https://lat.sputnikportal.rs/20260831/skuplja-dara-nego-mera-clanstvo-u-eu-postalo-veci-trosak-nego-dobit-1202874606.html
„Skuplja dara nego mera“: Članstvo u EU postalo veći trošak nego dobit
„Skuplja dara nego mera“: Članstvo u EU postalo veći trošak nego dobit
Sputnik Srbija
Evropska unija je sama u krizi, ona je i institucionalna i ekonomska. Brisel povodom sukoba u Ukrajini ima dosta geopolitičkih problema i sa Rusijom, pa čak i... 31.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-31T18:31+0200
2026-08-31T18:31+0200
2026-08-31T18:31+0200
svet
svet
svet – politika
evropska unija (eu)
island
referendum
proces pridruživanja
analize i mišljenja
evrointegracije
ekonomija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/1f/1202878135_0:0:1280:721_1920x0_80_0_0_90cc8372a052f57432927f877e9467cb.jpg
Ovako ekonomista Bojan Dimitrijević ocenjuje odbijanje Islanda da nastavi proces pregovora za prijem u EU. Istina, tesnom, ali legitimnom većinom od 52,8 prema 47,2 odsto, Islanđani su izglasali nastavak "apstinencije", kako se navodi, najviše iz ekonomskih razloga, odnosno straha islandskih ribara od konkurencije sa kontinenta, kao i da bi ribarstvo, stub islandske privrede, mogglo biti ugroženo kvotama, carinama i ostalim nametima."Oni podrazumevaju jedinstvenu spoljnu politiku, jedinstven geopolitički stav, mogućnost uvođenja sankcija prema trećim zemljama, a naravno unutar Evropske unije, čitav niz institucionalnih usklađivanja, od monetarne politike, pa nadalje. I verovatno, stanovništvo svesno toga, nije glasalo za tu opciju" ocenjuje Dimitrijević .On podseća da su, svojevremeno, 2005. godine, čak i Francuska i Holandija, odbile Ustav Evropske unije, tako će sada verovatno zemlje na rubu EU kao potencijalni kandidati procenjivati da li im je bolje da budu izvan članstva, u nekoj vrsti specifičnih odnosa, nego u saradnji.Kad nema ruskog gasaDimitrijević smatra da bi zbog ovih faktora čak i u onim zemljama koje su tradicionalno izrazito proevropski orijentisane, sada članstvo u Evropskoj uniji verovatno teže prošlo. Ako tome dodamo još i to da se recimo nagoveštava da zemlje koje postanu nove članice, potencijalno Crna Gora i tako dalje, da neće imati puno pravo glasa, da neće imati pravo veta, onda je privlačnost Evropske unije značajno smanjena. EU važan imidž, Islandu nikakva koristGovoreći o eventualnim koristima Islanda prijemom u članstvo, ekonomista kaže da EU nema bogznašta da im ponudi jer je to relativno bogata zemlja sa dobrim standardom, a ulaskom u EU, pak, ona gubi deo suvereniteta. Uz to, Island već ima sve beneficije, kao da je u EU, i samim tim nema potrebe da žrtvuje svoju samostalnost.Sa druge strane, malo siromašnije zemlje, dodaje on, poput zemalja Zapadnog Balkana, Hrvatske, Bugarske, Rumunije se očigledno lakše odluče, računajući da će od Evropske unije imati više koristi nego štete. Ipak, suverenitet se u značajnoj meri žrtvuje pre svega u ekonomskoj politici, a naravno, i generalno u donošenju političkih odluka, ističe Dimitrijević.Generalno govoreći, Evropska unija sada, i da ne poveća svoje članstvo, ima već dovoljno širok prostor s obzirom na ciljeve koje je potpisala na početku integracija. Više je to, kaže sagovornik Sputnjika jedna inercija, nego što postoji neka konkretna opopljiva korist."Ova Evropska unija proživila je velike udarce kad je u pitanju njena politika i pozicija i to bi verovatno negde pojačalo i njeno samouverenje", zaključuje Dimitrijević.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260830/vecina-islandjana-za-nastavak-pregovora-o-clanstvu-u-eu-1202843894.html
https://lat.sputnikportal.rs/20260828/plan-brisela-da-rasisticki-kolonizuje-balkan-zasto-kazes-trojanci-a-mislis-na--srbe-1202755964.html
island
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Jelena Jokanović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0a/15/1191611146_56:0:459:403_100x100_80_0_0_08ed0df6e84ed8cf49304201732bb774.jpg
Jelena Jokanović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0a/15/1191611146_56:0:459:403_100x100_80_0_0_08ed0df6e84ed8cf49304201732bb774.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/1f/1202878135_0:0:1138:853_1920x0_80_0_0_b2743b5a41912944d834ddb87e225dab.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Jelena Jokanović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0a/15/1191611146_56:0:459:403_100x100_80_0_0_08ed0df6e84ed8cf49304201732bb774.jpg
svet, svet – politika, evropska unija (eu), island, referendum, proces pridruživanja, analize i mišljenja, evrointegracije, ekonomija
svet, svet – politika, evropska unija (eu), island, referendum, proces pridruživanja, analize i mišljenja, evrointegracije, ekonomija
„Skuplja dara nego mera“: Članstvo u EU postalo veći trošak nego dobit
Evropska unija je sama u krizi, ona je i institucionalna i ekonomska. Brisel povodom sukoba u Ukrajini ima dosta geopolitičkih problema i sa Rusijom, pa čak i sa Amerikom. Tako da se očigledno iz tih razloga smanjila atraktivnost članstva, ono što se smatra prednostima, a povećale su se mane u očima potencijalnih kandidata.
Ovako ekonomista Bojan Dimitrijević ocenjuje odbijanje Islanda da nastavi proces pregovora za prijem u EU. Istina, tesnom, ali legitimnom većinom od 52,8 prema 47,2 odsto, Islanđani su izglasali nastavak "apstinencije", kako se navodi, najviše iz ekonomskih razloga, odnosno straha islandskih ribara od konkurencije sa kontinenta, kao i da bi ribarstvo, stub islandske privrede, mogglo biti ugroženo kvotama, carinama i ostalim nametima.
"Oni podrazumevaju jedinstvenu spoljnu politiku, jedinstven geopolitički stav, mogućnost uvođenja sankcija prema trećim zemljama, a naravno unutar Evropske unije, čitav niz institucionalnih usklađivanja, od monetarne politike, pa nadalje. I verovatno, stanovništvo svesno toga, nije glasalo za tu opciju" ocenjuje Dimitrijević .
On podseća da su, svojevremeno, 2005. godine, čak i Francuska i Holandija, odbile Ustav Evropske unije, tako će sada verovatno zemlje na rubu EU kao potencijalni kandidati procenjivati da li im je bolje da budu izvan članstva, u nekoj vrsti specifičnih odnosa, nego u saradnji.
"To je počelo najpre sa Velikom Britanijom koja je izašla iz Evropske unije, ali i inače, evroskeptocizam jača i unutar članica. Tu su Mađarska i Slovačka, sa jakim suverenističkim pristupom, i ne samo oni, generalno jačaju suverenističke snage unutar Evrope. Treba pogledati izveštaj Marija Dragija iz 2024. To je izveštaj o tome gde je Evropa sada u ekonomskom i geopolitičkom smislu i kako treba da poveća svoju konkurentnost, jer u ekonomskom smislu gubi trku i sa SAD i sa Kinom. Takođe, ono što su bile njene prednosti, znači jeftin ruski gas, izražena otvorena spoljno-trgovinska orijentacija kroz slobodnu trgovinu, sad dolazi u drugi plan" dodaje sagovornik Sputnjika.
Dimitrijević smatra da bi zbog ovih faktora čak i u onim zemljama koje su tradicionalno izrazito proevropski orijentisane, sada članstvo u Evropskoj uniji verovatno teže prošlo. Ako tome dodamo još i to da se recimo nagoveštava da zemlje koje postanu nove članice, potencijalno Crna Gora i tako dalje, da neće imati puno pravo glasa, da neće imati pravo veta, onda je privlačnost Evropske unije značajno smanjena.
EU važan imidž, Islandu nikakva korist
Govoreći o eventualnim koristima Islanda prijemom u članstvo, ekonomista kaže da EU nema bogznašta da im ponudi jer je to relativno bogata zemlja sa dobrim standardom, a ulaskom u EU, pak, ona gubi deo suvereniteta.
Uz to, Island već ima sve beneficije, kao da je u EU, i samim tim nema potrebe da žrtvuje svoju samostalnost.
"Postoje brojne studije o tome koliko sam ulazak košta određenu zemlju. Ona se svakako odriče dela suvereniteta u mnogim stvarima, ali postoje kompenzacija u evropskim fondovima, zajedničkom tržištu, ekonomiji, obima, pa na kraju i nekoj vrsti odrbrambene politike. Sve zemlje vagaju. Island je relativno bogatija zemlja poput Norveške, Švajcarske, i pošto oni već imaju određeni visok nivo životnog standarda oni se teže odlučuju da tu svoju samostalnost utope u integraciju.
Sa druge strane, malo siromašnije zemlje, dodaje on, poput zemalja Zapadnog Balkana, Hrvatske, Bugarske, Rumunije se očigledno lakše odluče, računajući da će od Evropske unije imati više koristi nego štete. Ipak, suverenitet se u značajnoj meri žrtvuje pre svega u ekonomskoj politici, a naravno, i generalno u donošenju političkih odluka, ističe Dimitrijević.
Generalno govoreći, Evropska unija sada, i da ne poveća svoje članstvo, ima već dovoljno širok prostor s obzirom na ciljeve koje je potpisala na početku integracija. Više je to, kaže sagovornik Sputnjika jedna inercija, nego što postoji neka konkretna opopljiva korist.
"Ova Evropska unija proživila je velike udarce kad je u pitanju njena politika i pozicija i to bi verovatno negde pojačalo i njeno samouverenje", zaključuje Dimitrijević.