Anketni odbori — medijsko zamajavanje na veliko

© Sputnik / Nenad ZorićSkupština Republike Srbije
Skupština Republike Srbije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Za 25 godina višestranačja u Srbiji bilo je formirano približno isto toliko anketnih odbora, ali su oni relativno beznačajna stvar. Ako i imaju određeni značaj i težinu, onda se ona ogleda u političko-marketinškom smislu. To je uvek medijska atrakcija.

Anketnim odborom na anketni odbor. Poslanički klub Demokratske stranke zatražiće formiranje anketnog odbora u Skupštini Srbije koji bi trebalo da ispita činjenice o prisluškivanju lidera DS-a Bojana Pajtića, najavio je poslanik ove partije Dragan Šutanovac. Takođe, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije Zoran Babić najavio je da će ta stranka uputiti zahtev za formiranje skupštinskog anketnog odbora koji će se baviti „kriminalno-mafijaškim radnjama tog svetog kumovskog trijumvirata — Pajtić, Šutanovac i Stefanović“.

Od uvođenja višestranačja u Srbiji, pre 25 godina, do danas, bilo je formirano približno isto toliko anketnih odbora u parlamentu. Međutim, njihov realni učinak je gotovo ništavan, jer ili nisu poštovani zaključci tih odbora ili odbori nisu do kraja ni izveli zaključke.

Alat u rukama opozicije

Anketni odbori su, kako nam pojašnjava Milan Jovanović, profesor Političkog sistema na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, ad hok radna tela skupštine koja bivaju formirana u posebnim situacijama kad parlament nađe za shodno da istraži neku temu koja izaziva pozornost i velike sporove u javnosti. Jovanović dodaje da je anketni odbor mehanizam koji se u parlamentarnim demokratijama koristi od strane opozicije češće nego od strane vlasti.

Špijuniranje (ilustracija) - Sputnik Srbija
Ko to tamo prisluškuje?

„Opozicija to koristi iz dva razloga. Prvi je kao način dodatne kontrole rada vlasti, a drugi je u stvari čisto politički, odnosno nastojanje da se diskredituje vlast i pokaže javnosti da vlast nije preduzela neke mere za koje opozicija, u konkretnom slučaju, smatra da ih je trebalo preduzimati“, konkretizuje profesor Jovanović.

U različitim političkim kulturama različiti anketni odbori imaju različitu ulogu, konstatuje za Sputnjik urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović. Negde su, dodaje, praktično nepoznati, a negde imaju veliku specifičnu težinu.

„U Srbiji su anketni odbori relativno beznačajna stvar. Ako i imaju određeni značaj i težinu, onda to imaju pre u marketinškom i medijskom smislu. To je uvek medijska atrakcija. Naravno, u zavisnosti od procene vlasti i onog ko kontroliše većinski medije zavisi koliki će odjek rada pojedinog anketnog odbora biti“, pojašnjava svoj stav Vukadinović.

Od 9. marta do danas

Prvi anketni odbor u novijoj političkoj istoriji Srbije bio je posle demonstracija 9. marta 1991. Posle njega su, ali je pitanje da li zbog samog odbora, tadašnji direktor državne televizije Dušan Mitević i ministar policije Radmilo Bogdanović podneli ostavke.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović - Sputnik Srbija
Prisluškivanje Pajtića — fabrikovana priča za rušenje Vučića

Kasnije su usledili anketni odbori o poslovanju „Dafiment banke“, ubistvu ministra odbrane Pavla Bulatovića, atentatu na Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali, onda o aferi prisluškivanje i sporu DS-a i DSS-a, zatim o poslovanju EPS-a, duvanskoj mafiji, prodaji fabrike „Knjaz Miloš“…

A gotovo isto toliko je bilo i zahteva za formiranje anketnih odbora poput onog „Delta Holndigu“, padu vojnog helikoptera, radu RTS-a…

Nedovoljno efikasni, a ipak…

Profesor Milan Jovanović je saglasan da su rezultati ovolikog broja anketnih odbora veoma slabi jer se nisu završavali onako kao što se od njih očekuje: istragom svih elemenata i pokazivanjem u njima da ima osnova za delovanje institucija.

Anketni odbori trebalo bi, prema mišljenju Đorđa Vukadinovića, da rezultiraju bilo skidanjem sumnje sa onih zbog kojih je odbor sazvan ili pak pokretanjem ili davanjem podsticaja istražnim organima i zvaničnim pravosudnim organima da tu stvar procesuiraju. Ali, dodaje, u Srbiji se uglavnom ne dešava ni jedno ni drugo.

Glasačka kutija - Sputnik Srbija
15 razloga zašto idemo na izbore

Urednik Nove srpske političke misli dodaje kako ni medijsko-politički efekat nije sasvim beznačajan, jer bi inače neke teme bile skrajnute na marginu.

Što se manjkavosti rezultata ovih odbora tiče, ne postoji utemeljen i definitivan teorijski stav o tome šta bi moglo da se preduzme pa da se ta situacija popravi. Prva stvar je, sugeriše profesor Milan Jovanović, da se ta institucija ne zloupotrebljava, bilo od strane vlasti bilo od strane opozicije, ali je to, kako kaže, nemoguće očekivati u parlamentarnom sistemu. Rešenje bi, eventualno, bilo da javnost kaže svoj sud o tome.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala