Zašto Zapadu ne odgovaraju vanredni izbori u Srbiji?

© AP Photo / Darko VojinovićAleksandar Vučić na dan izbora 16. marta 2014. godine
Aleksandar Vučić na dan izbora 16. marta 2014. godine - Sputnik Srbija
Pratite nas
Mnogi su se „izređali“ poslednjih dana o tome da li su Srbiji baš sada potrebni vanredni parlamentarni izbori i zašto. Samo nekog još nismo čuli, iako na zbivanja u Srbiji ima i te kakvog uticaja.

U poslednje vreme naslušali smo se funkcionera Srpske napredne stranke i Vlade Srbije koji svog šefa Aleksandra Vučića pozivaju, a počeli su takoreći iz čista mira, da raspiše vanredne parlamentarne izbore u Srbiji.

Čuli smo ovih dana i iskusnog Rasima Ljajića kome se čini da će vanrednih parlamentarnih izbora zaista biti, a Ljajićeve reči — upravo zbog iskustva, u vlasti je neprekidno, evo, već 15 godina — valja saslušati pažljivo.

Glasačka kutija - Sputnik Srbija
15 razloga zašto idemo na izbore

Čuli smo i Tomislava Nikolića i Ivicu Dačića koji misle da nam vanredni izbori sada nisu potrebni, i samog Vučića koji je raspravu presekao rekavši da će odluku o izborima doneti on lično, i to, što je možda posebno interesantno, da odluku o vanrednim izborima neće doneti vođen partijskim već državnim razlozima.

Nismo čuli samo predstavnike evroatlantskog Zapada, što ne znači da stava o eventualnim izborima oni nemaju, već da su odlučili da ga ne izraze javno.

Zanimljiv oprez vredan pažnje, naročito ako se setimo, na primer, nekadašnjeg nemačkog ambasadora u Beogradu Volframa Masa, koji se svojevremeno, bilo je to u februaru 2011, nije ustezao da sasvim javno primeti kako je „u interesu Srbije da ih (izbore) odloži što je moguće više, do redovnog termina“, pa tako i bi.

Uzgred, tada su, u vreme ove Masove preporuke, u punom jeku bili pregovori s Prištinom koje je vodio Borko Stefanović, i dogovori koje je on tada postigao možda ne bi bili postignuti kada su to nameravali njihovi organizatori da je Srbija na izbore otišla pre vremena.

Aleksandar Vučić - Sputnik Srbija
Ako podnesem ostavku.....

Kakav bi, dakle, stav mogao da ima Zapad u pogledu vanrednih izbora u Srbiji, pošto se već odlučio na zagonetno ćutanje?

Ovo je pitanje u direktnoj vezi sa namerama koje taj Zapad ima prema Srbiji, i inače i upravo sada, a to je pak u popriličnoj vezi sa tekućim sukobom sa Rusijom.

Da je Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama koje bi da očuvaju svoju globalnu hegemoniju, u sukobu sa Rusijom, koja tu hegemoniju izaziva, sasvim je očigledno. Bitan element ovog sukoba jeste i težnja Vašingtona da Evropu odvoji od Rusije, težnja vidljiva i u izazivanju haosa u Ukrajini, i u miniranju gasovoda „Južni tok“.

Zapadni Balkan, kao logičan pravac pružanja (nepoželjnog) ruskog uticaja dalje ka Evropi, otuda je, za Vašington, u poslednje dve godine ponovo dobio na važnosti. A u okviru Zapadnog Balkana, i kao najveća i kao centralna i kao najbliža Rusiji, Srbija.

Tomislav Nikolić - Sputnik Srbija
Nikolić: Vreme za nacionalni konsenzus u vezi sa Prištinom

Zato je baš sada došlo na red konačno rešavanje srpskog pitanja, kroz gušenje Republike Srpske i prateću centralizaciju Bosne i Hercegovine, i drobljenje Srbije kroz primoravanje da, formalno ili ne doći će i to na red, prizna nezavisnost Kosova. Da je to vreme zaista došlo, da je baš sada taj trenutak, svedoči sinhronizovanost pritisaka na Republiku Srpsku i na Srbiju povodom RS (nesuđena britanska rezolucija o Srebrenici, zahtev britanskog šefa diplomatije Filipa Hamonda Aleksandru Vučiću da spreči referendum u RS, slična osuda referenduma i podrška unitarnoj BiH u zaključcima ministara spoljnih poslova EU ovog ponedeljka) i na Srbiju u vezi sa Kosovom i Metohijom, pri čemu je naročito interesantno što je baš sada u Beograd stigla platforma za pregovaračko Poglavlje 35 kroz koje treba da priznamo nezavisnost Kosova, a to je baš sada utoliko uočljivije i intrigantnije uzmemo li u obzir činjenicu da je proces skrininga — koji prethodi formulisanju platforme — okončan još u januaru prošle godine.

Još od tada se, dakle, birao trenutak u kome će platforma biti izneta pred zvanični Beograd kao ponuda koja se ne odbija, i izbor je pao, evo, baš na ovaj trenutak.

Imajući sve to u vidu, reklo bi se da održavanje vanrednih izbora — koje bi oba ova procesa, usmerena protiv Republike Srpske i protiv Republike Srbije na Kosovu i Metohiji, odložilo na neodređeno vreme, a Srbiji kupilo izvesno vreme da se odmori od zapadnog pritiska, zauzeta predizbornom kampanjom i potonjim sastavljanjem nove vlade — čini se, dakle, da vanredni izbori u Srbiji evroatlantskom Zapadu sada nikako ne bi bili po volji.

A da i ne govorimo da bi, sva je prilika, Vučić iz tih izbora izašao s dodatno ojačanim legitimitetom, što bi mu olakšalo eventualno neprihvatanje 35. poglavlja, a sa njime i faktičko zaustavljanje srpskih EU integracija. A to tek Zapadu ne može da bude po volji, jer je zadržavanje Srbije na putu EU integracija, iako one ne vode nikuda, ključno sredstvo Zapada za zadržavanje Srbije u orbiti svog uticaja.

Da li su to oni državni razlozi na koje je predsednik srpske vlade mislio kada je rekao da će se njima rukovoditi u donošenju odluke o raspisivanju vanrednih izbora?

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala