https://lat.sputnikportal.rs/20261115/mediji-bil-gejts-zaradio-milijarde-ulaganjem-u-deponije-koje-zagadjuju-zivotnu-sredinu-1205601221.html
Mediji: Bil Gejts zaradio milijarde ulaganjem u deponije koje zagađuju životnu sredinu
Mediji: Bil Gejts zaradio milijarde ulaganjem u deponije koje zagađuju životnu sredinu
Sputnik Srbija
Suosnivač kompanije Majkrosoft i milijarder Bil Gejts zaradio je milijarde dolara ulaganjem u američku kompaniju za upravljanje deponijama „Repablik servisiz“... 15.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-15T11:30+0100
2026-11-15T11:30+0100
2026-11-15T11:30+0100
ekonomija
svet
svet – ekonomija
bil gejts
deponija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/13/1182805382_0:0:3073:1728_1920x0_80_0_0_d6bb3e5bc5850bdc8eb3497548a73461.jpg
Prema rezultatima istrage, Gejts poseduje 38 odsto udela u kompaniji „Repablik servisiz“, drugom najvećem operateru deponija u Sjedinjenim Američkim Državama, čija se vrednost procenjuje na oko 29 milijardi dolara.Od početnog ulaganja 1999. godine, Gejts je od dividendi ove kompanije ostvario prihod od oko 2,6 milijardi dolara, dok je vrednost njenih akcija u međuvremenu porasla približno 30 puta.Istraga ukazuje na nesklad između Gejtsovog javnog zalaganja za borbu protiv klimatskih promena i njegovih investicija, budući da su deponije značajan izvor emisije metana, jednog od gasova koji doprinose globalnom zagrevanju.Prema podacima navedenim u istraživanju, deponije su odgovorne za čak petinu emisija metana u SAD, dok emisije kompanije „Repablik servisiz“ odgovaraju godišnjem klimatskom zagađenju koje proizvode tri miliona automobila na benzin.Federalni inspektori su u više navrata utvrdili da iz deponija ove kompanije ističe metan u količinama iznad dozvoljenih granica. Na pojedinim lokacijama zabeležena su i ozbiljna oštećenja sistema za prikupljanje deponijskog gasa, kao i koncentracije metana koje predstavljaju rizik od eksplozije.„Pro Publika“ navodi da kompanija nije usvojila strože ciljeve smanjenja emisija koje je prihvatio njen glavni konkurent, iako se ranije obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisije za 35 odsto u odnosu na referentni period.Istraga takođe ukazuje da se „Repablik servisiz“ protivila pojedinim predloženim merama za strožu kontrolu emisija metana, kao i politikama kojima bi se organski otpad preusmeravao sa deponija na kompostiranje i druge načine prerade.Gejts je 2015. godine, na klimatskom samitu u Parizu, najavio ulaganje najmanje dve milijarde dolara u razvoj tehnologija koje bi mogle da doprinesu smanjenju emisija štetnih gasova.Pokrenuo je i inicijativu „Brejktru enerdži“, usmerenu na podršku inovacijama u oblasti čistih tehnologija.Prema navodima ProPublike, Gejts nije odgovorio na ponovljene zahteve za komentar o svojim ulaganjima u kompaniju „Repablik servisiz“.Predstavnik kompanije izjavio je da „Repablik servisiz“ zapošljava stotine stručnjaka za zaštitu životne sredine i inženjera i da radi na otklanjanju problema kada se oni utvrde.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/13/1182805382_16:0:2747:2048_1920x0_80_0_0_1ed95fda708ecca31f79de33c7029bfa.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet, svet – ekonomija, bil gejts, deponija
svet, svet – ekonomija, bil gejts, deponija
Mediji: Bil Gejts zaradio milijarde ulaganjem u deponije koje zagađuju životnu sredinu
Suosnivač kompanije Majkrosoft i milijarder Bil Gejts zaradio je milijarde dolara ulaganjem u američku kompaniju za upravljanje deponijama „Repablik servisiz“, čije poslovanje značajno doprinosi emisiji štetnih gasova, pokazala je istraga nezavisnog američkog neprofitnog portala za istraživačko novinarstvo „Pro Publika“.
Prema rezultatima istrage, Gejts poseduje 38 odsto udela u kompaniji „Repablik servisiz“, drugom najvećem operateru deponija u Sjedinjenim Američkim Državama, čija se vrednost procenjuje na oko 29 milijardi dolara.
Od početnog ulaganja 1999. godine, Gejts je od dividendi ove kompanije ostvario prihod od oko 2,6 milijardi dolara, dok je vrednost njenih akcija u međuvremenu porasla približno 30 puta.
Istraga ukazuje na nesklad između Gejtsovog javnog zalaganja za borbu protiv klimatskih promena i njegovih investicija, budući da su deponije značajan izvor emisije metana, jednog od gasova koji doprinose globalnom zagrevanju.
Prema podacima navedenim u istraživanju, deponije su odgovorne za čak petinu emisija metana u SAD, dok emisije kompanije „Repablik servisiz“ odgovaraju godišnjem klimatskom zagađenju koje proizvode tri miliona automobila na benzin.
Federalni inspektori su u više navrata utvrdili da iz deponija ove kompanije ističe metan u količinama iznad dozvoljenih granica. Na pojedinim lokacijama zabeležena su i ozbiljna oštećenja sistema za prikupljanje deponijskog gasa, kao i koncentracije metana koje predstavljaju rizik od eksplozije.
„Pro Publika“ navodi da kompanija nije usvojila strože ciljeve smanjenja emisija koje je prihvatio njen glavni konkurent, iako se ranije obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisije za 35 odsto u odnosu na referentni period.
Istraga takođe ukazuje da se „Repablik servisiz“ protivila pojedinim predloženim merama za strožu kontrolu emisija metana, kao i politikama kojima bi se organski otpad preusmeravao sa deponija na kompostiranje i druge načine prerade.
Gejts je 2015. godine, na klimatskom samitu u Parizu, najavio ulaganje najmanje dve milijarde dolara u razvoj tehnologija koje bi mogle da doprinesu smanjenju emisija štetnih gasova.
Pokrenuo je i inicijativu „Brejktru enerdži“, usmerenu na podršku inovacijama u oblasti čistih tehnologija.
Prema navodima ProPublike, Gejts nije odgovorio na ponovljene zahteve za komentar o svojim ulaganjima u kompaniju „Repablik servisiz“.
Predstavnik kompanije izjavio je da „Repablik servisiz“ zapošljava stotine stručnjaka za zaštitu životne sredine i inženjera i da radi na otklanjanju problema kada se oni utvrde.