https://lat.sputnikportal.rs/20261121/dva-suprotstavljena-tabora-zasto-evropa-zagovara-rat-dok-rusija-kina-i-sad-pozivaju-na-mir-1205875611.html
Dva suprotstavljena tabora: Zašto Evropa zagovara rat dok Rusija, Kina i SAD pozivaju na mir
Dva suprotstavljena tabora: Zašto Evropa zagovara rat dok Rusija, Kina i SAD pozivaju na mir
Sputnik Srbija
Samit lidera Rusije, Kine i SAD u Šendženu i sastanak takozvane „koalicije voljnih“ u Berlinu pokazali su dva suprotstavljena pristupa rešavanju međunarodnih... 21.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-21T22:14+0100
2026-11-21T22:14+0100
2026-11-21T22:14+0100
rusija
rusija – politika
rusija
svet
svet
svet – politika
evropska unija (eu)
evropa
sad
kina
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/1a/1203772117_0:0:1673:941_1920x0_80_0_0_6aaa57ee8c32d9e4c06ef13994bfe013.png
Prema oceni autora teksta Fabricija Pođija, Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp istakli su potrebu očuvanja mira i strateške stabilnosti, dok su evropski lideri naglasak stavili na nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.Na sastanku u Šendženu lideri tri svetske sile obavezali su se na jačanje međunarodne bezbednosti, reformu Ujedinjenih nacija i nastavak dijaloga radi smanjenja opasnosti od nuklearnog sukoba. Oni su ponovili stav da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i da takav rat nikada ne sme biti pokrenut. Nasuprot tome, kako navodi italijanski portal, na sastanku evropskih lidera u Berlinu dominirali su pozivi na dodatno naoružavanje Ukrajine i pojačavanje pritiska na Rusiju.Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da će Evropa nastaviti da podržava Kijev sve dok za tim postoji potreba, kako bi se omogućili „pregovori sa pozicije sile“. Prema pisanju portala, Merc je nagovestio i mogućnost izdvajanja dodatnih 45 milijardi evra kredita Ukrajini u 2027. godini. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen takođe je istakla da se pravedan i trajan mir može postići samo snagom, uz nastavak podrške Ukrajini i maksimalnog pritiska na Moskvu.Autor teksta kritikuje i vodeće evropske medije, posebno italijanske listove zbog načina na koji predstavljaju susret u Šendženu i politiku prema Ukrajini. Prema njegovoj oceni, mediji nastoje da suprotstave evropske demokratije Rusiji i Kini, dok nastavak finansiranja ukrajinskih vojnih napora predstavljaju kao odbranu slobode. Pođi smatra da se iza takve retorike kriju geopolitički i ekonomski interesi evropskih elita.Pozivajući se na analizu Viktorije Nikiforove za RIA Novosti, portal navodi da su evropski političari na susret u Šendženu reagovali izrazito negativno, dok Moskva ističe spremnost za pregovore i globalni dijalog. Prema toj analizi, evropske zemlje nastavljaju da insistiraju na izolaciji Rusije, obećavaju nova finansijska sredstva Kijevu i najavljuju isporuke bespilotnih letelica dometa do hiljadu kilometara.U tekstu se podseća i na izjavu Vladimira Putina da su evropski predstavnici diplomatskim kanalima bili pozvani u Moskvu radi razgovora o njihovim stavovima i mogućnostima postizanja dogovora. Ruski analitičar Petar Akopov ocenjuje da je „koalicija voljnih“ prvobitno formirana kako bi evropske zemlje pokazale da mogu da osiguraju bezbednost Ukrajine nakon okončanja borbenih dejstava, uključujući mogućnost raspoređivanja trupa i podršku njenom pristupanju EU i NATO-u.Antidiplomatiko prenosi i ocenu ruskog istoričara Igora Šiškina da evropske političke i ekonomske elite strahuju od posledica eventualnog sporazuma sa Rusijom koji bi podrazumevao ravnopravne bezbednosne garancije. Prema njegovim rečima, neuspeh politike usmerene na slabljenje Rusije mogao bi da primora evropske države na temeljno preispitivanje postojećeg društveno-ekonomskog i političkog sistema. Šiškin upozorava i na opasnost od dalje radikalizacije evropske politike.U zaključku, italijanski portal ocenjuje da se u Šendženu govorilo o diplomatskom rešavanju kriza i sprečavanju nuklearnog sukoba, dok je sastanak u Berlinu, prema tumačenju autora, pokazao opredeljenje evropskih lidera za nastavak konfrontacije sa Rusijom. Pođi izražava nadu da bi nezadovoljstvo evropskih građana, uključujući radnike, studente i penzionere, moglo da dovede do snažnijeg protivljenja politici naoružavanja i daljoj eskalaciji sukoba.
https://lat.sputnikportal.rs/20261119/od-ukrajine-do-nuklearnog-oruzja-sta-su-putin-tramp-i-si-namenili-svetu-rusija-olivera-ikodinovic-1205793091.html
evropa
sad
kina
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/1a/1203772117_208:0:1463:941_1920x0_80_0_0_0fce4f55d64c70f1ab047a58d0b2acb2.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
rusija – politika, rusija, svet, svet, svet – politika, evropska unija (eu), evropa, sad, kina
rusija – politika, rusija, svet, svet, svet – politika, evropska unija (eu), evropa, sad, kina
Dva suprotstavljena tabora: Zašto Evropa zagovara rat dok Rusija, Kina i SAD pozivaju na mir
Samit lidera Rusije, Kine i SAD u Šendženu i sastanak takozvane „koalicije voljnih“ u Berlinu pokazali su dva suprotstavljena pristupa rešavanju međunarodnih kriza, piše italijanski portal Antidiplomatiko.
Prema oceni autora teksta Fabricija Pođija, Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp istakli su potrebu očuvanja mira i strateške stabilnosti, dok su evropski lideri naglasak stavili na nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Na sastanku u Šendženu lideri tri svetske sile obavezali su se na jačanje međunarodne bezbednosti, reformu Ujedinjenih nacija i nastavak dijaloga radi smanjenja opasnosti od nuklearnog sukoba. Oni su ponovili stav da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i da takav rat nikada ne sme biti pokrenut. Nasuprot tome, kako navodi italijanski portal, na sastanku evropskih lidera u Berlinu dominirali su pozivi na dodatno naoružavanje Ukrajine i pojačavanje pritiska na Rusiju.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da će Evropa nastaviti da podržava Kijev sve dok za tim postoji potreba, kako bi se omogućili „pregovori sa pozicije sile“. Prema pisanju portala, Merc je nagovestio i mogućnost izdvajanja dodatnih 45 milijardi evra kredita Ukrajini u 2027. godini. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen takođe je istakla da se pravedan i trajan mir može postići samo snagom, uz nastavak podrške Ukrajini i maksimalnog pritiska na Moskvu.
Autor teksta kritikuje i vodeće evropske medije, posebno italijanske listove zbog načina na koji predstavljaju susret u Šendženu i politiku prema Ukrajini. Prema njegovoj oceni, mediji nastoje da suprotstave evropske demokratije Rusiji i Kini, dok nastavak finansiranja ukrajinskih vojnih napora predstavljaju kao odbranu slobode. Pođi smatra da se iza takve retorike kriju geopolitički i ekonomski interesi evropskih elita.
Pozivajući se na analizu Viktorije Nikiforove za RIA Novosti, portal navodi da su evropski političari na susret u Šendženu reagovali izrazito negativno, dok Moskva ističe spremnost za pregovore i globalni dijalog. Prema toj analizi, evropske zemlje nastavljaju da insistiraju na izolaciji Rusije, obećavaju nova finansijska sredstva Kijevu i najavljuju isporuke bespilotnih letelica dometa do hiljadu kilometara.
U tekstu se podseća i na izjavu Vladimira Putina da su evropski predstavnici diplomatskim kanalima bili pozvani u Moskvu radi razgovora o njihovim stavovima i mogućnostima postizanja dogovora. Ruski analitičar Petar Akopov ocenjuje da je „koalicija voljnih“ prvobitno formirana kako bi evropske zemlje pokazale da mogu da osiguraju bezbednost Ukrajine nakon okončanja borbenih dejstava, uključujući mogućnost raspoređivanja trupa i podršku njenom pristupanju EU i NATO-u.
Antidiplomatiko prenosi i ocenu ruskog istoričara Igora Šiškina da evropske političke i ekonomske elite strahuju od posledica eventualnog sporazuma sa Rusijom koji bi podrazumevao ravnopravne bezbednosne garancije. Prema njegovim rečima, neuspeh politike usmerene na slabljenje Rusije mogao bi da primora evropske države na temeljno preispitivanje postojećeg društveno-ekonomskog i političkog sistema. Šiškin upozorava i na opasnost od dalje radikalizacije evropske politike.
U zaključku, italijanski portal ocenjuje da se u Šendženu govorilo o diplomatskom rešavanju kriza i sprečavanju nuklearnog sukoba, dok je sastanak u Berlinu, prema tumačenju autora, pokazao opredeljenje evropskih lidera za nastavak konfrontacije sa Rusijom. Pođi izražava nadu da bi nezadovoljstvo evropskih građana, uključujući radnike, studente i penzionere, moglo da dovede do snažnijeg protivljenja politici naoružavanja i daljoj eskalaciji sukoba.