https://lat.sputnikportal.rs/20261119/od-ukrajine-do-nuklearnog-oruzja-sta-su-putin-tramp-i-si-namenili-svetu-rusija-olivera-ikodinovic-1205793091.html
Od Ukrajine do nuklearnog oružja: Šta su Putin, Tramp i Si namenili svetu
Od Ukrajine do nuklearnog oružja: Šta su Putin, Tramp i Si namenili svetu
Sputnik Srbija
Potpuno uništenje nuklearnog oružja za sada je nedostižan cilj, a svetske sile najpre moraju da pronađu način da spreče nuklearni rat, upozorava ruski ekspert... 19.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-19T22:22+0100
2026-11-19T22:22+0100
2026-11-19T22:22+0100
rusija
rusija
rusija – politika
analize i mišljenja
svet
sad
kina
svet – politika
donald tramp
vladimir putin
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/13/1205803990_0:0:3072:1728_1920x0_80_0_0_b20c5a7b365cb7ec0049c3ca3b6d53d6.jpg
Komentarišući susret Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga u Šendženu, on ukazuje da je u sadašnjim međunarodnim okolnostima očuvanje mira važnije od nerealnih očekivanja o potpunom ukidanju nuklearnih arsenala.Osvrćući se na poziv kineskog predsednika na potpunu zabranu i uništenje nuklearnog oružja, Svetov ocenjuje da Rusija za sada ima oprezniji pristup tom pitanjuGovoreći o budućim pregovorima o Ukrajini i evropskoj bezbednosti, Svetov ističe da je Putin poručio da se o bezbednosti Evrope ne može odlučivati bez učešća evropskih država. Međutim, smatra da Evropa najpre mora jasno da definiše svoje ciljeve i opredeli se za to da li želi nastavak sukoba ili postizanje mira.„Za sada, u suštini, vidimo da oni žele rat. Upravo su objavljeni rezultati još jednog sastanka komisije koja se bavi isporukama naoružanja Ukrajini i tu se pominju ogromne cifre - milijarde evra, stotine hiljada raketa, granata, aviona i svega ostalog. Svaka od tih zemalja izražava spremnost da snabdeva Ukrajinu i pomaže joj u nastavku rata. U takvim okolnostima teško je graditi dijalog. Drugo, Putin je na konferenciji za novinare istakao da su Amerikanci od nas tražili da razmislimo o mogućnosti prekida vatre na određenim pravcima. Konkretno, govorilo se o Crnom moru i još nekim pitanjima, ali nakon trodnevnih napada na Krimski most, odgovor je sledeći - neće biti nikakvog prekida vatre i nastavićemo da sprovodimo Specijalnu vojnu operaciju“, ističe Svetov.Moskva dovodi u pitanje spremnost Evrope da konstruktivno učestvuje u pregovorima o Ukrajini, ukazujući na to da SAD insistiraju na njenom uključivanju, dok Rusija želi da zna kakve bi predloge evropske zemlje iznele za pregovarački sto. Kao primer naš sagovornik navodi poruku nemačkog kancelara Fridriha Merca upućenu Trampu, kojom je zatražio da SAD ostanu na strani Evrope i Ukrajine.Svetov takav stav tumači kao pokušaj uticaja na američku politiku i smatra da u takvim okolnostima nema razloga za učešće evropskih predstavnika u pregovorima o Ukrajini.On podseća na ruski stav da pregovori o Ukrajini treba da se vode neposredno između Moskve i Kijeva, uz mogućnost da SAD učestvuju kao posrednik, dok za Evropu u ovoj fazi nema mesta za pregovaračkim stolom. Njeno uključivanje, smatra on, moglo bi da usledi tek nakon postizanja dogovora o prekidu vatre i kada započnu razgovori o novoj strukturi evropske bezbednosti.Svetov podseća da je Putin odbacio tvrdnje o mogućem ruskom ratu protiv Evrope 2030. godine, ističući da se Rusija ne priprema za takav sukob. On smatra da se u evropskoj javnosti svakodnevno podstiče strah od ruske pretnje, a takvu atmosferu ilustruje ironičnim osvrtom na princa Harija, koji je, kako navodi, spreman da ponovo sedne u borbeni avion kako bi, verovatno, bombardovao Rusiju.Šta čeka UkrajinuGovoreći o daljem razvoju situacije u Ukrajini, Svetov prenosi Putinov stav da „Rusija priznaje pravo Ukrajine na bezbednost, ali ne na štetu sopstvene bezbednosti“. On ističe da Moskva smatra besmislenim nastojanje Kijeva da zadrži pod svojom kontrolom preostalih 10 odsto teritorije Donbasa i ocenjuje da se može očekivati nastavak ruske ofanzive i oslobođenje te teritorije. Podseća i na to da Zelenski odbacuje mogućnost povlačenja ukrajinskih snaga iz Donbasa, čak i u zamenu za određene bezbednosne garancije, uz obrazloženje da bi takav ustupak bio neprihvatljiv za ukrajinsku javnost.„Mi polazimo od dosadašnjeg stava - to je ustavna teritorija Ruske Federacije. Što se tiče snova Kijeva da pristupi NATO-u i da se na teritoriji Ukrajine rasporede snage takozvane ‘koalicije voljnih’ - od toga neće biti ništa… Mi na to nikada nećemo pristati“, istakao je ekspert.Svetov podseća da je Putin istakao da Rusija teži postizanju dugoročnog mira u Ukrajini i da, prema njegovim rečima, nije započela sukob, već nastoji da ga okonča. Pored toga, ruski predsednik je izrazio uverenje da Tramp iskreno želi da doprinese rešavanju ukrajinske krize i obnovi saradnje Moskve i Vašingtona, dok je nedoslednost američke politike objasnio složenošću političkog sistema SAD.Tri sile za novi svetski poredakPrvi trilateralni susret Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga u Šendženu, prema oceni Svetova, potvrđuje značaj Rusije, Kine i SAD u oblikovanju budućeg multipolarnog svetskog poretka. Ističući da ove tri države zauzimaju 38 odsto teritorije zemlje i da je svaki četvrti stanovnik sveta državljanin jedne od njih, on smatra da te tri zemlje imaju kapacitet i pravo da budu lokomotive formiranja novog sveta, u kojem će, kako je i Putin naglasio, „vladati jedinstvo, a ne razjedinjenost, dijalog, a ne ultimatumi“, kao i iskreno partnerstvo u kojem svaka država mora biti sigurna da će njeni interesi biti uzeti u obzir i da neće biti potisnuti u korist interesa drugih država.Svetov izdvaja nekoliko ključnih tema o kojima su razgovarali lideri "velike trojke" - reformu Ujedinjenih nacija, uz očuvanje njene uloge vodeće međunarodne organizacije, energetsku bezbednost i stabilnost snabdevanja, kao i smanjenje nuklearnih rizika i sprečavanje upotrebe nuklearnog oružja, uz poruku da u takvom ratu ne može biti pobednika.Posebno ukazuje na potrebu preispitivanja uloge međunarodnih institucija koje više ne ispunjavaju svoju prvobitnu funkciju. Kao primer navodi Međunarodni krivični sud, koji „ne deluje na osnovu pravnih načela, već u skladu sa političkim opredeljenjima“.Govoreći o Putinovoj konferenciji za novinare, koja je održana nakon trilateralnog sastanka, Svetov ocenjuje da je predsednik potvrdio doslednost dosadašnjih ruskih stavova, uz poseban naglasak na značaj dijaloga, a spremnost lidera triju sila da razgovaraju i međusobno saslušaju stavove izdvaja kao glavnu poruku njihovog susreta.On ističe da su, uprkos brojnim prognozama da od susreta neće biti konkretnih rezultata, Putin, Tramp i Si uspeli da održe razgovore i usvoje zajedničku deklaraciju sa jasno definisanim oblastima u kojima žele da objedine napore. Posebno kritikuje reakcije pojedinih evropskih zvaničnika, koji su ovaj susret opisivali kao okupljanje „dva diktatora sa ludim Amerikancem“, ocenjujući takve izjave kao demonstraciju nepoštovanja prema liderima vodećih svetskih sila. Prema njegovom mišljenju, evropski lideri sebi daju za pravo da vređaju druge i nameću im sopstvene stavove, što je jedan od razloga zbog kojih Evrope nema za pregovaračkim stolom.Govoreći o mogućnosti novih susreta trojice lidera, Svetov ukazuje na složene unutrašnjepolitičke prilike u SAD i pritiske sa kojima će se Tramp suočiti zbog susreta sa Putinom i Si Đinpingom. Očekuje da će američki predsednik biti izložen kritikama i optužbama da je izdao interese SAD, Evrope i Ukrajine, uz dodatni pritisak Kongresa, u kojem će se suočiti sa protivnicima iz Demokratske stranke. Svetov ističe da je Trampova pozicija utoliko složenija što, za razliku od Rusije i Kine, gde iza odluka predsednika stoji „cela zemlja“, u SAD sprovođenje političkih dogovora zavisi i od unutrašnjih političkih odnosa. Zbog toga će, prema njegovoj oceni, dalji razvoj dijaloga velikih sila u velikoj meri zavisiti od toga kako će Tramp uspeti da se izbori sa unutrašnjim političkim izazovima.
https://lat.sputnikportal.rs/20261119/putin-tramp-i-si-usvojili-deklaraciju-o-miru-1205774586.html
sad
kina
ukrajina
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/13/1205803990_0:0:2732:2048_1920x0_80_0_0_63b782caa686d063976a484e0bc855d2.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
rusija, rusija – politika, analize i mišljenja, svet, sad, kina, svet – politika, donald tramp, vladimir putin, si đinping, samit, apek, nuklearno oružje, multipolarni svet, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti, ukrajina, evropska unija (eu), nato
rusija, rusija – politika, analize i mišljenja, svet, sad, kina, svet – politika, donald tramp, vladimir putin, si đinping, samit, apek, nuklearno oružje, multipolarni svet, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti, ukrajina, evropska unija (eu), nato
Od Ukrajine do nuklearnog oružja: Šta su Putin, Tramp i Si namenili svetu
Potpuno uništenje nuklearnog oružja za sada je nedostižan cilj, a svetske sile najpre moraju da pronađu način da spreče nuklearni rat, upozorava ruski ekspert Jurij Svetov, ističući da bi razoružanje zahtevalo ogromna finansijska ulaganja, posebnu infrastrukturu i, pre svega, daleko veće poverenje među državama.
Komentarišući susret Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga u Šendženu, on ukazuje da je u sadašnjim međunarodnim okolnostima očuvanje mira važnije od nerealnih očekivanja o potpunom ukidanju nuklearnih arsenala.
Osvrćući se na poziv kineskog predsednika na potpunu zabranu i uništenje nuklearnog oružja, Svetov ocenjuje da Rusija za sada ima oprezniji pristup tom pitanju
„Taj cilj je ostvariv ako se strane obavežu da će poštovati određene principe i ako se budu pridržavale tih obaveza. To je moguće. Međutim, uništenje nuklearnog oružja u doglednoj budućnosti, a to mogu da kažem kao inženjer-fizičar i nuklearni fizičar, nije realno. Nuklearno oružje je stvarano 80 godina, u to su uložena ogromna sredstva i izgrađena je gigantska industrija. Pristupiti uništavanju nuklearnog oružja značilo bi suočiti se sa ogromnim finansijskim troškovima i tehnološkim problemima. Za to bi morala da se grade posebna postrojenja. To za sada nije realan zadatak za savremeni svet i savremenu ekonomiju. Možda će to jednog dana biti moguće, kada poverenje među državama bude znatno veće nego što je danas“, istakao je Svetov.
Govoreći o budućim pregovorima o Ukrajini i evropskoj bezbednosti, Svetov ističe da je
Putin poručio da se o bezbednosti Evrope ne može odlučivati bez učešća evropskih država. Međutim, smatra da Evropa najpre mora jasno da definiše svoje ciljeve i opredeli se za to da li želi
nastavak sukoba ili postizanje mira.
„Za sada, u suštini, vidimo da oni žele rat. Upravo su objavljeni rezultati još jednog sastanka komisije koja se bavi isporukama naoružanja Ukrajini i tu se pominju ogromne cifre - milijarde evra, stotine hiljada raketa, granata, aviona i svega ostalog. Svaka od tih zemalja izražava spremnost da snabdeva Ukrajinu i pomaže joj u nastavku rata. U takvim okolnostima teško je graditi dijalog. Drugo, Putin je na konferenciji za novinare istakao da su Amerikanci od nas tražili da razmislimo o mogućnosti prekida vatre na određenim pravcima. Konkretno, govorilo se o Crnom moru i još nekim pitanjima, ali nakon trodnevnih napada na Krimski most, odgovor je sledeći - neće biti nikakvog prekida vatre i nastavićemo da sprovodimo Specijalnu vojnu operaciju“, ističe Svetov.
Moskva dovodi u pitanje spremnost Evrope da konstruktivno učestvuje u pregovorima o Ukrajini, ukazujući na to da SAD insistiraju na njenom uključivanju, dok Rusija želi da zna kakve bi predloge evropske zemlje iznele za pregovarački sto. Kao primer naš sagovornik navodi poruku nemačkog kancelara Fridriha Merca upućenu Trampu, kojom je zatražio da SAD ostanu na strani Evrope i Ukrajine.
Svetov takav stav tumači kao pokušaj uticaja na američku politiku i smatra da u takvim okolnostima nema razloga za učešće evropskih predstavnika u pregovorima o Ukrajini.
On podseća na ruski stav da pregovori o Ukrajini treba da se vode neposredno između Moskve i Kijeva, uz mogućnost da SAD učestvuju kao posrednik, dok za Evropu u ovoj fazi nema mesta za pregovaračkim stolom. Njeno uključivanje, smatra on, moglo bi da usledi tek nakon postizanja dogovora o prekidu vatre i kada započnu razgovori o novoj strukturi evropske bezbednosti.
Svetov podseća da je Putin odbacio tvrdnje o mogućem ruskom ratu protiv Evrope 2030. godine, ističući da se Rusija ne priprema za takav sukob. On smatra da se u evropskoj javnosti svakodnevno podstiče strah od ruske pretnje, a takvu atmosferu ilustruje ironičnim osvrtom na princa Harija, koji je, kako navodi, spreman da ponovo sedne u borbeni avion kako bi, verovatno, bombardovao Rusiju.
Govoreći o daljem razvoju situacije u Ukrajini, Svetov prenosi Putinov stav da „Rusija priznaje pravo Ukrajine na bezbednost, ali ne na štetu sopstvene bezbednosti“. On ističe da Moskva smatra besmislenim nastojanje Kijeva da zadrži pod svojom kontrolom preostalih 10 odsto teritorije Donbasa i ocenjuje da se može očekivati nastavak ruske ofanzive i oslobođenje te teritorije. Podseća i na to da Zelenski odbacuje mogućnost povlačenja ukrajinskih snaga iz Donbasa, čak i u zamenu za određene bezbednosne garancije, uz obrazloženje da bi takav ustupak bio neprihvatljiv za ukrajinsku javnost.
„Mi polazimo od dosadašnjeg stava - to je ustavna teritorija Ruske Federacije. Što se tiče snova Kijeva da pristupi NATO-u i da se na teritoriji Ukrajine rasporede snage takozvane ‘koalicije voljnih’ - od toga neće biti ništa… Mi na to nikada nećemo pristati“, istakao je ekspert.
Svetov podseća da je Putin istakao da
Rusija teži postizanju dugoročnog mira u Ukrajini i da, prema njegovim rečima, nije započela sukob, već nastoji da ga okonča. Pored toga,
ruski predsednik je izrazio uverenje da Tramp iskreno želi da doprinese rešavanju ukrajinske krize i obnovi saradnje Moskve i Vašingtona, dok je nedoslednost američke politike objasnio složenošću političkog sistema SAD.
Tri sile za novi svetski poredak
Prvi trilateralni susret Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga u Šendženu, prema oceni Svetova, potvrđuje značaj Rusije, Kine i SAD u oblikovanju budućeg multipolarnog svetskog poretka. Ističući da ove tri države zauzimaju 38 odsto teritorije zemlje i da je svaki četvrti stanovnik sveta državljanin jedne od njih, on smatra da te tri zemlje imaju kapacitet i pravo da budu lokomotive formiranja novog sveta, u kojem će, kako je i Putin naglasio, „vladati jedinstvo, a ne razjedinjenost, dijalog, a ne ultimatumi“, kao i iskreno partnerstvo u kojem svaka država mora biti sigurna da će njeni interesi biti uzeti u obzir i da neće biti potisnuti u korist interesa drugih država.
Svetov izdvaja
nekoliko ključnih tema o kojima su razgovarali lideri "velike trojke" - reformu Ujedinjenih nacija, uz očuvanje njene uloge vodeće međunarodne organizacije, energetsku bezbednost i stabilnost snabdevanja, kao i
smanjenje nuklearnih rizika i sprečavanje upotrebe nuklearnog oružja, uz poruku da u takvom ratu ne može biti pobednika.
Posebno ukazuje na potrebu preispitivanja uloge međunarodnih institucija koje više ne ispunjavaju svoju prvobitnu funkciju. Kao primer navodi Međunarodni krivični sud, koji „ne deluje na osnovu pravnih načela, već u skladu sa političkim opredeljenjima“.
Govoreći o Putinovoj konferenciji za novinare, koja je održana nakon trilateralnog sastanka, Svetov ocenjuje da je predsednik potvrdio doslednost dosadašnjih ruskih stavova, uz poseban naglasak na značaj dijaloga, a spremnost lidera triju sila da razgovaraju i međusobno saslušaju stavove izdvaja kao glavnu poruku njihovog susreta.
On ističe da su, uprkos brojnim prognozama da od susreta neće biti konkretnih rezultata, Putin, Tramp i Si uspeli da održe razgovore i usvoje zajedničku deklaraciju sa jasno definisanim oblastima u kojima žele da objedine napore. Posebno kritikuje reakcije pojedinih evropskih zvaničnika, koji su ovaj susret opisivali kao okupljanje „dva diktatora sa ludim Amerikancem“, ocenjujući takve izjave kao demonstraciju nepoštovanja prema liderima vodećih svetskih sila. Prema njegovom mišljenju, evropski lideri sebi daju za pravo da vređaju druge i nameću im sopstvene stavove, što je jedan od razloga zbog kojih Evrope nema za pregovaračkim stolom.
Govoreći o mogućnosti novih susreta trojice lidera, Svetov ukazuje na složene unutrašnjepolitičke prilike u SAD i pritiske sa kojima će se Tramp suočiti zbog susreta sa Putinom i Si Đinpingom. Očekuje da će američki predsednik biti izložen kritikama i optužbama da je izdao interese SAD, Evrope i Ukrajine, uz dodatni pritisak Kongresa, u kojem će se suočiti sa protivnicima iz Demokratske stranke. Svetov ističe da je Trampova pozicija utoliko složenija što, za razliku od Rusije i Kine, gde iza odluka predsednika stoji „cela zemlja“, u SAD sprovođenje političkih dogovora zavisi i od unutrašnjih političkih odnosa. Zbog toga će, prema njegovoj oceni, dalji razvoj dijaloga velikih sila u velikoj meri zavisiti od toga kako će Tramp uspeti da se izbori sa unutrašnjim političkim izazovima.