Da li će normalizacija odnosa značiti priznanje Kosova?

© Flickr / Charles RoffeyI kad nada umre
I kad nada umre - Sputnik Srbija
Pratite nas
Posredi su pritisci da se od Beograda izdejstvuje takav stepen normalizacije odnosa sa Prištinom koji bi faktički predstavljao neku vrstu funkcionalnog priznanja, bez formalno-pravnog aspekta.

Sadašnja i sve prethodne vlade Srbije tvrde da niko od njih nije tražio da priznaju Kosovo, naglašavajući da to neće učiniti ni ako bude zatraženo, i pored toga što se od pojedinih zvaničnika Evropske unije ili nekih od poslanika iz zemalja-članica često čuje da će baš to biti uslov za ulazak Srbije u EU.

Posle ovakvih izjava obično slede pojašnjenja kako cilj nije priznanje Kosova, već normalizacija odnosa između Beograda i Prištine.

Šta je zvaničan stav EU

Nakon najnovije izjave potpredsednice Evropskog parlamenta Ulrike Lunaček da će normalizacija odnosa i priznanje Kosova biti uslov za ulazak Srbije u Evropsku uniju, predsednici skupštinskih Odbora za Kosovo i Metohiju i Odbora za evropske integracije Milovan Drecun i Aleksandar Senić su za Sputnjik još jednom ponovili da EU nikad zvanično nije tražila priznanje Kosova.

Zastave Srbije i EU - Sputnik Srbija
EU će uslovljavati Srbiju dok formalno ne prizna Kosovo

„Izjava Lunačekove je neodgovorna i netačna – u EU nema političkog konsenzusa jer pet zemalja EU ne priznaje tzv. Republiku Kosovo, a odluke se donose i donosiće se konsenzusom. Stav EU je neutralnost, a ovakve izjave štete normalizaciji odnosa“, stoji u saopštenju Marka Đurića, direktora Kalcelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić baš zbog ovakvih situacija insistira da se problem Kosova reši što pre.

„Jedno pitanje je rešavanje granice sa Kosovom pre ulaska u EU i potpisivanje međusobno obavezujućeg ugovora između Prištine i Beograda — to bi valjda trebalo da znači međudržavnog ugovora — kojim bi se regulisali odnosi. I to je uslov za ulazak u EU“, rekao je predsednik Nikolić u nedavnom intervjuu za Sputnjik.

Na pitanje šta znači termin „normalizacija odnosa sa Kosovom“, predsednik Srbije je tada pojasnio da je to stvar tumačenja.

„Kad sednemo da razgovaramo sa predstavnicima Prištine, mi kažemo da razgovaramo sa predstavnicima suštinske autonomije u okviru Srbije, a oni kažu da su došli u ime svoje nezavisne suverene države. Treći, ili medijator je Evropska unija, u kojoj su sve velike države-članice priznale nezavisnost Kosova i Metohije, i to je uvek opterećujuće“, konstatovao je Nikolić.

Sputnjik je konsultovao analitičare kako bi istražio hoće li Srbija zaista kao uslov za pristupanje Evropskoj uniji morati da prizna Kosovo.

Stavovi lobista

Prema istoričaru Dragomiru Anđelkoviću, izjave kao što je pomenuta Ulrike Lunaček, nisu ni zvaničan stav EU ni nezvaničan stav EU u celini.

Evropski parlament - Sputnik Srbija
Priznanje Kosova biće uslov za prijem Srbije u EU

„Radi se o stavu albanskih lobista u EU ili predstavnika nekih država, kao što je Nemačka, koje se zalažu za brzo rešavanje kosovskog pitanja, Srbiji na štetu. Sve dok članice EU kao što su Slovačka, Grčka, Rumunija, Kipar i Španija ne priznaju nakaradnu kosovsku kvazidržavu, nemoguće je da Evropska unija, čak i u nezvaničnoj formi, od Srbije traži zvanično priznanje“, konstatuje Anđelković.

„Lunačekova zaista jeste i izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo i Metohiju, tako da ona ima lične motive i hoće da pomogne Kosovu na putu u EU. U tom kontekstu, to što kažu srpski zvaničnici ima smisla. Sa druge strane, ona je vrlo istaknuta političarka i to je stav koji se ne sme prenebregnuti“, konstatuje za Sputnjik sociolog Jovo Bakić.

Forma normalizacije

S obzirom na to da se ova izjava nastavlja na niz stavova različitih političara iz EU, a i na stav Nemačke da je neku vrstu pravno obavezujućeg dokumenta neophodno potpisati, Bakić dodaje da se od Srbije očekuje neka vrsta priznanja.

„Da li će to priznanje biti najformalnije moguće, ili će biti, što je najverovatnije, forma koja će značiti da se radi o priznanju, ali ono neće do kraja biti tako izraženo, to je sad pitanje“, smatra Bakić.

Sličnog stava je i Anđelković koji misli da su posredi pritisci kojima bi trebalo da se od Srbije izdejstvuje takav stepen normalizacije odnosa sa Prištinom, što bi predstavljao neku vrstu funkcionalnog priznanja, bez formalno-pravnog aspekta. On dodaje da do zvaničnog priznanja neće doći čak ni u slučaju da se Srbija nađe na pragu evropskih integracija jer za EU, Brisel i Berlin, prema Anđelkoviću, nije bitno da li će Srbija priznati Kosovo već hoće li se prema Kosovu ponašati kao prema suverenoj državi.

Priština - Sputnik Srbija
Izjava o priznavanju Kosova pritisak jedne osobe iz EU

„To znači da Srbija prihvati sve ingerencije koje normalne države imaju kad se radi o Kosovu, da prestane da sprečava ulazak Kosova u međunarodne institucije, uključujući i UN. Podrazumeva i neku vrstu lobiranja kod Rusije da Rusija više taj proces ne blokira, što je sa direktnog političkog stanovišta apsurd da zemlja, od koje se otima deo teritorije, kod svojih saveznika traži da taj proces ne blokiraju“, konstatuje Anđelković.

Korišćenje eufemizama, a ne jasno izražavanje stavova činovnika EU Bakić objašnjava time da Srbija može da pravi probleme, ali, kako kaže, ona praveći te probleme svakako neće imati Kosovo pod svojom jurisdikcijom. I dalje će tamo, nastavlja Bakić, da vlada Hašim Tači ili Ramuš Haradinaj ili Isa Mustafa, a i oni neće skroz vladati, jer su tamo snage NATO-a.

„Ono što je bitno, suverenitet nad Kosovom postoji samo u Ustavu Srbije, a to je mrtvo slovo na papiru. Pravnici mogu da insistiraju na ovim stvarima i da se zabavljaju time koliko god hoćete, ali za sociologa, ako nemate vojsku i policiju na nekoj teritoriji, vi nemate tu teritoriju, i potpuno je svejedno da li ćete je diplomatski priznati ili nećete“, zaključuje Bakić.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala