Može li izvoz u Rusiju da postane državni projekat?

© Flickr / Preparo dos canteirosPoljoprivreda
Poljoprivreda - Sputnik Srbija
Pratite nas
Moskva voli srpske proizvode, oni su ekološki čisti i po ceni su konkurentni. Naš zadatak je da sa kolegama iz PKS–a uklonimo sve prepreke koje mogu da se nađu u plasmanu proizvoda iz Srbije, kaže ministar trgovine Moskve Aleksej Nemerjuk.

U goste Privrednoj komori Srbije stigli su predstavnici najvećih ruskih trgovinskih lanaca, zainteresovanih za kupovinu srpskih poljoprivrednih proizvoda. Prema rečima Alekseja Nemerjuka, šefa Odeljenja za trgovinu grada Moskve, u Srbiji odmah nazvanim ministrom trgovine Moskve, potencijalni kupci zainteresovani su za kupovinu srpskog voća i povrća, pre svega jagodičastog voća.

„U našoj delegaciji nalaze se predstavnici različitih tipova trgovinskih lanaca, od ’horeka‘ sektora (hoteli, restorani, kafići), do velikih federalnih lanaca koji ukupno imaju preko 3.000 prodajnih objekata. Održavamo bilateralne razgovore sa preko 40 srpskih kompanija. Moskva voli srpske proizvode, oni su ekološki čisti i po ceni su konkurentni. Naš zadatak je da sa kolegama iz PKS–a uklonimo sve prepreke koje mogu da se nađu u plasmanu proizvoda iz Srbije“, kaže Nemerjuk.

Izvoz u Rusiju - Sputnik Srbija
Rusi vole srpske jabuke i kruške

Glavna prepreka smo mi sami

A prepreka je bilo, uprkos sada već davno potpisanom Sporazumu o slobodnoj trgovini kojim je omogućena nesmetana trgovina između Srbije i Rusije i kojim je preko 90 odsto proizvoda oslobođeno carina. Slobodno se može reći da su srpski privrednici sami sebi nametali prepreke.

Njihova neorganizovanost prilikom nastupa na ruskom tržištu i robovanje mitovima o vremenima iz doba SSSR–a, kada je jugoslovenska roba bila među najtraženijima na tom tržištu, bili su neprijatelji broj jedan srpskim privrednicima koji nisu na vreme shvatili da su se i Jugoslavija i SSSR raspali i da više nema velikih državnih sistema, da je tržište slobodno i da na njega može da uđe ko god je za to spreman.

Bilo je potrebno da prođe dosta vremena da srpski privrednici shvate da je savremena Rusija zahtevno tržište, zahtevnije čak i od tržišta EU, po mnogim parametrima, pa i po standardima koje određena roba mora da dostigne.

Srpski proizvođači do sada su proizvodili i nedovoljne količine robe. To je najbolje opisao Aleksej Nemerjuk rekavši da srpska godišnja proizvodnja jabuka iznosi 350.000 tona, dok je samo godišnja potrošnja grada Moskve 370.000 tona.

Ipak, napredak je napravljen i obe države trude se da raznim merama intenziviraju privrednu saradnju. Tako je tokom nedavne posete potpredsednika Vlade Rusije Dmitrija Rogozina Srbiji potpisan sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim merama kojim će biti znatno olakšan plasman srpskih poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište.

Tokom iste posete, potpredsednik Vlade Srbije i kopredsednik Međudržavnog komiteta Ivica Dačić izjavio je da trgovina sa Rusijom treba da postane državni projekat za Srbiju.

Konferencija za novinare u hotelu „Metrpol palas“ - Sputnik Srbija
Ekspo: Srpske firme zamenjuju turske na ruskom tržištu

Savetnik srpskog premijera Dragan Glamočić kaže da Vlada Srbije i Ministarstvo poljoprivrede preduzimaju mere kako bi pomogli poljoprivrednicima. Glamočić govori o povoljnim dinarskom kreditima, bez dinarske klauzule, sa grejs periodom od godinu dana za proširenje poljoprivredne proizvodnje. Takođe, Vlada Srbije, prema njegovim rečima, subvencioniše nabavku poljoprivredne opreme sa povraćajem 55 odsto uloženih sredstava.

„To su veliki pomaci. Stimulišemo one koji idu na intenzivnu proizvodnju. Ne da pravimo uspavanku od srpske poljoprivrede, da dajemo svima po malo, nego da dajemo onima koji hoće da unaprede svoju proizvodnju. Želimo da podstaknemo sve one koji žele da ostanu da žive i rade na selu i koji hoće da ulože u poljoprivredu“, kaže Glamočić.

Međutim, Glamočić napominje da u međunarodnim odnosima nije dozvoljeno favorizovati neko tržište u odnosu na drugo, tako da neće biti podsticaja srpskim privrednicima da izvoze na rusko tržište.

Dok se Srbija drži takve politike, neke druge zemlje, poput Poljske ili Turske, to nisu radile, već su subvencionisale svoje privrednike kako bi što više izvozili u Rusiju. Zato su poljske jabuke, iako nižeg kvaliteta od srpskih, bile konkurentnije na ruskom tržištu, dok je Turska subvencionisala bankarske garancije svojim izvoznicima u Rusiju sa 30 odsto.

Ruski klaster spas za srpske male i srednje proizvođače

Iako je ruska delegacija obišla pogone velikih poljoprivrednih proizvođača, razgovarali su i sa malim i srednjim proizvođačima. Ključnu ulogu u saradnji sa malim i srednjim proizvođačima trebalo bi da odigra ruski agroindustrijski klaster „Fud siti“, koji je orijentisan na saradnju isključivo sa proizvođačima tog tipa.

Taj klaster raspolaže sa 800.000 kvadrata prodajnog prostora i skladišta koji se nalaze na 91 hektaru, kaže Sergej Žuravjov, predsednik tog klastera. On očekuje da će se u narednih godinu dana na teritoriji „Fud sitija“ prodati 1.800.000 tona robe.

Sjenički specijaliteti, švedski sto - Sputnik Srbija
Izvoz Srbije u Rusiju po ugledu na Poljsku

„’Fud siti‘ je najbrži način da prehrambeni proizvodi izađu na tržište Ruske Federacije. Veoma smo zainteresovani za plasman kvalitetnih srpskih proizvoda“, dodaje Žuravjov.

Dolazak takvog poljoprivrednog klastera veoma je važan jer se srpska poljoprivreda u najvećem delu i sastoji od malih i srednjih proizvođača koji po svojim performansama nisu sposobni za samostalan nastup na stranim tržištima.

Ipak, treba li da spas za male i srednje proizvođače dođe iz inostranstva? Vlada Srbije trebalo bi da porazmisli o agresivnijoj izvoznoj politici koja ne bi podrazumevala kršenje tržišnih pravila, ali bi izvoz u Rusiju mogao da postane, kako je to Ivica Dačić rekao, državni projekat.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala