https://lat.sputnikportal.rs/20261122/simbol-suverenog-brazila-sta-je-luli-donelo-pobedu-video-1205889991.html
Simbol suverenog Brazila: Šta je Luli donelo pobedu /video/
Simbol suverenog Brazila: Šta je Luli donelo pobedu /video/
Sputnik Srbija
Izborne utakmice između Lule da Silve i Bolsonara postaju klasik, otprilike kao velike fudbalske utakmice večitih favorita za titule. Ovoga puta protivkandidat... 22.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-22T17:56+0100
2026-11-22T17:56+0100
2026-11-22T17:56+0100
svet
svet
svet – politika
brazil
komentari i analitika
emisija „prorok“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/16/1205890217_0:258:3072:1986_1920x0_80_0_0_4a27ff1ed8beb34d662112615dc6cd01.jpg
Kao i u prethodnoj, Lula da Silva pobedio je i u tek završenoj predsedničkoj trci. Pre četiri godine u drugom krugu glasanja odnos snaga bio je 60 naspram 58 miliona dobijenih glasova, danas je to 64 naspram 60 miliona. Interesantno je, međutim, analizirati i prvi krug glasanja. Na izborima 2022. godine kandidat levice nakon prvog kruga glasanja vodio je sa 57 naspram 51 u milionima glasača, dok je 2026. godine kandidat desnice imao prednost 56 naspram 54 miliona.Veća izlaznost donela poraz BolsonaraBolsonaro mlađi ispustio je pobedu između dva kruga glasanja, a razlog ovakvog epiloga nalazi se u izlaznosti: u drugom krugu izašlo je čak 5 miliona birača više. Rezultat su u najvećoj meri presudili glasači iz severnog i naročito svereoistočnog dela zemlje.Očigledno, rezervoar glasova za liberalno-nacionalni korpus ograničen je na maksimalno 60 miliona i to u uslovima ekstremno visoke izlaznosti od blizu 80 posto.Zašto je rezervoar levog bloka dublji, pa Lula da Silva koji je joše pre tri godine zagazio u devetu deceniju života pobeđuje po četvrti put? Pri tome, treba imati u vidu da je ne tako davno, pre do svega pola decenije protiv njega vođena svojevrsna hajka, uz pritvaranja i zatvaranja, sudske postupke i medijsku harangu. Najjednostavniji odgovor na prethodno postavljeno pitanje glasi: zbog aktivne socijalne politike.Prioritet levičarskih vlada u latinoameričkim državama je borba protiv siromaštva, koja znači i stalna unapređenja javnih sistema, uključujući zdravstveni i obrazovni, sa naglaskom na ovaj drugi. Obrazovanje je decenijama predstavljalo privilegiju bogatih, koji su sticali znanje da upravljaju. Teorijska matrica Karla Marksa o eksploatatorima i eksloatisanima bukvalno se potvrđivala na primeru Brazila. Klasno raslojavanje, uz krajnje nepravednu distribuciju novostvorene vrednosti ostavljala je dugoročne posledice na polarizovanje brazilskog društva i funkcionisanje političkog sistema. Te dugoročne posledice teško se brišu iz kolektivne svesti eksploatisanih ili njihovih potomaka koji se danas ipak ubrajaju u srednju klasu.Šta motiviše birače da glasaju za levicuUprkos brojnim problemima, Brazil se u svakom pogledu razvija, u nekim stvarima čak prednjači u globalnim razmerama, pa se siromaštvo ne manifestuje na načine kao što je to bilo pre nekoliko decenija. No, strah da dostignuto može biti ugroženo povratkom liberala motiviše i široke slojeve pripadnika srednje klase da glasaju za levicu. Bez obzira na krizu, koja se oblikuje koliko zbog unutrašnjih razloga, toliko i zbog nekih globalnih kretanja, bez obzira na ekstremno negativnu kampanju, bez obzira na to što „krupni kapital“ podržava drugu stranu (a taj „krupni kapital“ finansira i medije, nevladin sektor i deo kulture), Lula da Silva se održava zahvaljujući glasovima siromašnije polovine Brazila.Kako je glasala brazilska dijasporaMeđutim, održava se i zbog još jedne stvari. Glasovi brazilskih državljana koji žive u SAD i Evropi nisu presudno uticali na konačan rezultat, ali su vrlo indikativni. Logično, u SAD je pobedio Bolsonaro sa otprilike 62-38 posto. U SAD Lula da Silva doživljava se kao nekooperativni partner ili rival (ideološki i geopolitički) u zavisnosti da li ga kvalifikuju demokrate ili republikanci.Naposletku, samo tri dana posle izbora Flavio Bolsonaro je faktički pobegao u SAD, pošto je u Brazilu od ranije bio suočen sa optužbama za pranje novca i nezakonito finansiranje kampanje. On je objašnjavao kako se radi o politički montiranim istragama i revanšizmu, što se možda ispostavi i kao tačno, ali sa ovim potezom cela priča poprima drugačiji kontekst.Za razliku od SAD u Evropi, u drugom krugu glasanja, Lula da Silva odneo je ubedljive pobede sa 85 posto osvojenih glasova u Danskoj, 84 u Francuskoj, 80 u Irskoj, 79 u Nemačkoj, 68 u Španiji, 63 u Velikoj Britaniji i td. I u SAD i u Evropi struktura brazilske emigracije je slična, ali za razliku od SAD, u Evropi se identitet drugačije doživljava.Lula da Silva je u međunarodnim odnosima postao svojevrstan simbol brazilske suverenosti i originalnosti, što se odražava i na politički identitet. Brazil je činilac koji aktivno kreira novi globalni poredak i menja karakter međunarodnih odnosa. Odustajanje od toga značilo bi utapanje u neoliberalnu matricu i gubljenje suverenosti i originalnosti.Ovo je još jedan od razloga zbog kojih birači uporno glasaju za Lulu da Silvu, njihovo opredeljenje tiče se šireg kruga od tema socijalne politike. Naposletku, iskustva iz Latinske Amerike govore da se bez suverenosti i originalnosti ne može ni osmisliti, a kamoli sprovoditi odgovorna i sveobuhvatna socijalna politika.Spoljna politika države odražava se i na glasanje, utiče na ishod izbora i zbog toga se ne može zanemarivati. Pogotovo kada je razlika između dva bloka mala. Tada ovo pitanje pravi razliku i može odneti prevagu. Lula da Silva je dobio još jedan mandat da nastavi u tom smeru, u naredne četiri godine.Pogledajte i:
brazil
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/16/1205890217_319:0:3050:2048_1920x0_80_0_0_15e35be32839a02009c76b22401d7a48.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet, svet – politika, brazil, komentari i analitika, emisija „prorok“
svet, svet – politika, brazil, komentari i analitika, emisija „prorok“
Simbol suverenog Brazila: Šta je Luli donelo pobedu /video/
Izborne utakmice između Lule da Silve i Bolsonara postaju klasik, otprilike kao velike fudbalske utakmice večitih favorita za titule. Ovoga puta protivkandidat nije mu bio bivši šef države Žair, već njegov najstariji sin i senator Flavio Bolsonaro.
Kao i u prethodnoj, Lula da Silva pobedio je i u tek završenoj predsedničkoj trci. Pre četiri godine u drugom krugu glasanja odnos snaga bio je 60 naspram 58 miliona dobijenih glasova, danas je to 64 naspram 60 miliona. Interesantno je, međutim, analizirati i prvi krug glasanja. Na izborima 2022. godine kandidat levice nakon prvog kruga glasanja vodio je sa 57 naspram 51 u milionima glasača, dok je 2026. godine kandidat desnice imao prednost 56 naspram 54 miliona.
Veća izlaznost donela poraz Bolsonara
Bolsonaro mlađi ispustio je pobedu između dva kruga glasanja, a razlog ovakvog epiloga nalazi se u izlaznosti: u drugom krugu izašlo je čak 5 miliona birača više. Rezultat su u najvećoj meri presudili glasači iz severnog i naročito svereoistočnog dela zemlje.
Očigledno, rezervoar glasova za liberalno-nacionalni korpus ograničen je na maksimalno 60 miliona i to u uslovima ekstremno visoke izlaznosti od blizu 80 posto.
Zašto je rezervoar levog bloka dublji, pa Lula da Silva koji je joše pre tri godine zagazio u devetu deceniju života pobeđuje po četvrti put? Pri tome, treba imati u vidu da je ne tako davno, pre do svega pola decenije protiv njega vođena svojevrsna hajka, uz pritvaranja i zatvaranja, sudske postupke i medijsku harangu. Najjednostavniji odgovor na prethodno postavljeno pitanje glasi: zbog aktivne socijalne politike.
Prioritet levičarskih vlada u latinoameričkim državama je borba protiv siromaštva, koja znači i stalna unapređenja javnih sistema, uključujući zdravstveni i obrazovni, sa naglaskom na ovaj drugi. Obrazovanje je decenijama predstavljalo privilegiju bogatih, koji su sticali znanje da upravljaju. Teorijska matrica Karla Marksa o eksploatatorima i eksloatisanima bukvalno se potvrđivala na primeru Brazila. Klasno raslojavanje, uz krajnje nepravednu distribuciju novostvorene vrednosti ostavljala je dugoročne posledice na polarizovanje brazilskog društva i funkcionisanje političkog sistema. Te dugoročne posledice teško se brišu iz kolektivne svesti eksploatisanih ili njihovih potomaka koji se danas ipak ubrajaju u srednju klasu.
Šta motiviše birače da glasaju za levicu
Uprkos brojnim problemima, Brazil se u svakom pogledu razvija, u nekim stvarima čak prednjači u globalnim razmerama, pa se siromaštvo ne manifestuje na načine kao što je to bilo pre nekoliko decenija. No, strah da dostignuto može biti ugroženo povratkom liberala motiviše i široke slojeve pripadnika srednje klase da glasaju za levicu.
Bez obzira na krizu, koja se oblikuje koliko zbog unutrašnjih razloga, toliko i zbog nekih globalnih kretanja, bez obzira na ekstremno negativnu kampanju, bez obzira na to što „krupni kapital“ podržava drugu stranu (a taj „krupni kapital“ finansira i medije, nevladin sektor i deo kulture), Lula da Silva se održava zahvaljujući glasovima siromašnije polovine Brazila.
Kako je glasala brazilska dijaspora
Međutim, održava se i zbog još jedne stvari. Glasovi brazilskih državljana koji žive u SAD i Evropi nisu presudno uticali na konačan rezultat, ali su vrlo indikativni. Logično, u SAD je pobedio Bolsonaro sa otprilike 62-38 posto. U SAD Lula da Silva doživljava se kao nekooperativni partner ili rival (ideološki i geopolitički) u zavisnosti da li ga kvalifikuju demokrate ili republikanci.
Naposletku, samo tri dana posle izbora Flavio Bolsonaro je faktički pobegao u SAD, pošto je u Brazilu od ranije bio suočen sa optužbama za pranje novca i nezakonito finansiranje kampanje. On je objašnjavao kako se radi o politički montiranim istragama i revanšizmu, što se možda ispostavi i kao tačno, ali sa ovim potezom cela priča poprima drugačiji kontekst.
Za razliku od SAD u Evropi, u drugom krugu glasanja, Lula da Silva odneo je ubedljive pobede sa 85 posto osvojenih glasova u Danskoj, 84 u Francuskoj, 80 u Irskoj, 79 u Nemačkoj, 68 u Španiji, 63 u Velikoj Britaniji i td. I u SAD i u Evropi struktura brazilske emigracije je slična, ali za razliku od SAD, u Evropi se identitet drugačije doživljava.
Lula da Silva je u međunarodnim odnosima postao svojevrstan simbol brazilske suverenosti i originalnosti, što se odražava i na politički identitet. Brazil je činilac koji aktivno kreira novi globalni poredak i menja karakter međunarodnih odnosa. Odustajanje od toga značilo bi utapanje u neoliberalnu matricu i gubljenje suverenosti i originalnosti.
Ovo je još jedan od razloga zbog kojih birači uporno glasaju za Lulu da Silvu, njihovo opredeljenje tiče se šireg kruga od tema socijalne politike. Naposletku, iskustva iz Latinske Amerike govore da se bez suverenosti i originalnosti ne može ni osmisliti, a kamoli sprovoditi odgovorna i sveobuhvatna socijalna politika.
Spoljna politika države odražava se i na glasanje, utiče na ishod izbora i zbog toga se ne može zanemarivati. Pogotovo kada je razlika između dva bloka mala. Tada ovo pitanje pravi razliku i može odneti prevagu. Lula da Silva je dobio još jedan mandat da nastavi u tom smeru, u naredne četiri godine.