Uvođenjem drahme Grčka bi ušla u superštednju

© Flickr / Andrew GustarGrčka drahma
Grčka drahma - Sputnik Srbija
Pratite nas
Grčka sa jedne strane odbija program mere štednje koju joj je ponudio MMF, ali ako na referendumu bude glasala protiv evropskih mera i uvela drahmu, ona će zapravo ući u program superštednje jer neće imati nikakvu stranu pomoć i moći će da isplaćuje samo ono što poreski sistem ubere.

Grčka je u iščekivanju referenduma na kom će se građani izjasniti da li će prihvatiti mere štednje koje nude kreditori – Međunarodni monetarni fond,  Evropska unija i Evropska centralna banka. Za Sputnjik ekonomista Miroslav Prokopijević kaže da ukoliko Grci glasaju za sudbonosno „ne”, to bi najverovatnije vodilo ka izlasku iz evrozone i prelasku na drahmu.

Prema njegovim rečima, ako Grčka odbije da plati narednu tranšu duga, MMF će je proglasiti bankrotiranom, odnosno nesolventnom, a to je samo jedna od stvari koja bi se desila u formalnom smislu. Međutim, bitno je šta će se desiti u realnom smislu, imajući u vidu da bankrot može da ima i lakšu, ali i težu formu. 

Grčka, kriza - Sputnik Srbija
Grci nemaju više šta da izgube

Prokopijević kaže da je Grčka sa jedne strane odbila program mere štednje koju joj je ponudio MMF, ali ako na referendumu bude glasala protiv evropskih mera i uvela drahmu, ona će zapravo ući u program superštednje jer neće imati nikakvu stranu pomoć i moći će da isplaćuje samo ono što poreski sistem ubere, a to ujedno znači i mnogo manje penzije i plate nego što su sada. Pored toga, smatra Prokopijević, ukoliko do toga i dođe, celokupna situacija na finansijskom planu će se dosta pogoršati.

„Pojedinci i firme jedno vreme neće moći da raspolažu čitavom sumom nego će to biti ograničeno — kapitalne i tekuće transakcije će biti ograničene, a to se odnosi na iznošenje novca i slanje na druge račune. To će znatno da podrije štednju i kreditni sistem, a podrivanjem kreditnog sistema se u stvari smanjuje poslovna aktivnost što će dovesti do pada nacionalnog dohotka. U težem slučaju, pad će biti jedno dve godine, a zatim će doći do stabilizacije i ponovnog rasta, doduše sa mnogo nižeg nivoa nego sa sadašnjeg”, poručuje on.

Prokopijević takođe navodi da ukoliko drahma bude uvedena, svakako će doći do velike inflacije, međutim ona ne mora da bude drastična kao ona koja se desila u Jugoslaviji 90-ih godina. Ukoliko država ne bude štampala novac nekontrolisano, već samo onoliko koliko ima pokrića u devizama i ostalim sredstvima, ona neće biti visoka i počeće posle nekoliko nedelja da se smiruje.

Prokopijević takođe ističe i da će veliki problem imati oni koji su u kreditima i zaduženi su u evrima, imajući u vidu da će sva svoja potraživanja morati da isplaćuju u domaćoj valuti, koja će biti obezvređena.

„Grčka država i dužnici prema kreditima u evrima i drugim valutama biće u nepovoljnom položaju, jer će im trebati više drahmi kako bi ih servisirali. Servisiranje tih kredita ih čeka pa ih čeka, tu opraštanja neće biti ni firmama ni fizičkim licima”, kaže on.

Prokopijević takođe kaže i da bi, s obzirom da se sve dešava u jeku turističke sezone, trenutna dešavanja mogla da doprinesu dodatnom pojeftinjenju turističke ponude i samim tim porastu broja turista, ali i dodatnim ulaganjima. Prema njegovim rečima, upravo bi to moglo da dovede do ubrzanog oporavka Grčke.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala