Izvoz Srbije u Rusiju po ugledu na Poljsku

© Tanjug / Rade PrelićSjenički specijaliteti, švedski sto
Sjenički specijaliteti, švedski sto - Sputnik Srbija
Pratite nas
Koliko je poseta Dmitrija Rogozina bila značajna za razvoj srpsko–ruskih ekonomskih odnosa i šta je potrebno da Srbija uradi kako bi unapredila izvoz u Rusiju?

Poseta potpredsednika Vlade Rusije Dmitrija Rogozina Beogradu ima veliki značaj za srpske privrednike i predstavlja korak unapred u razvoju srpsko–ruskih ekonomskih odnosa, kaže Dejan Delić iz Privredne komore Srbije. Protokol o saradnji koji je potpisan tokom sastanka međuvladinog komiteta unaprediće privrednu saradnju dve zemlje, smatra on.

Jabuke i šljive na ruskoj pijaci - Sputnik Srbija
Druga šansa za srpsku privredu u Rusiji

„Odobren je izvoz za veliki deo proizvoda životinjskog porekla i odobreni su objekti za plasman tih proizvoda u Rusiju. Jedan deo je planiran da bude dodatno uključen. Potpisano je nekoliko sporazuma koji olakšavaju tu proceduru i sporazum koji usaglašava oblast fitosanitarnih normi. Postoji želja da se veliki deo proizvodnje koja nedostaje u Ruskoj Federaciji koristi iz Srbije“, kaže Delić.

Rusija, dakle, čini sve da olakša izvoz srpskih proizvoda. Šta u toj situaciji treba da uradi naša država kako bi privrednicima olakšala poslovanje sa Rusijom i unapredila ga?

Privredna komora Srbije, kaže Delić, pomaže u zajedničkom organizovanju, što je, prema njegovim rečima, jako bitno, jer su privrednici prepušteni sami sebi i izvoze pojedinačno i ad hok. I ovako kako se sada radi, izvoz u Rusiju je značajan, međutim prema Delićevim rečima, on se boljom organizacijom posla može utrostručiti, posebno u sadašnjoj situaciji, kada ekonomski odnosi Rusije sa EU i Turskom omogućavaju veće interesovanje za srpsku robu.

„Planiramo da organizujemo logističko–distributivne centre u Srbiji i Ruskoj Federaciji za otkup i plasman proizvoda kroz kanale koje kao PKS imamo. To je, pre svega, preko administracija oblasti, od kojih je najznačajnija Lenjingradska oblast, gde bi veliki deo količina poljoprivredno–prehrambenih proizvoda trebalo da bude plasiran. Taj metod bi pomogao malim i srednjim proizvođačima koji nemaju kapacitet da se bave logistikom i infrastrukturom izvoza. Time bi proizvođači imali veću dobit u izvozu, jer bi na taj način nakupci bili izbačeni iz posla“, kaže Delić.

Zastava Rusije razvijena u Kombak Areni - Sputnik Srbija
Ko može Srbiji da veže ruke za saradnju sa Rusijom

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Miladin Ševarlić mišljenja je da bi Srbija u poslovanju sa Rusijom trebalo da se ugleda na Poljsku, najvećeg izvoznika jabuka na rusko tržište. U poslovima izvoza poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, Poljaci su, kaže Ševarlić, prestigli čak i Italiju, koja ima najrazvijeniji sistem kooperativa u Evropi. On objašnjava kako su Poljaci to postigli.

„Prvo, oni su dobili najveća sredstva iz predpristupnih fondova EU za podizanje konkurentnosti razvoja poljoprivrede, a mi ih još ne koristimo. Drugo, razvili su sistem kooperativa, da bi udruženi nastupali. Kod nas je zadrugarstvo bilo izopšteno iz svih reformskih procesa u poslednje dve decenije“, kaže Ševarlić.

Prema Ševarlićevom mišljenju, u odnosu na uslove ambijenta, Srbija je dostigla maksimum u pogledu izvoza poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište. Maksimum u odnosu na resurse nije dostignut ni blizu. Međutim, kaže Ševarlić, resursi su mrtav kapital ako nema ulaganja.

Država bi trebalo da stane iza tržišno orijentisanih poljoprivrednika, kaže Ševarlić, tako što bi ih povezala u zadruge i formirala dvadesetak zadružnih otkupno–distributivnih centara koji bi bili u vlasništvu tih poljoprivrednika.

Ruska izložba poljoprivrednih proizvodaZlatna jesen-2014 - Sputnik Srbija
Evropske sankcije preporodile rusku poljoprivredu

„Država bi dala gratis infrastrukturu u industrijskim zonama, kao što daje stranim investitorima, a da poljoprivrednici otkupljuju svoj vlasnički udeo u tom zadružnom centru i da se tu skupljaju sve tržišne ponude koje bi onda bile ujednačene po kvalitetu, asortimanu, itd. Ono što nije za izvoz trebalo bi da se šalje u preradu, da bi se na taj način obezbedila i druga komponenta, a to su prerađevine od poljoprivrednih proizvoda“, smatra Ševarlić.

Takođe bi trebalo povezati ruske i srpske privrednike koji bi formirali kompaniju preko koje bi, uz podršku ruskih banaka, išao promet roba iz Srbije ka Rusiji. Srbija je, prema Ševarlićevim rečima, isuviše mala zemlja da bi se 500 srpskih firmi bavilo izvozom za Rusiju. Nekad se, kaže on, svega nekoliko firmi iz SFRJ bavilo izvozom za bivši SSSR.

Iz Vlade Srbije, posle sastanaka sa Dmitrijem Rogozinom, stigli su signali da država planira da pomogne svoje privrednike u poslovanju sa Rusijom. Tako je potpredsednik Vlade i kopredsednik rusko–srpskog mešovitog komiteta Ivica Dačić rekao da izvoz srpske robe u Rusiju treba da postane državni projekat i da Vladi Srbije predstoji izrada plana podrške srpskim izvoznicima.

Slično je izjavila i srpska ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković koja je rekla da, pored subvencionisanja poljoprivrede, predstoji rad na udruživanju poljoprivrednika, jer kada oni na ruskom tržištu nastupaju samostalno, nekonkurentni su i „nisu dovoljno ozbiljni u smislu plasmana svojih proizvoda“.

Ono što je pozitivno jeste to što su državni organi shvatili da treba da podržavaju svoje izvoznike. Pitanje koje još uvek visi u vazduhu jeste kada će Vlada izraditi plan podrške.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala