00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
20:00
60 min
VESTI
Kako je Srbiju zadesio politički cunami?
07:32
769 min
SPUTNJIK INTERVJU
Kako nas porodični obrasci oblikuju u poslovnom svetu
20:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Sprečen scenario promene spoljne politike: Pobedom Lule na dobitku Brazil, Latinska Amerika - i BRIKS

© Sputnik / Grigory Sysoev / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Brazila Lula da Silva
Predsednik Brazila Lula da Silva - Sputnik Srbija, 1920, 26.10.2026
Pratite nas
Pobeda Lule da Silve u drugom krugu predsedničkih izbora u Brazilu nije značajna samo za Brazil, jer je sprečen scenario u kojem bi Brazil promenio dosadašnji pravac spoljne politike. Lulin izbor olakšaće latinoameričkim državama da nastave da brane svoje interese i razvijaju ekonomske odnose sa partnerima izvan američke interesne sfere.
Nakon Lulinog izbora za predsednika Brazila, ova država će nastaviti saradnju sa Moskvom i Pekingom i drugim članicama BRIKS-a, a saradnja sa afričkim državama bi mogla da bude produbljena, ocenjuje dr Dušan Vasić, nekadašnji jugoslovenski ambasador u državama Latinske Amerike.
Prema njegovim rečima, ishod izbora istovremeno je važan za odnose snaga u Latinskoj Americi, gde su pokušaji Vašingtona da proširi svoj uticaj povezani i sa bezbednosnim inicijativama i sa ekonomskim pritiscima.

Lulina pobeda garant opstanka BRIKS-a

Za Moskvu i Peking najvažnija posledica Luline pobede jeste očuvanje kontinuiteta brazilske saradnje sa članicama BRIKS-a. On smatra da bi Bolsonaro, da je pobedio, preispitao postojeće trgovinske i ekonomske sporazume, dok Lula ima interes da ih sačuva i proširi.
Prema njegovim rečima, Lula je u svom programu od deset tačaka predvideo nastavak saradnje ne samo sa državama koje su članice BRIKS-a, već i sa širim krugom zemalja globalnog juga, naročito u Africi i Aziji. Vasić očekuje da će Brazil nastojati da unapredi ekonomske odnose sa afričkim državama, po uzoru na inicijative koje već sprovode Rusija i Kina.
„Dakle, Brazil sada kreće u pravcu u kome su prvo krenuli Kina i Rusija: Kina je napravila svoj Put svile, Rusija je napravila svoj koncept saradnje sa zemljama Afrike, već je sklopila neke ekonomske ugovore, a sada je na Brazilu da svoju ekonomsku saradnju sa afričkim zemljama značajno unapredi i to je Lula upravo najavio, da će se uskoro održati konferencija Brazil-Afrika. Tako nešto već radi Rusija, a radi i Kina“, naglašava Vasić.
On ukazuje da je Lula da Silva uspeo da preokrene rezultat iz prvog kruga, ali i da je kampanja njegovog protivnika Flavija Bolsonara otvorila pitanja koja su doprinela mobilizaciji birača protiv desnice.

Veliki preokret – kako je Bolsonaro izgubio

Vasić navodi da je Lula u kratkom periodu uspeo da promeni odnos snaga između dva izborna kruga – Bolsonaro je u prvom krugu imao prednost od oko dva miliona glasova, dok je Lula u drugom pobedio sa razlikom od približno tri miliona.
„Dakle, napravio je veliki preokret. Bolsonaro je znao da će velika izlaznost u drugom krugu njemu predstavljati teškoću zato što je vrhunac zamaha u svojoj političkoj aktivnosti i desničarskih snaga postigao u prvom krugu. I vrhunac je bio taj rezultat njemu u korist. To je u procentima 1,8 odsto, ali to je dva miliona glasova. Znao je da tu energiju neće moći ponovo da probudi“, objašnjava Vasić.
Bolsonaro je, dodaje Vasić, povukao nekoliko kontraproduktivnih poteza. Jedan od njih bio je, kada je, tokom televizijskog duela sa Lulom na ruci napisao reč „korumpiran“, što je trebalo da se odnosi na Lulu. Međutim, građani su to drugačije shvatili, pa su na taj gest odgovorili tako što su na svojim rukama ispisivali svoja zanimanja, kao što su lekar, muzičar ili inženjer, čime su preokrenuli Bolsonarovu poruku.
Takođe, to što je u najvećem brazilskom gradu i Lulinoj centrali, Sao Paulu, na dan izbora bio otežan, građani su takođe pripisali Bolsonarovom uticaju i želji da smanji izlaznost na biralištima.

Socijalna politika protiv neoliberalizma

Kao jedan od razloga Lulinog uspeha, Vasić izdvaja socijalne mere koje su bile u središtu njegove kampanje. Među njima navodi olakšice za siromašne građane koji su od države dobili kredite, predlog besplatnog javnog prevoza u većim gradovima i povećanje socijalnih davanja za stanovništvo sa najnižim primanjima.
Takve poruke bile su neposredno važne za birače koji se suočavaju sa ekonomskim teškoćama. Nasuprot tome, Bolsonaro je, smatra Vasić, zastupao neoliberalni ekonomski pravac i snažnije oslanjanje na saradnju sa SAD.
„Drugo, to što je Bolsonaro plašio protivnike time da je ovo poslednji trzaj levice, da više nikada neće doći na vlast, što je obećavao da će čim pobedi na izborima svog oca osloboditi dugogodišnjeg zatvora (on je osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja puča) i čak ga postaviti za ministra, bilo je kontraproduktivno, kao što je bila kontraproduktivna i činjenica da je šestoro članova porodice Bolsonaro, uključujući i samog Flavija, ušli u vrhove vlasti u Brazilu na raznim nivoima“, ističe Vasić.
Vasić smatra da je deo birača mogao to da doživi kao pokušaj stvaranja političke dinastije koja bi mogla da, poput monarha ovlada Brazilom.

Ohrabrenje drugim latinoameričkim zemljama

U slučaju Bolsonarove pobede, smatra Vasić, Brazil bi se približio američkoj bezbednosnoj politici i inicijativama koje predviđaju snažnije angažovanje američkih snaga u borbi protiv kriminalnih grupa. Prema njegovom tumačenju, takav pristup otvorio bi pitanje poštovanja suvereniteta latinoameričkih država.
Vasić navodi da je Bolsonaro zagovarao proglašavanje pojedinih brazilskih kriminalnih organizacija međunarodnim terorističkim grupama, što bi, prema njegovoj oceni, moglo da posluži kao osnova za američko vojno i policijsko angažovanje u regionu.
„Brazil bi postao 19. država koja je potpisala Trampov sporazum o uvođenju „Štita Amerike“, jednog paravojnog i parapolicijskog mehanizma za intervenciju u onim zemljama u kojima eventualno narkogrupe koje su proglašene za međunarodne teroriste treba da budu pohvatane, ubijene ili izvedene na sud“, navodi Vasić.
Naš sagovornik takvu mogućnost vidi kao deo nastojanja Vašingtona da proširi bezbednosni uticaj u Latinskoj Americi. Lulin ostanak na vlasti znači da Brazil neće krenuti tim putem, već će zadržati mogućnost da samostalno određuje bezbednosne i ekonomske prioritete. Lulina pobeda mogla bi da ohrabri države poput Meksika ili Kube da nastave da brane samostalnost u odlučivanju, uz istovremeno razvijanje ekonomskih odnosa sa drugim partnerima, poručuje Vasić.
Brazilski predsednik Lula da Silva  - Sputnik Srbija, 1920, 26.10.2026
SVET
Lula ponovo izabran za predsednika Brazila u drugom krugu izbora
Predsednici Rusije i Brazila, Vladimir Putin i Luis Ignasio Lula da Silva - Sputnik Srbija, 1920, 26.10.2026
RUSIJA
Putin čestitao Lula da Silvi pobedu na izborima
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala