Ko kopa, a ko upada u jamu — Amerika ili Saudijska Arabija

© REUTERS / Kevin LamarqueSAD Američki predsednik Barak Obama i arapski princ bin Zajed el Nahjan
SAD Američki predsednik Barak Obama i arapski princ bin Zajed el Nahjan - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pokušaj Baraka Obame da oživi odnose sa Saudijskom Arabijom je propao.

Američki predsednik Barak Obama i saudijski kralj Salman proveli su iza zatvorenih vrata više od dva sata u razgovoru, koji su američki zvaničnici opisali kao srdačan, ali su podvukli i duboke razlike oko shvatanja dveju zemalja oko buduće uloge Irana u regionu.

Iako se poseta američkog predsednika održava u senci debate američke javnosti i Kongresa oko zakona koji bi omogućio proglašavanje saudijskih zvaničnika odgovornima za terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001, o tome nije bilo reči na sastanku dva lidera, navode američki zvaničnici.

Teroristički napad na Njujork 11. septembra 2001. - Sputnik Srbija
Saudijska Arabija umešana u terorističi napad na SAD?

Hladan tuš za Obamu

Obamina poseta Saudijskoj Arabiji pokazala je ono što su već svi znali — odnosi dveju država, do skora veoma prisni, danas su u dubokoj krizi. To se može videti i po dočeku američkog predsednika u saudijskoj prestonici. Sa dočeka je izostao kralj Salman, a Obamu je dočekala mala delegacija na čelu sa guvernerom Rijada.

Novinar Siniša Ljepojević kaže da se hladan doček američkog predsednika može protumačiti kao poruka i potvrda da su odnosi Saudijske Arabije i SAD u velikoj krizi.

„To je poruka i potvrda, ne samo Amerikancima, nego i celom Bliskom istoku da su odnosi nekada ključnog američkog saveznika u tom delu sveta pod velikom senkom ogromnog niza problema. To je potvrđeno i kasnije, tokom razgovora u Rijadu. Potvrđeno je da je Obama došao u oproštajnu posetu kao predsednik SAD i da nikakav iskorak tokom posete neće biti načinjen“, kaže Ljepojević.

Saradnik moskovskog Centra za evropska istraživanja Vladimir Olenčenko kaže da nedovoljna pažnja saudijskih medija Obaminoj poseti može biti u vezi s tim što su SAD javno najavile mogućnost istrage o eventualnoj umešanosti Saudijske Arabije u terorističke napade 2001. godine, ali i drastičnim padom cena nafte što je, prema njegovim rečima, donekle u vezi sa tim što Amerika lansira na tržišta svoju naftu dobijenu iz škriljaca.

„Osim toga, Saudijska Arabija je dugo čuvala svoj novac tako što je investirala u američke hartije od vrednosti. Sa druge strane, Amerikanci su taj uloženi novac koristili za svoja naučno-tehnološka istraživanja, između ostalog i dobijanje nafte iz škriljaca. Na taj način ispada da su Saudijci iskopali sebi jamu“, smatra Olenčenko.

Duboke doktrinarne razlike

Predsednik Amerike Barak Obama - Sputnik Srbija
Obama priznao: Libija bila najveća greška

Iako američki zvaničnici, koji su prisustvovali sastanku Obame i kralja Salmana, kažu da su razlike taktičke prirode, sve ukazuje da su one mnogo dublje.

Prema rečima novinara dnevnog lista „Politika“ Boška Jakšića, u odnosima SAD i Saudijske Arabije isprečilo se previše doktrinarnih razlika u viđenju bliskoistočnog konflikta i poseta šefa Bele kuće Rijadu neće doneti rezultate koje Obama priželjkuje. Odnosi dveju zemalja već godinama idu silaznom linijom, kaže Jakšić.

On podseća da je Obama još kao senator 2002. kritikovao namere tadašnjeg američkog predsednika Džordža Buša mlađeg da interveniše u Iraku, kada je režim u Rijadu optužio za kršenje ljudskih prava i opresiju. Već tada je Obama pokazao šta misli o režimu koji vlada u pustinjskoj kraljevini, kaže Jakšić, a odnosi dveju zemalja intenzivnije su počeli da se kvare od izbijanja sirijske krize, dok je vrhunac loših odnosa dostignut pojavom DAEŠ-a i potpisivanjem nuklearnog sporazuma između Irana i velikih sila.

„Obama pokušava da na neki način popravi te odnose, da poravna odnose sa čitavim Zalivom, a pre svega sa Saudijskom Arabijom, ali mislim da u tome neće imati mnogo uspeha, pre svega zato što je Saudijska Arabija, sa novom postavkom u kući Sauda prihvatila neuporedivo agresivniji kurs, autonomniji, i pokušava da sama reši mnoge stvari, bez potrebe da pita ili da se saglasi sa Vašingtonom“, objašnjava Jakšić.

Iran i postupna normalizacija odnosa sa tom zemljom veoma je važna za Ameriku, kaže Jakšić, a važnost se ogleda i u Obaminoj izjavi u kojoj je potpisivanje nuklearnog sporazuma Irana i velikih sila nazvao svojim najvećim spoljnopolitičkim uspehom. Za razliku od Saudijske Arabije, koja u Iranu vidi suparnika, Amerika u Teheranu vidi potencijalnog saveznika u borbi sa radikalnim islamistima, objašnjava Jakšić.

Šah - Sputnik Srbija
Saudijska Arabija: Veliki muftija zabranio šah

Različite vizije rešenja za Bliski istok

Kada bi Iran bio jedina tačka spoticanja u američko-saudijskim odnosima, stvari bi izgledale lako rešive. Međutim, prema Jakšićevim rečima, podele su mnogo dublje i tiču se vizija koje dve zemlje imaju u rešenju bliskoistočne krize, a koje su, kako kaže, veoma udaljene.

„Saudijci, poneti novom agresivnošću, vide samo rešenja u intervencionizmu, za razliku od Obame koji se od njega usteže. Obama ima sasvim drugačiju viziju rešavanja konflikata u regionu i ja ne vidim način na koji oni mogu da se povežu. Tim pre što je Obama jasno dao znanja šta misli o zalivskim liderima, kada je za njih, u intervjuu za magazin ’Atlantik‘,  rekao da su slobodni strelci. Drugim rečima, da nisu spremni da koordinišu politiku sa Vašingtonom“, objašnjava Jakšić.

Razlike u stavovima Vašingtona i Rijada tiču se i sirijske krize i stavova povodom političke sudbine sirijskog predsednika Bašara el Asada. Dok Amerikanci, kaže Jakšić, posebno posle ruske intervencije, polako popuštaju u stavovima i govore da proces političke tranzicije u Siriji ne treba direktno vezivati za sudbinu predsednika Asada, Saudijska Arabija formira svoju koaliciju, ne samo političku, već i vojnu. Jakšić podseća da je Saudijska Arabija formirala vojnu koaliciju od 34 muslimanske zemlje, uključujući i Egipat i Pakistan i da ta koalicija preti da vojno interveniše u Siriji.

Jakšićeve reči potvrđuju i izveštaji iz Rijada. Kako se moglo čuti od zvaničnika koji su prisustvovali sastanku, neslaganja postoje u pristupu borbi protiv terorizma.

Barak Obama i saudijski kralj Salman - Sputnik Srbija
Saudijci pokazali Obami koliko ih je naljutio

Dok se Saudijci zalažu za isključivu upotrebu sile, Obama se zalaže za mekši pristup koji bi uključivao i diplomatiju. Najdublje razlike izbile su kada je Obama kritikovao stanje ljudskih prava u pustinjskoj kraljevini, kao i izricanje surovih kazni koje uključuju bičevanje i odrubljivanje glava. Kralj Salman je, sa svoje strane, branio saudijski pravosudni sistem.

Prema mišljenju Vladimira Olenčenka, otopljavanje odnosa nekadašnjih strateških partnera ostaje u amanet sledećem američkom predsedniku, ali najozbiljniji kandidati za predsednika SAD, Donald Tramp i Hilari Klinton, ili su otvoreno protiv zbližavanja sa Saudijskom Arabijom, ili zaobilaze tu temu.  

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala