00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Šta Zapad smera na Arktiku
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Gorana Radovanović - „Inženjerka godine“ u Srbiji
16:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
Merc na mukama: Šta donose pokrajinski izbori u Nemačkoj
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Komunikacija „analognih“ roditelja i „digitalne“ dece
20:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

„Skuplja dara nego mera“: Članstvo u EU postalo veći trošak nego dobit

© Foto : Slika generisana veštačkom inteligencijomIslanđani na referendumu rekli NE nastavku pregovaranja sa EU
Islanđani na referendumu rekli NE nastavku pregovaranja sa EU  - Sputnik Srbija, 1920, 31.08.2026
Pratite nas
Evropska unija je sama u krizi, ona je i institucionalna i ekonomska. Brisel povodom sukoba u Ukrajini ima dosta geopolitičkih problema i sa Rusijom, pa čak i sa Amerikom. Tako da se očigledno iz tih razloga smanjila atraktivnost članstva, ono što se smatra prednostima, a povećale su se mane u očima potencijalnih kandidata.
Ovako ekonomista Bojan Dimitrijević ocenjuje odbijanje Islanda da nastavi proces pregovora za prijem u EU. Istina, tesnom, ali legitimnom većinom od 52,8 prema 47,2 odsto, Islanđani su izglasali nastavak "apstinencije", kako se navodi, najviše iz ekonomskih razloga, odnosno straha islandskih ribara od konkurencije sa kontinenta, kao i da bi ribarstvo, stub islandske privrede, mogglo biti ugroženo kvotama, carinama i ostalim nametima.
"Oni podrazumevaju jedinstvenu spoljnu politiku, jedinstven geopolitički stav, mogućnost uvođenja sankcija prema trećim zemljama, a naravno unutar Evropske unije, čitav niz institucionalnih usklađivanja, od monetarne politike, pa nadalje. I verovatno, stanovništvo svesno toga, nije glasalo za tu opciju" ocenjuje Dimitrijević .
On podseća da su, svojevremeno, 2005. godine, čak i Francuska i Holandija, odbile Ustav Evropske unije, tako će sada verovatno zemlje na rubu EU kao potencijalni kandidati procenjivati da li im je bolje da budu izvan članstva, u nekoj vrsti specifičnih odnosa, nego u saradnji.

Kad nema ruskog gasa

"To je počelo najpre sa Velikom Britanijom koja je izašla iz Evropske unije, ali i inače, evroskeptocizam jača i unutar članica. Tu su Mađarska i Slovačka, sa jakim suverenističkim pristupom, i ne samo oni, generalno jačaju suverenističke snage unutar Evrope. Treba pogledati izveštaj Marija Dragija iz 2024. To je izveštaj o tome gde je Evropa sada u ekonomskom i geopolitičkom smislu i kako treba da poveća svoju konkurentnost, jer u ekonomskom smislu gubi trku i sa SAD i sa Kinom. Takođe, ono što su bile njene prednosti, znači jeftin ruski gas, izražena otvorena spoljno-trgovinska orijentacija kroz slobodnu trgovinu, sad dolazi u drugi plan" dodaje sagovornik Sputnjika.

Dimitrijević smatra da bi zbog ovih faktora čak i u onim zemljama koje su tradicionalno izrazito proevropski orijentisane, sada članstvo u Evropskoj uniji verovatno teže prošlo. Ako tome dodamo još i to da se recimo nagoveštava da zemlje koje postanu nove članice, potencijalno Crna Gora i tako dalje, da neće imati puno pravo glasa, da neće imati pravo veta, onda je privlačnost Evropske unije značajno smanjena.

EU važan imidž, Islandu nikakva korist

Govoreći o eventualnim koristima Islanda prijemom u članstvo, ekonomista kaže da EU nema bogznašta da im ponudi jer je to relativno bogata zemlja sa dobrim standardom, a ulaskom u EU, pak, ona gubi deo suvereniteta.
Uz to, Island već ima sve beneficije, kao da je u EU, i samim tim nema potrebe da žrtvuje svoju samostalnost.

"Postoje brojne studije o tome koliko sam ulazak košta određenu zemlju. Ona se svakako odriče dela suvereniteta u mnogim stvarima, ali postoje kompenzacija u evropskim fondovima, zajedničkom tržištu, ekonomiji, obima, pa na kraju i nekoj vrsti odrbrambene politike. Sve zemlje vagaju. Island je relativno bogatija zemlja poput Norveške, Švajcarske, i pošto oni već imaju određeni visok nivo životnog standarda oni se teže odlučuju da tu svoju samostalnost utope u integraciju.

Sa druge strane, malo siromašnije zemlje, dodaje on, poput zemalja Zapadnog Balkana, Hrvatske, Bugarske, Rumunije se očigledno lakše odluče, računajući da će od Evropske unije imati više koristi nego štete. Ipak, suverenitet se u značajnoj meri žrtvuje pre svega u ekonomskoj politici, a naravno, i generalno u donošenju političkih odluka, ističe Dimitrijević.
Generalno govoreći, Evropska unija sada, i da ne poveća svoje članstvo, ima već dovoljno širok prostor s obzirom na ciljeve koje je potpisala na početku integracija. Više je to, kaže sagovornik Sputnjika jedna inercija, nego što postoji neka konkretna opopljiva korist.
"Ova Evropska unija proživila je velike udarce kad je u pitanju njena politika i pozicija i to bi verovatno negde pojačalo i njeno samouverenje", zaključuje Dimitrijević.
Rejkjavik - Sputnik Srbija, 1920, 30.08.2026
SVET
„Putuj Evropo“: Island na referendumu rekao „ne“ pregovorima sa Evropskom unijom
Trojanski konj ispred zgrade EK  - Sputnik Srbija, 1920, 28.08.2026
SVET
Plan Brisela da rasistički kolonizuje Balkan: Zašto kažeš trojanci, a misliš na – Srbe!
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala