Era terorizma u Evropi

© REUTERS / Christian HartmannBelgijske snage bezbednosti na ulicima posle terorističkog napada u Briselu
Belgijske snage bezbednosti na ulicima posle terorističkog napada u Briselu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Evropa je ušla u novu eru — eru terorizma.

Nakon atentata u Briselu strah je osvojio još jednu teritoriju. Evropske prestonice su u opsadnom stanju, mere bezbednosti su podignute na najviši nivo. Vojne, policijske i obaveštajne jedinice su u pripravnosti. Sastanci na državnom vrhu liče na ratne savete. Atentat se dogodio u Briselu, neformalnoj prestonici Evropske unije.

Atmosfera je teška, preovladava osećaj ranjivosti i nemoći.

Prva reakcija građana je da se okrenu državi i uzdaju u njene mehanizme zaštite.

Kao i nakon atentata u Parizu, 7. januara i 13. novembra, prvi zadatak evropskih vlada je da ostave utisak da vladaju situacijom, ali sve je manje onih koji u to veruju. 

Brisel, prazne ulice - Sputnik Srbija
Dan posle: Apokaliptične scene na briselskim ulicama (foto)

Pred fanaticima koji su spremni da daju svoj život, povlačeći sa sobom u smrt anonimne civile, svaka taktika je jalova. Teroristi su ispunili zadatak — stvorili su utisak da opasnost vreba svuda, sa svih strana. Evropske vlade sada stavljaju pred svoje građane izbor — sloboda ili bezbednost.

Njihov odgovor na terorizam je zatvaranje granica, uvođenje još veće kontrole na granicama Šengena.

Francuzima, kojima je terorizam postao glavna opsesija, spremni su na ograničavanje sloboda u ime veće bezbednosti — 84 odsto ispitanika prema anketi koju je objavio Figaro. U jednoj drugoj anketi, dan nakon atentata u Briselu, na pitanje da li vam snažnije mere bezbednosti ulivaju sigurnost, 70 odsto ispitanika je odgovorilo negativno.

Mere bezbednosti nisu dovoljne, kao što ni zatvaranje granica neće zaustaviti teroriste. Pravdajući tu meru stručnjaci za bezbednost govore o lažnim pasošima koje koriste teroristi. Međutim, teroristi koji su napali Pariz i Brisel nisu uvezeni, oni su „domaći“, proizvod radikalizacije koja se dogodila na evropskom tlu, pre nego što su ratovali u Siriji.

Oni su rođeni na teritoriji država u kojima su počinili terorističke napade. Da nisu usamljeni u svojoj „borbi“, pokazuju mreže jataka koje su imali u gradovima iz kojih su došli. Najtraženiji čovek u Evropi, Belgijanac Salah Abdeslam, osumnjičeni broj 1 u atentatima u Parizu, nije pokušao da pređe granice Šengena. Uhapšen je u svom kvartu u Briselu, zloglasnom Molenbeku, gde se uspešno krio od novembra, među svojom salafističkom „braćom“.

Ajfelov toranj u bojama zastave EU - Sputnik Srbija
Evropske godine opasnog življenja

Dok god je pažnja usmerena na saniranje posledica, a ne na uzroke terorizma, opasnost neće iščeznuti.

A uzroci ovog novog talasa terorizma su složeni i imaju isto toliko veze sa evropskim društvima koliko sa haosom na Bliskom istoku. Nasilje u kojem su stradali nevini u ratovima koje su zapadne zemlje vodile u tom delu sveta, ali i u Avganistanu i Libiji, vraća im se kao bumerang.

Fanatizam obavijen u plašt verske borbe je već dugo internacionalan — sledbenici salafističke grupe DAEŠ, kojoj su se priključili Abdeslam i drugovi, dolaze iz više od 80 zemalja. Fenomen radikalizacije pogađa pacifikovana evropska društva isto koliko i ratom razorene zajednice na Bliskom istoku i u Africi.

Zato bi i odgovor trebalo da bude internacionalan. Do sada to nije bilo moguće zbog dubokog antagonizma među vodećim silama na međunarodnoj sceni — SAD, zaokupljenima da zadrže vojnu i ekonomsku dominaciju, i njenih zapadnih saveznika, okupljenih u NATO–u, sa jedne strane, i Rusije, koja je rešila da se suprotstavi jednopolarnoj arhitekturi sveta. Umesto da zajedno sa Rusijom radi na bezbednosti evropskog kontinenta, evropska zajednica, zajedno sa SAD, upustila se u opasne ratne avanture čija je posledica prekrajanje geopolitičkih karata, izmeštanje čitavih populacija i širenje fanatične ideologije koja je sada uzdrmala same njene temelje.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala