Konuzin: Srba u Srbiji ima, ali nema jedinstva (video)

© Wikipedia / BokicaKBivši ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin
Bivši ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Čini mi se da će Srbima EU u određenoj formi ipak nametnuti takvu formulaciju koja će omogućiti da se njen stav interpretira kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, kaže sa Sputnjik Aleksandar Konuzin, bivši ambasador Ruske Federacije u Srbiji.

Ruski diplomata ostao je upamćen u srpskoj javnosti nakon što je demonstrativno napustio beogradski bezbednosni forum, septembra 2011. godine. Tada je ambasador Konuzin izjavio:

„Zbunjen sam. NATO, Kfor i Euleks planiraju da dovedu kosovske carinike na prelaze na severu Kosova i time prekrše svoj mandat, Rezoluciju 1244 i odluku SB UN iz 2008. godine, a iz publike na tu temu nije postavljeno nijedno jedino pitanje. Ima li Srba u ovoj publici, brinete li za sudbinu svojih sunarodnika?“.

Posle toga osvanuli su grafiti sa porukama „Konuzina za predsednika“, i „Konuzin — najveći Srbin od svih Srba“. Bivšeg ambasadora, koji do danas ima svoje brojne simpatizere u Srbiji, zamolili smo da za Sputnjik sumira rezultate 2015. godine.

Maja Gojković i Sergej Nariškin u Beogradu - Sputnik Srbija
Rusija razume želju Srbije da postane članica EU

— Prethodna godina je za Rusiju bila veoma teška, napeta. Ovakva situacija je vezana za prilično ozbiljnu ekonomsku krizu, sa kojom smo se suočili iz brojnih razloga. Ona je pre svega izazvana padom cena nafte i sankcijama. Osim toga, nakupilo se mnogo problema strukturnog karaktera u našoj ekonomiji. Na krizu su uticali i zategnuti odnosi sa SAD i EU — našim glavnim trgovačko-ekonomskim i političkim partnerima.

Najvažniji događaj u vojno-političkom životu Rusije 2015. godine je pristupanje Rusije antiterorističkoj akciji u Siriji. Sa žaljenjem konstatujemo da se Rusija u ovoj borbi protiv Islamske države susrela sa izdajom, s obzirom na to da su naši građani, naši vojnici, poginuli nakon što je Turska oborila ruski bombarder u Siriji. Naravno da nismo očekivali takav neprijateljski korak. Istina, ovi incidenti su pokazali da se znalo, ali se nije naglas o tome da govorilo — da je Turska povlađivala teroristima koji sada vode oružanu borbu na Bliskom istoku.

Naravno, teška epizoda su i događaji u Ukrajini. Nama, Rusima, veoma teško pada zategnutost odnosa Moskve i Kijeva. I to ne može a da se ne odrazi negativno na naša osećanja na kraju 2015. godine.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov i predsednik Srbije Tpmislav Nikolić na sastanku OEBS-a u Beogradu - Sputnik Srbija
Nikolić: Što je čoveku majka, to je Rusija Srbiji

Kako ocenjujete razvoj srpsko-ruskih odnosa?

— Znate, čini mi se da su se ovi odnosi stabilno razvijali. Najpre jer imamo dobru osnovu, a to je viševekovna saradnja Rusa i Srba u najrazličitijim sferama. Tokom poslednjih godina uočljiva je tendencija jačanja odnosa u duhu „održivog razvoja“. Naravno i na srpsko-ruske odnose se prelivaju efekti svetske konjunkture, stoga su kolebanja u trgovačko-ekonomskim odnosima ovde prilično značajna. Vidimo smanjenje trgovačke razmene.

Takođe, ovde ću naglasiti žaljenje zbog činjenice da je otkazan projekat „Južni tok“. Tokom svog službovanja u Beogradu mnogo sam radio na promociji ovog projekta. Tužno je što je protivnicima ovog projekta, od kojeg bi inače koristi imale i mnoge evropske zemlje, pošlo za rukom da osujete njegovu realizaciju. Generalno gledano, veoma je maglovita slika buduće saradnje u energetskoj sferi u Evropi. I to je, naravno, zabrinjavajuće. Bojim se da sve skupa ovo može dovesti do ozbiljnih posledica.

Srbija je nedavno otvorila prva poglavlja u pregovorima o stupanju u EU. Mislite li da će EU tražiti od Srbije da prizna nezavisnost Kosova?

Ministar sponjnih poslova Rusije Sergej Lavrov i premijer Srbije Aleksandar Vučić - Sputnik Srbija
Srbija nije zabijala nož u leđa u Rusiji

— Da, uveren sam da će EU tražiti od Srbije da prizna nezavisno Kosovo. Drugo je pitanje na koji način će sve to biti izvedeno, možda neće biti direktno. Ali, pritisak će svakako rasti. O ovome svedoči i to što se Srbija, iako zvanično kandidat za stupanje u EU, stalno nalazi pod pritiskom međunarodne zajednice. Pod tim mislim i na odnose sa Rusijom i pitanje uvođenja sankcija, ali i na kosovsko pitanje, kao i na istorijsko pitanje u vezi sa onim što se desilo u Srebrenici.

Pritisak na Srbiju se ne smanjuje, i uveren sam da će se samo nastavljati. Čini mi se da se može očekivati da će Srbima na ovaj ili onaj način nametati takve formule koje će na kraju omogućiti da se njen stav tumači kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova.

Ako se sad na trenutak prisetimo onoga što ste izjavili na bezbednosnom forumu 2011. godine u Beogradu, možemo li Vas danas pitati da li ima Srba u Srbiji?

— Da, ima Srba u Srbiji, ali oni, nažalost, nisu jedinstveni. Vrlo pažljivo pratim srpsku štampu i stavove srpskog javnog mnjenja. Susrećem se sa srpskim delegacijama koje dolaze u Moskvu. Nažalost, mogu da konstatujem da je kod Srba i dalje prisutan veliki jaz, raskol povodom čitavog niza pitanja. To je ono što ometa konsolidaciju jedinstvenog srpskog stava. A meni se čini da je to glavno.

Kosovsko pitanje je veoma oštro, principijelno pitanje za Srbiju. Čini mi se da najdosledniju poziciju povodom Kosova zauzima Srpska pravoslavna crkva. A što se tiče građanskog društva, na njega veoma često utiču dnevnopolitička dešavanja i to kakve će pozicije određena partija osvojiti na izborima.

Čini mi se da je najvažnije da sami Srbi odluče kako vide budućnost Srbije i da odrede svoj stav povodom Kosova. To je veoma važno kako bi se formulisali sledeći konkretni politički koraci, i što se tiče Kosova i što se tiče dalje saradnje sa EU.

Šta Vam najviše nedostaje u Rusiji od onoga što Vam se dopadalo u Srbiji?

— Nedostaju mi prijatni prijateljski razgovori, uvek sa velikim zadovoljstvom pričam sa Srbima. Rado se sećam našeg zajedničkog rada i prijateljstva. Fali mi ta toplota ljudskih odnosa, ljubav koju Srbi gaje prema Rusima.

Ruska istoričarka Natalija Naročnicka - Sputnik Srbija
Srbe nije moguće poslati na front protiv Rusije

Na Fejsbuku je i dalje aktivna stranica, odnosno klub Vaših obožavalaca. Srbi Vas pamte, i mnogi bi hteli da znaju čime se sada bavite?

— Znate, i ja sâm ponekad otvaram tu stranicu i veoma mi je drago što ona kao vid foruma i dalje postoji. Vidim da se tamo vode veoma interesantne diskusije. Mnogi govore da me Srbi nisu zaboravili i, naravno, zahvalan sam na tome. Sa suprugom često i rado gledam fotografije iz vremena kada smo živeli u Srbiji.

A što se tiče onoga čime se trenutno bavim — kao prvo, ja sam sada penzioner. Ipak, kao savetnik radim u Ministarstvu odbrane i bavim se pitanjima saradnje u vojnoj oblasti sa državama Organizacije za kolektivnu bezbednost, Zajednice nezavisnih država i Šangajske organizacije za saradnju. Odnosno, radim koliko mogu, u skladu sa potrebama.

Nisam zaboravio Balkan. Predstavnik sam uprave Balkanskog centra međunarodne saradnje u regionu. Naša organizacija pažljivo prati dešavanja u regionu. Trudimo da nađemo mogućnosti dalje i dublje saradnje Rusije sa državama na Balkanu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala