Da li se nemačka granica brani na Horgošu i Batrovcima

© REUTERS / LEONHARD FOEGERSirijiske izbeglice ispred kordona policije
Sirijiske izbeglice  ispred kordona policije - Sputnik Srbija
Pratite nas
„Ako kažemo da svi možete doći, pa i oni iz Afrike, to jednostavno nije ostvarivo. Jedino čemu se možemo nadati jeste da se neće dugo čekati na rešenje, ali neki će morati da se vrate“, rekla je onomad nemačka kancelarka uplakanoj devojčici iz Palestine.

Merkelova je napravila haos koji sada treba rešavati, rekla je juče hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović ističući da je nemačka kancelarka prvo pozivala izbeglice u Nemačku a onda je, kako reče Kitarovićeva, povukla kočnicu i rekla da „Nemačka ne može primiti sve te ekonomske migrante“.

Da li se onda može reći da ovaj deo izjave hrvatske predsednice koji se odnosi na „haos koji treba rešavati“ znači da je odbrana nemačke granice pomerena na Tovarnik i granicu Srbije sa Hrvatskom? Ili je, prema sumnjama dela političke čaršije, ta granice pomerena čak dosta ranije na granicu Mađarske sa Srbijom, što bi moglo da znači da je Horgoš kota odbrane Nemačke?

Zašto im Srbija nije uzor?

Aleksandar Vučić - Sputnik Srbija
Vučić: Rok Hrvatskoj do sutra u ponoć, ili kontramere

Ovo podvlačimo jer pitanje zašto Mađarska već mesecima podiže zidove, bodljikave žice, pa čak primenjuje i fizičku silu prema izbeglicama iz Sirije i Iraka, uprkos činjenici da svaki taj čovek koji prođe mađarsku među ponavlja da mu je destinacija Nemačka ili Skandinavija, prosto vapi za odgovorom.

I stvarno, zašto — prvo se Grčka u početku nasilno odnosila prema izbeglima, pa onda jedno vreme Makedonija, Bugarska je, ako govorimo o zidovima, prva podigla isti prema Turskoj, onda Mađarska i najzad (delom) Hrvatska i Slovenija — čine to što čine, troše silnu energiju, ljudstvo, novac… a sve kako bi sprečili izbeglice da samo prođu?

Zašto ove pomenute države ne postupe kao Srbija koja je migrantima tranzitna zemlja do krajnje destinacije?

Strah od nemačke reze

„To je jako komplikovano pitanje, ali mislim da je glavni odgovor da se možda boje, što nije iracionalan strah, da će u jednom trenutku Nemačka možda zatvoriti granicu i da će stotine ljudi ostati kod njih“, kaže za Sputnjik novinar Zoran Ćirjaković.

„Nemam utisak da je Nemačka to sugerisala ovim državama, mada ne bih to isključio“, dodaje Ćirjaković.

Ivica Dačić u ime OEBS-a primio nagradu Car Oto Veliki u Magdeburgu - Sputnik Srbija
Dačić: Hoćete da vratite izbeglice – neće moći

Sličnog stava je i Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu, koji kaže da ove zemlje ne postupaju kao Srbija (i Italija) jer izbeglice, ilegalno prelazeći granicu, bacaju dokumenta koja su dobili u prethodnoj zemlji, ako su ih uopšte dobili, pa onda ne žele više da ih registruju.

„Prema sporazumima o readmisiji, onog momenta kad se za pojedinačnog migranta koji zatraži azil ustanovi da nema pravo na azil, vraćaju ga u zemlju gde se registrovao. Mađarska prosto ne želi da registruje te ljude da ne bi došla u problem prema internim sporazumima o readmisiji i morala da ih prema tim sporazumima primi“, precizira Janković za Sputnjik.

Mađarski falsifikat

Međutim, Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava tvrdi za Sputnjik da Mađarska radi protivpravnu stvar jer ljude koji su izbeglice tretira kao ilegalne migrante.

Izbeglice, granica Srbije i Hrvatske kod Šida i Tovarnika - Sputnik Srbija
Sporazum o readmisiji neće se primenjivati na Sirijce

„Kad nekom uzmete status izbeglice i dodelite mu status ilegalnog migranta po toj logici, sprečavate ga da nastavi putovanje dalje i vratite ga u zemlju iz koje, kako oni smatraju, nezakonito ušao. Najveći problem sa Mađarskom jeste što ona falsifikuje realnost time što je Srbiju stavila na listu sigurnih zemalja, iako ona to nije“, jasan je Kovačević.

On ističe da nema racionalno objašnjenje za odnos Mađarske prema izbeglicama i postupanje u izbegličkoj krizi. Što se tiče Srbije, pojašnjava Kovačević, u nju mogu biti vraćeni samo oni koji nisu izbeglice, na primer neki ljudi koji ilegalno uđu iz afričkih zemalja gde nije kritična situacija, ali da ih Srbija isto tako može prema sporazumima o readmisiji vratiti u zemlje iz kojih su došli.

Koja je ključna reč

Ako se ponovo vratimo Angeli Merkel, setićemo se da je izjavljivala kako je Nemačka spremna da primi 800.000 izbeglica, što je bio poziv tim ljudima da dođu. Ali se setimo i izjave iz „Dajmler“ korporacije kako će 600.000 novih radnih mesta na koje će uposliti izbeglice biti zamajac nemačke industrije.

Sastanak ministara u Briselu - Sputnik Srbija
EU postigla dogovor o preraspodeli izbeglica

Ako se svega ovoga sećamo, setimo se i jula ove godine kad je devojčica iz Palestine rekla nemačkoj kancelarki da joj je teško da gleda kako drugi ljudi mogu uživati u životu, a ona ne može uživati sa njima i uplakana probala da joj objasni da će moći da studira u Nemačkoj i da će biti slomljena ako bude morala da bude deportovana.

Angela Markel joj je tada rekla kako je razume, ali da u palestinskim izbegličkim kampovima ima stotine i stotine drugih poput nje i „ako kažemo da svi možete doći, pa i oni iz Afrike, to jednostavno nije ostvarivo. Jedino što se možemo nadati jeste da se neće dugo čekati na rešenje, ali neki će morati da se vrate“.

Ključne reči su — „nije ostvarivo svi“ i „neki će morati da se vrate“. A zašto Orban tera na plač ljude i decu poput ove Palestinke pitanje je za visoku politiku, koju je, tu visoku politiku, pominjala i Merkelova maloj Palestinki.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala