https://lat.sputnikportal.rs/20261116/analiza-vjt-u-beogradu-povodom-izvestaja-komisije-vrhovnog-tuzilastva-pravno-neutemeljen--1205629964.html
Analiza VJT u Beogradu povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog tužilaštva: Pravno neutemeljen
Analiza VJT u Beogradu povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog tužilaštva: Pravno neutemeljen
Sputnik Srbija
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu objavilo je analizu Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, koja pored ocene Izveštaja sadrži pojedinačna... 16.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-16T11:40+0100
2026-11-16T11:40+0100
2026-11-16T11:40+0100
srbija
srbija
srbija – politika
više javno tužilaštvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/07/12/1158716109_0:0:3088:1737_1920x0_80_0_0_82904aa663e4711a2ddb63dc29cdd1e7.jpg
Oni dodaju da im je Komisija uskratila mogućnost izjašnjenja pre objavljivanja, kako navode iz tužilaštva, tendencioznog, pravno neutemeljenog i zlonamernog izveštaja koji direktno vređa čast, profesionalni ugled i dostojanstvo javnih tužilaca.Iz tužilaštva navode da su "skandaloznim" Izveštajem ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti javnih tužilaca, garantovani Ustavom i Zakonom o javnom tužilaštvu.U izjašnjenju javnih tužilaca, kako ističu, osporeni su svi navodi iz Izveštaja komisije, a naročito su kao potpuno neutemeljeni i neprimereni ocenjeni predlozi Komisije za krivični i disciplinski progon glavnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca, uz prenebregavanje niza ustavnih garancija i zakonskih činjenica.Više javno tužilaštvo u Beogradu, pored glavnog javnog tužioca, kako podsećaju, čini i 75 operativnih nosilaca javnotužilačke funkcije (ne računajući tužioce upućene u druga tužilaštva), koji svi zajedno i pored nepopunjene sistematizacije, pri datom obimu posla, u skladu sa zakonskim propisima i etičkim načelima daju svoj maksimum u cilju savesnog i odgovornog obavljanja svoje javnotužilačke funkcije.Iz VJT ocenjuju da je zbog toga nedopustivo da se u Izveštaju najvišeg javnog tužilaštva upotrebljavaju pežorativne kvalifikacije, da se ulazi u "motive" i "misaoni tok" postupajućih obrađivača, da se daju "vanpravna" mišljenja o postupanju, kao i pregršt drugih neodgovarajućih paušalnih izraza.Smatraju da je taj "stil" pisanja izveštaja od strane Komisije koju čine hijerarhijski najviši predstavnici javnotužilačke funkcije u Srbiji, pored toga što je suprotan Etičkom kodeksu javnih tužilaca, nedopustiv jer oni na bazi svojih subjektivnih tumačenja sadržine spisa predmeta i postupanja u istima, ulaze duboko u vanpravni okvir "nadžora"."Umesto da je stručno, pravno relevantno, u skladu sa zakonskim okvirima, Komisija izvršila dati nadžor, ista je dozvolila sebi preveliki broj špekulacija, na osnovu nekih utisaka koji čak u formalnopravnom smislu ne mogu predstavljati ni indicije, a kamoli osnov za sumnju, pa je sugerisala da se Izveštaj treba dostaviti Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, uz predloge za krivični progon pojedinih javnih tužilaca, što predstavlja pravni nonsens", naglasili su iz VJT.U analizi VJT je ocenjeno i da Izveštaj obiluje paušalnim i subjektivnim ocenama, vanpravničkom argumentacijom, na bazi neutemeljenih pretpostavki o "motivima".Komisija, kako objašnjavaju, ni sama ne kaže da je nešto utvrdila, već da "smatra", ali je to ne sprečava da kao meru predloži krivično gonjenje za krivično delo zloupotrebu službenog položaja ili vođenje disciplinskog postupka, uz izricanje najteže disciplinske sankcije - razrešenje javnih tužilaca.Ukazuju da bi takav Izveštaj možda mogao da se opravda da dolazi od strane laičke javnosti koja ima pravo na svoj stav i mišljenje bez obzira na činjenice, ali ne i kada ga potpisuju najviši predstavnici javnotužilačke profesije koji bi svoj stav morali da baziraju na nepobitnim činjenicama.Zbog toga se, kako navode, osnovano postavlja pitanje odgovornosti za nenadoknadivu štetu pričinjenu celokupnoj javnotužilačkoj organizaciji (gde je kao pokazna vežba izabrano VJT u Beogradu) izazivanjem nepoverenja građana ovakvim selektivnim, tendencioznim i upitno zasnovanim logičkim zaključivanjem.Pored toga, smatraju da je u najmanju ruku nedopustivo da nosioci javnotužilačkih funkcija u Vrhovnom javnom tužilaštvu upotrebljavaju terminologiju prema kojoj je glavni javni tužilac VJT u Beogradu Nenad Stefanović uspostavio "paratužilački sistem", jer je, kako podsećaju, on stupio na dužnost 1. februara 2022. godine, iz čega proizlazi da Vrhovno javno tužilaštvo gotovo punih pet godina nije vršilo svoja ovlašćenja na koje je zakonom obavezano, kao i da je u hijerarhijski ustrojenom sistemu dozvolilo da i Vrhovno i Apelaciono javno tužilaštvo u Beogradu budu u potpunosti pasivni dok se nešto tako "skandalozno" dešava u javnotužilačkoj instituciji.Iz VJT ističu da je tokom mandata glavnog javnog tužioca VJT u Beogradu Nenada Stefanovića, Vrhovni javni tužilac izdala jedno obavezno uputstvo za postupanje u pojedinačnom predmetu (predmet "EPS"), kada je nakon hapšenja osumnjičenih predmet oduzet od VJT u Beogradu i dostavljen na postupanje JTOK, kao i dva rešenja o supstituciji (optužnica u predmetu "Nadstrešnica" i predmet protiv člana sporne Komisije Branka Stamenkovića), dodajući da i te tri odluke mogu biti predmet obimne zasebne analize.Vrhovni javni tužilac, kako ukazuju, ima mogućnost da pristupa aplikaciji SAPO (u kojem se nalaze svi predmeti ovog tužilaštva) i navode da joj je na osnovu redovnih saopštenja o postupanju VJT u svakom trenutku bilo poznato postupanje ovogtužilaštva, te je mogla blagovremeno da reaguje, ali je očigledno, iz nepoznatih razloga, do pre samo par nedelja smatrala da za tim nema potrebe.Pored toga, navode da u Izveštaju Komisije kao da je namerno prenebregnuta činjenica da je tužilaštvo organ krivičnog gonjenja, te se na taj način, kako ukazuju, pokušava u javnosti stvoriti slika da VJT u Beogradu ima odgovornost i za otkrivanje krivičnih dela i učinilaca (što je posao policije i bezbednosnih službi), tako i za meritorne odluke suda.Podsećaju i na odredbu člana 57 Zakona o javnom tužilaštvu kojom je propisano da nosilac javnotužilačke funkcije ne može biti pozvan na odgovornost za dato mišljenje ili odluku donetu u vezi sa vršenjem javno tužilačke funkcije, izuzev ako učini krivično delo kršenje zakona od strane sudije ili javnog tužioca iz člana 360 Krivičnog zakonika, koje je ledž specialis za sve nosioce pravosudnih funkcija.Pored navedenog, ističu da u VJT operativno radi 75 nosilaca javnotužilačke funkcije (od sistematizovanih 103), a koji broj je u prethodnim godinama, 2023. i 2024. godini bio i znatno manji iz opštepoznatih razloga, dok je tokom 2025. godine formiran 19.151 predmet, od kojih je na kraju godine ostalo 4333 nerešeno, a od početka 2026. godine 16.202 predmeta.Imajući vidu u sve navedeno, kako naglašavaju, upitno je kako je Komisija, pored datog ukupnog broja predmeta u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, na osnovu uzorka od sedam obrađenih predmeta uočila "sistemske obrasce u postupanju glavnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu", pa povrh toga prepoznala i definisala te oblike delovanja."Budući da je Vrhovno javno tužilaštvo na čelu javnotužilačke hijerarhije, smatramo da je važno ukazati da je ovakvo postupanje neprihvatljivo, a u najmanju ruku i opasno, s obzirom da se i na VJT u Beogradu odnose sve Ustavne i zakonske norme koje se odnose na ostale nosioce javnotužilačke funkcije", ističe se u analaizi.Na sajtu VJT objavljena je kompletna analiza Izveštaja Komisije napisana na 24 strane.Pogledajte i:
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/07/12/1158716109_357:0:3088:2048_1920x0_80_0_0_fb79e0eb07375fc20ca6c5bb6870ce3c.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
srbija, srbija – politika, više javno tužilaštvo
srbija, srbija – politika, više javno tužilaštvo
Analiza VJT u Beogradu povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog tužilaštva: Pravno neutemeljen
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu objavilo je analizu Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, koja pored ocene Izveštaja sadrži pojedinačna izjašnjenja javnih tužilaca koji su postupali u sedam predmeta pomenutih u Izveštaju.
Oni dodaju da im je Komisija uskratila mogućnost izjašnjenja pre objavljivanja, kako navode iz tužilaštva, tendencioznog, pravno neutemeljenog i zlonamernog izveštaja koji direktno vređa čast, profesionalni ugled i dostojanstvo javnih tužilaca.
Iz tužilaštva navode da su "skandaloznim" Izveštajem ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti javnih tužilaca, garantovani Ustavom i Zakonom o javnom tužilaštvu.
U izjašnjenju javnih tužilaca, kako ističu, osporeni su svi navodi iz Izveštaja komisije, a naročito su kao potpuno neutemeljeni i neprimereni ocenjeni predlozi Komisije za krivični i disciplinski progon glavnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca, uz prenebregavanje niza ustavnih garancija i zakonskih činjenica.
Više javno tužilaštvo u Beogradu, pored glavnog javnog tužioca, kako podsećaju, čini i 75 operativnih nosilaca javnotužilačke funkcije (ne računajući tužioce upućene u druga tužilaštva), koji svi zajedno i pored nepopunjene sistematizacije, pri datom obimu posla, u skladu sa zakonskim propisima i etičkim načelima daju svoj maksimum u cilju savesnog i odgovornog obavljanja svoje javnotužilačke funkcije.
Iz VJT ocenjuju da je zbog toga nedopustivo da se u Izveštaju najvišeg javnog tužilaštva upotrebljavaju pežorativne kvalifikacije, da se ulazi u "motive" i "misaoni tok" postupajućih obrađivača, da se daju "vanpravna" mišljenja o postupanju, kao i pregršt drugih neodgovarajućih paušalnih izraza.
Smatraju da je taj "stil" pisanja izveštaja od strane Komisije koju čine hijerarhijski najviši predstavnici javnotužilačke funkcije u Srbiji, pored toga što je suprotan Etičkom kodeksu javnih tužilaca, nedopustiv jer oni na bazi svojih subjektivnih tumačenja sadržine spisa predmeta i postupanja u istima, ulaze duboko u vanpravni okvir "nadžora".
"Umesto da je stručno, pravno relevantno, u skladu sa zakonskim okvirima, Komisija izvršila dati nadžor, ista je dozvolila sebi preveliki broj špekulacija, na osnovu nekih utisaka koji čak u formalnopravnom smislu ne mogu predstavljati ni indicije, a kamoli osnov za sumnju, pa je sugerisala da se Izveštaj treba dostaviti Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, uz predloge za krivični progon pojedinih javnih tužilaca, što predstavlja pravni nonsens", naglasili su iz VJT.
U analizi VJT je ocenjeno i da Izveštaj obiluje paušalnim i subjektivnim ocenama, vanpravničkom argumentacijom, na bazi neutemeljenih pretpostavki o "motivima".
Komisija, kako objašnjavaju, ni sama ne kaže da je nešto utvrdila, već da "smatra", ali je to ne sprečava da kao meru predloži krivično gonjenje za krivično delo zloupotrebu službenog položaja ili vođenje disciplinskog postupka, uz izricanje najteže disciplinske sankcije - razrešenje javnih tužilaca.
Ukazuju da bi takav Izveštaj možda mogao da se opravda da dolazi od strane laičke javnosti koja ima pravo na svoj stav i mišljenje bez obzira na činjenice, ali ne i kada ga potpisuju najviši predstavnici javnotužilačke profesije koji bi svoj stav morali da baziraju na nepobitnim činjenicama.
Zbog toga se, kako navode, osnovano postavlja pitanje odgovornosti za nenadoknadivu štetu pričinjenu celokupnoj javnotužilačkoj organizaciji (gde je kao pokazna vežba izabrano VJT u Beogradu) izazivanjem nepoverenja građana ovakvim selektivnim, tendencioznim i upitno zasnovanim logičkim zaključivanjem.
Pored toga, smatraju da je u najmanju ruku nedopustivo da nosioci javnotužilačkih funkcija u Vrhovnom javnom tužilaštvu upotrebljavaju terminologiju prema kojoj je glavni javni tužilac VJT u Beogradu Nenad Stefanović uspostavio "paratužilački sistem", jer je, kako podsećaju, on stupio na dužnost 1. februara 2022. godine, iz čega proizlazi da Vrhovno javno tužilaštvo gotovo punih pet godina nije vršilo svoja ovlašćenja na koje je zakonom obavezano, kao i da je u hijerarhijski ustrojenom sistemu dozvolilo da i Vrhovno i Apelaciono javno tužilaštvo u Beogradu budu u potpunosti pasivni dok se nešto tako "skandalozno" dešava u javnotužilačkoj instituciji.
Iz VJT ističu da je tokom mandata glavnog javnog tužioca VJT u Beogradu Nenada Stefanovića, Vrhovni javni tužilac izdala jedno obavezno uputstvo za postupanje u pojedinačnom predmetu (predmet "EPS"), kada je nakon hapšenja osumnjičenih predmet oduzet od VJT u Beogradu i dostavljen na postupanje JTOK, kao i dva rešenja o supstituciji (optužnica u predmetu "Nadstrešnica" i predmet protiv člana sporne Komisije Branka Stamenkovića), dodajući da i te tri odluke mogu biti predmet obimne zasebne analize.
Vrhovni javni tužilac, kako ukazuju, ima mogućnost da pristupa aplikaciji SAPO (u kojem se nalaze svi predmeti ovog tužilaštva) i navode da joj je na osnovu redovnih saopštenja o postupanju VJT u svakom trenutku bilo poznato postupanje ovog
tužilaštva, te je mogla blagovremeno da reaguje, ali je očigledno, iz nepoznatih razloga, do pre samo par nedelja smatrala da za tim nema potrebe.
Pored toga, navode da u Izveštaju Komisije kao da je namerno prenebregnuta činjenica da je tužilaštvo organ krivičnog gonjenja, te se na taj način, kako ukazuju, pokušava u javnosti stvoriti slika da VJT u Beogradu ima odgovornost i za otkrivanje krivičnih dela i učinilaca (što je posao policije i bezbednosnih službi), tako i za meritorne odluke suda.
Podsećaju i na odredbu člana 57 Zakona o javnom tužilaštvu kojom je propisano da nosilac javnotužilačke funkcije ne može biti pozvan na odgovornost za dato mišljenje ili odluku donetu u vezi sa vršenjem javno tužilačke funkcije, izuzev ako učini krivično delo kršenje zakona od strane sudije ili javnog tužioca iz člana 360 Krivičnog zakonika, koje je ledž specialis za sve nosioce pravosudnih funkcija.
Pored navedenog, ističu da u VJT operativno radi 75 nosilaca javnotužilačke funkcije (od sistematizovanih 103), a koji broj je u prethodnim godinama, 2023. i 2024. godini bio i znatno manji iz opštepoznatih razloga, dok je tokom 2025. godine formiran 19.151 predmet, od kojih je na kraju godine ostalo 4333 nerešeno, a od početka 2026. godine 16.202 predmeta.
Imajući vidu u sve navedeno, kako naglašavaju, upitno je kako je Komisija, pored datog ukupnog broja predmeta u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, na osnovu uzorka od sedam obrađenih predmeta uočila "sistemske obrasce u postupanju glavnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu", pa povrh toga prepoznala i definisala te oblike delovanja.
"Budući da je Vrhovno javno tužilaštvo na čelu javnotužilačke hijerarhije, smatramo da je važno ukazati da je ovakvo postupanje neprihvatljivo, a u najmanju ruku i opasno, s obzirom da se i na VJT u Beogradu odnose sve Ustavne i zakonske norme koje se odnose na ostale nosioce javnotužilačke funkcije", ističe se u analaizi.
Na sajtu VJT objavljena je kompletna analiza Izveštaja Komisije napisana na 24 strane.