Koja naselja u Evropi bi policija trebalo da prečešlja

© REUTERS / Christian HartmannPripadnici francuskih specijalnih policijskih snaga tokom operacije u San Deniju, predgrađu Pariza
Pripadnici francuskih specijalnih policijskih snaga  tokom operacije u San Deniju, predgrađu Pariza - Sputnik Srbija
Pratite nas
Posle briselske tragedije za naselje Molenbek zna ceo svet. Država u državi, muslimanska prestonica Evrope, rasadnik terorizma — to su samo neki od epiteta koje je dobilo to predgrađe Brisela. To, međutim, nikako nije jedina migrantska enklava u Evropskoj uniji u koju nije kročila noga policajca.
Božidar Spasić - Sputnik Srbija
Balkanska pravila — kako se SFRJ štitila od terorista

London

Prestonica maglovitog Albiona je na prvom mestu po broju etničkih četvrti koje ne poštuju zakon. Praktično sve istočne, pojedine južne i severne oblasti grada naseljene su migrantima. To je već drugi London, koji živi prema svojim nepisanim pravilima. Poslednji put su novi žitelji Londona glasno dali do znanja da postoje u avgustu 2011. godine kada su u Totenhemu počele masovne pobune koje su se prenele i na druge oblasti i druge gradove u zemlji — Birmingem, Bristol, Gloster, Liverpul, Mančester, Notingem. 

Brikston je ušao u savremenu istoriju Londona kao jedna od najopasnijih oblasti. Većina, odnosno četvrtina stanovnika, jesu pridošlice iz Indije i Afrike, dok su ostale tri četvrtine stanovnika pravi multikulturalni koktel. Kuće u tom naselju su oronule, ulice prljave, vladaju beda i nezaposlenost, a noćne šetnje nikako nisu bezbedne. 

Pekam je odavno na prvim stranicama kriminalističkih izveštaja. Taj kraj je naseljen prevashodno pridošlicama iz Nigerije i drugih afričkih zemalja. 

Belgijske snage bezbednosti na ulicima posle terorističkog napada u Briselu - Sputnik Srbija
Era terorizma u Evropi

Pariz

Migranti su okupirali predgrađa francuske prestonice. Najveća gustina naseljenosti osoba koje nisu poreklom iz Francuske beleži se na periferiji Pariza. Tu preovlađuju pridošlice iz Afrike i sa Bliskog istoka. 

Sen Deni je najopasnije predgrađe Pariza, poznato po tome što se u njemu nalazi svetilište francuskih kraljeva — prvo gotsko remek–delo Evrope, opatija Sen Deni, kao i svetski poznati stadion „Stad de Frans“. Upravo pored te meke fudbalskih fanatika 13. novembra prošle godine su odjeknule tri eksplozije. 

Posle terorističkog napada u oblasti Sen Denija, koji je postao stecište džihadista, francuske specijalne službe sprovele su specijalnu operaciju hapšenja organizatora terorističkog napada Abdelhamida Abauda. U toj operaciji raznela se teroristkinja–samoubica, a pet policajaca je ranjeno. 

U naselju Kliši su Bua čoveku je teško da poveruje da je u Francuskoj, a još teže da je u Parizu. Ulice se šarene od nacionalnih nošnji — arapskih kefija, gvinejskih bubua, indijskih sarija. Sa svih strana odjekuju istočni napevi, okolo su gomile smeća. U ovom naselju 2005. godine su izbili masovni neredi kao reakcija na smrt dva momka tuniskog i mauritanskog porekla, koji su se sakrili od policije u trafo–stanici i poginuli od strujnog udara.

Madrid: Dimne bombe ispred džamije

Berlin

Nemačka kancelarka Angela Merkel verovatno se ne bi iznenadila kada bi čula da su pojedine oblasti Berlina prestale da budu nemačke i da više ne žele da žive po opštim pravilima. Gotovo petina stanovništva tog grada su stranci. Donedavno su većinu tih činili Turci. 

Krojcberg se nalazi u blizini mesta gde je nekada bio Berlinski zid, očigledno kao simbol ujedinjene Nemačke. Gotovo trećina žitelja Krojcberga (160.000 stanovnika) su turski gastarbajteri sa porodicama, plus naturalizovani Turci. I celoj toj kohezivnoj monoetničkoj masi nemačka kancelarka namerava da usadi evropske vrednosti

Oblast Nojkeln su Nemci krstili kao „novi geto za pridošlice“. Tu bije kriminalno srce nemačke prestonice. Četvrtina stanovništva živi ispod granice siromaštva, ali niko ne žuri da nađe posao, jer svi više vole socijalna davanja i kriminal. 

Centralna oblast Berlina, Moabit, danas se ne može prepoznati. Sada tamo ljudi se mole, jedu, vrše nuždu, piju i plešu na trotoarima. Hiljade izbeglica iz Sirije, Iraka, Avganistana donele su sa sobom nove kulturne tradicije. Migrante gostoljubivo naseljavaju u opštinske stanove. Takav komšiluk nije po ukusu urođenicima, ali oni više vole da se ne povezuju i ponizno se povlače iz Moabita. 

Madrid

Migrantski talasi jedan za drugim zapljuskuju prestonicu Španije. Izbeglice se šire u velikom gradu, naseljavajući etničke oblasti i popunjavajući redove kriminalnih armija i boraca za zidanje kalifata. 

Terorista - ilustracija - Sputnik Srbija
Pet razloga zbog kojih teroristi nišane Evropu

„Lavapjez je put oko sveta za nekoliko evra“, tako predstavljaju turistima najmultikulturalniju oblast španske prestonice. Najveći deo stanovništva su imigranti iz Afrike i Azije, Indije i Kine. A tokom noći život ovde ne teče po turističkim zakonima. Posle terorističkih napada 2004. godine u Madridu upravo je ovde policija počela masovna hapšenja. 

Stokholm

Tihi Stokholm, čini se, beskonačno je daleko od političkih bura, ali bezbrižna vremena su prošla. Multikulturalizam bespoštedno nastupa na gradove Mališu i Karlsonu. 

Predgrađe Rinkebju žitelji švedske prestonice nežno zovu „mali Mogadiš“, jer su najveći deo njegovih žitelja Somalijci. Gotovo 90 odsto te oblasti naseljavaju migranti. Pogromi i požari tu su svakodnevni, ali policija više voli da zaobilazi taj nešvedski kraj Stokholma. 

Kopenhagen

 

Danska prestonica je bila jedna od bajkovitih oaza mira u Severnoj Evropi, ali danas žiteljima tog grada nije do bajki. 

Epicentar islamizma u Kopenhagenu je Tingbjerg. Rođeni Danci žure da se presele iz te četvrti koja ima ružnu reputaciju. I postepeno se Tingbjerg pretvara u imigrantsku enklavu koja nije pod kontrolom vlasti. Tu je 2011. godine bilo objavljeno uvođenje šerijatskog zakona. 

Brisel

Danas svi teroristički putevi vode u Brisel, odnosno u njegova predgrađa. Po raznolikosti etničkog sastava i potencijalnoj terorističkoj opasnosti naselje Skarbek ne zaostaje za svojim poznatijim susedom. Posle briselskog napada policija je u Skarbeku sprovela istragu i pronašla solidan arsenal: 15 kilograma eksploziva, 150 litara acetona, 30 litara vodonik–peroksida, detonatore, kofer sa ekserima i šrafovima, materijale za izradu eksploziva i zastavu DAEŠ–a. Bilo bi dovoljno za mnogo više od jednog terorističkog napada.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala