević, član Krunskog saveta Dragoljub Acović, kaže da su razlozi zbog kojih ljudi bilo kojoj fondaciji daju novac različiti i da ih ima onoliko koliko ima donatora.

„Ta priča nikoga ne uzbuđuje sve dok se onaj na koga se vodi fondacija iz nekog drugog razloga ne nađe u žiži interesovanja. Uopšte ne vidim šta bi ovde trebalo da bude predmet nečijeg čuđenja, zgražavanja ili posebne brige. Moj utisak je da ova priča treba da uvede nekakvu sumnju, pošto ne može biti sumnje vezane za Dragicu Nikolić, očito da je ova priča namenjena njenom suprugu ili stranci“, kaže Acović.

Džordž Soroš - Sputnik Srbija
Šta Džordž Soroš preporučuje Evropskoj uniji

Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije „Transparentnost Srbija“ kaže da razlog sumnji kada je u pitanju humanitarni rad u našoj zemlji treba tražiti u činjenici da je Srbija imala nekoliko loših iskustava sa prikupljanjem humanitarne pomoći.

U pojedinim slučajevima intervenisalo je tužilaštvo, a bilo je i onih koji su završili iza rešetaka, kao u slučaju Katarine Rebrače, vlasnice istoimenog Fonda za prevenciju raka dojke.

„Mislim da bi to mogao da bude dobar razlog da se i na zakonodavnom nivou ovo pitanje uredi, da se obezbedi veća javnost podataka, da oni koji daju novac uvek mogu da vide gde odlazi, a ako se prikuplja za neke opšte dobrotvorne svrhe, da se vidi izveštaj, ko je bio krajnji korisnik. To bi koristilo ne samo da se odagna sumnja u zloupotrebe, već bi se prikupilo više pomoći“, ubeđen je Nenadić.

On podseća da je upravo iz tog razloga organizacija „Transparentnost Srbija“ za vreme poplava u Srbiji 2014. godine tražila da budu dostupni svi podaci o donacijama i da je u tome uspela.

Vodič za migrante - Sputnik Srbija
Soroš organizovao seobu naroda?

Član Krunskog saveta Dragoljub Acović kaže da nekada uopšte nije bilo sumnje u humanitarni rad u Srbiji, te da kraljevska porodica sledi upravo takvu dugu časnu tradiciju srpskog naroda, humanitarni rad i zadužbinarstvo.

„Očigledno danas ljudi koji pokušavaju da se vrate toj tradiciji postaju sumnjivi, a ne oni koji nikada za života nikom nisu ništa dali, ali su uzimali od svih. U toj priči pomenuto je još nekoliko fondova od kojih i pored najbolje volje, recimo Sorošev fond, ne mogu da povežem ni sa kakvim čovekoljubljem. I sad to nije sumnjivo, ali ovo jeste“, dodaje Acović.

Po visini sredstava prikupljenih i potrošenih u našoj zemlji, odmah posle fonda Dragice Nikolić je pomenuta Fondacija za otvoreno društvo Džordža Soroša.

Ta organizacija je ostvarila i potrošila čak 350 miliona dinara, s važnom razlikom — što Soroševa fondacija ne kupuje inkubatore za porodilišta i ne gradi kuće siromašnima. Deklarisani cilj joj je evropeizacija društvenog, ekonomskog, političkog i pravnog prostora zemlje.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala