https://lat.sputnikportal.rs/20260818/rat-nije-igrica-uz-pivo-udar-na-rusiju-znacio-bi-i-udare-po-evropi-olivera-ikodinovic-1202435143.html
Rat nije pucačina s kauča uz pivo: Napad NATO-a na Rusiju bio bi znak za žestoke udare po Evropi
Rat nije pucačina s kauča uz pivo: Napad NATO-a na Rusiju bio bi znak za žestoke udare po Evropi
Sputnik Srbija
Razrada vojnih koncepcija NATO-a za mogući sukob sa Rusijom, uključujući upotrebu dalekometnih bespilotnih letelica za udare po ciljevima u dubini ruske... 18.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-18T22:21+0200
2026-08-18T22:21+0200
2026-08-18T22:21+0200
rusija
rusija
rusija – politika
rusija – vojska i naoružanje
analize i mišljenja
specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti
svet
nato
evropska unija (eu)
sad
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/0c/1196802808_0:286:2912:1923_1920x0_80_0_0_406e388bb31eb7a05066597d11748e73.jpg
On, međutim, upozorava da bi direktan sukob Rusije i NATO-a imao potpuno drugačiju dinamiku od aktuelnog rata u Ukrajini. Koškin smatra da se u delu zapadnih analiza mogući rat predstavlja previše pojednostavljeno, kao operacija u kojoj se mogu nanositi udari bez ozbiljnih posledica po onu stranu koja ih izvodi.On je to prokomentarisao povodom pisanja nemačkog lista „Bild“ da je NATO razvio koncepciju za slučaj mogućeg sukoba sa Rusijom. Prema navodima tog medija, planovi Alijanse predviđaju tri strateška koraka, koji su obuhvaćeni Konceptom kopnenog ratovanja NATO-a, uključujući i mogućnost udara na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.Besmisleni pokušaj širenja zabludaKomentarišući koncept koji je razvio major američke vojske Endru Pingri, Koškin ocenjuje da je očekivano da NATO, kao vojno-politički savez, razvija scenarije za potencijalni rat sa Rusijom, ali ono što je novo jeste da u te planove implementira iskustva iz rata u Ukrajini, pre svega upotrebu dalekometnih dronova za udare duboko u teritoriju Rusije.Prema navodima nemačkog lista, prva faza NATO plana predviđa upotrebu borbenih aviona, raketa i bespilotnih letelica, uz formiranje svojevrsne „autonomne zone“ duž granice baltičkih država sa Rusijom i Belorusijom, u kojoj ne bi bile raspoređene snage NATO-a. U narednoj fazi, Alijansa bi mogla da izvodi udare po ciljevima na ruskoj teritoriji, uključujući aerodrome, odbrambenu industriju, mostove i železničku infrastrukturu. Plan, prema pisanju lista, predviđa i uspostavljanje „vazdušnog mosta“ za transport dronova i robotizovane tehnike u zonu sukoba.Koškin ocenjuje da je reč o „besmislenom članku“ koji, pre svega, ima za cilj da utiče na javnost i stvori sliku o navodnoj vojnoj nadmoći i sposobnosti NATO-a, dok se istovremeno zanemaruju stvarni rizici tog sukoba. Prema njegovim rečima, takvo predstavljanje vojnih planova dovodi civilno stanovništvo u zabludu i stvara lažan utisak da bi se takav rat mogao voditi jednostavno i bez ozbiljnih posledica.NATO – odbrambeni ili agresivni savezNa pitanje da li bi NATO, ukoliko bi zaista izveo napade na rusku teritoriju, i dalje mogao da se naziva odbrambenim savezom, Koškin odgovara da bi Alijansa u svakom slučaju sebe pozicionirala kao odbrambeni vojni savez. Prema njegovim rečima, NATO bi u javnosti i preko medija svoje poteze predstavljao kao nužnu odbranu, dok bi Rusiju prikazivao kao agresora, nastojeći da opravda sopstvene vojne akcije i utiče na javno mnjenje.Koškin smatra da bi prvi direktan udar na rusku teritoriju gotovo sigurno izazvao ruski odgovor po objektima u zemljama NATO-a. On je uveren da oficiri upozoravaju političare da se ne zaigraju i da ne potcenjuju mogućnosti Rusije, jer bi posledice eventualnih udara po evropske države mogle biti daleko ozbiljnije nego što se predstavlja. Zbog toga Koškin smatra da tekst jednog majora ne treba tretirati kao delo velikog stratega, već kao jednu vojnu koncepciju kojoj je, po njegovom mišljenju, dat preveliki značaj.Govoreći o sve oštrijoj antiruskoj retorici, Koškin ističe da se vojnim koncepcijama i medijskim tekstovima istovremeno ispituje granica do koje se može ići. Prema njegovim rečima, takvim pristupom se postepeno pomeraju granice prihvatljivog, dok se zanemaruje šteta koju takva retorika može naneti zapadnim zemljama, njihovim građanima i odnosima sa Rusijom.Koškin veruje da ovakvi tekstovi i sadržaji ne nastaju slučajno, već da iza njih stoje zagovornici rata i preraspodele sfere uticaja.„Oni su spremni da se zaigraju, a druga stvar je ko će kasnije snositi odgovornost. Mi nećemo saznati ko je zaista snosio odgovornost za iniciranje takvog sukoba, ako ga zaista rasplamsaju između NATO-a i Rusije. Sve to njima izgleda kao igra. Oni vide da Rusija ratuje sa Ukrajinom. Sada se izvode udari, ginu civili. Sve, navodno, funkcioniše normalno, a Evropa je po strani. Oni misle da će tako biti i ubuduće, zato i pišu tako jeftine koncepcije“, zaključio je Koškin.
https://lat.sputnikportal.rs/20260817/velika-britanija-crta-mete-na-sopstvenoj-teritoriji-postaje-legitiman-cilj-za--rusiju-olivera-ikodinovic-1202402593.html
sad
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/0c/1196802808_0:0:2732:2048_1920x0_80_0_0_ee3d3ad0644876994535719474197f3d.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
rusija, rusija – politika, rusija – vojska i naoružanje, analize i mišljenja, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti, svet, nato, evropska unija (eu), sad
rusija, rusija – politika, rusija – vojska i naoružanje, analize i mišljenja, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti, svet, nato, evropska unija (eu), sad
Rat nije pucačina s kauča uz pivo: Napad NATO-a na Rusiju bio bi znak za žestoke udare po Evropi
Razrada vojnih koncepcija NATO-a za mogući sukob sa Rusijom, uključujući upotrebu dalekometnih bespilotnih letelica za udare po ciljevima u dubini ruske teritorije, pokazuje sve izraženiju militarizaciju Alijanse, ocenjuje vojni ekspert Andrej Koškin.
On, međutim, upozorava da bi direktan sukob Rusije i NATO-a imao potpuno drugačiju dinamiku od aktuelnog rata u Ukrajini. Koškin smatra da se u delu zapadnih analiza mogući rat predstavlja previše pojednostavljeno, kao operacija u kojoj se mogu nanositi udari bez ozbiljnih posledica po onu stranu koja ih izvodi.
On je to prokomentarisao povodom
pisanja nemačkog lista „Bild“ da je NATO razvio koncepciju za slučaj mogućeg sukoba sa Rusijom. Prema navodima tog medija, planovi Alijanse predviđaju
tri strateška koraka, koji su obuhvaćeni Konceptom kopnenog ratovanja NATO-a, uključujući i mogućnost udara na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Besmisleni pokušaj širenja zabluda
Komentarišući koncept koji je razvio major američke vojske Endru Pingri, Koškin ocenjuje da je očekivano da NATO, kao vojno-politički savez, razvija scenarije za potencijalni rat sa Rusijom, ali ono što je novo jeste da u te planove implementira iskustva iz rata u Ukrajini, pre svega upotrebu dalekometnih dronova za udare duboko u teritoriju Rusije.
„U samom nazivu iznenađuje to što se govori o ‘vođenju kopnenog rata'. Zašto? Zato što udari bespilotnim letelicama nisu kopneni rat... Suviše bombastično i samouvereno govore o kopnenom ratu. Taj Endru Pingri je nivo majora, a ne generala i očigledno je umislio da je veliki komandant, tako da je taj koncet, sa profesionalnog stanovišta, predodređen na neuspeh. Evropa danas pomaže Ukrajini oružjem i dronovima, ali sama evropska infrastruktura uglavnom nije direktno izložena ruskim udarima. To su dve različite stvari. To što Endru predlaže je ‘pucačina’ iz ležećeg položaja na kauču. Tako on vidi tu koncepciju. On leži na kauču, puca i uživa u tome, a onda ode, nešto pojede, popije pivo i ponovo se vrati da igra igrice. Realnost je nešto drugo, jer koncepcija i rezultat bi bili potpuno drugačiji ako bi Rusija uzvratila i udarila na infrastrukturu evropskih država koje bi učestvovale u tom ratu“, kaže Koškin.
Prema navodima nemačkog lista, prva faza NATO plana predviđa upotrebu borbenih aviona, raketa i bespilotnih letelica, uz formiranje svojevrsne „autonomne zone“ duž granice baltičkih država sa Rusijom i Belorusijom, u kojoj ne bi bile raspoređene snage NATO-a. U narednoj fazi, Alijansa bi mogla da izvodi udare po ciljevima na ruskoj teritoriji, uključujući aerodrome, odbrambenu industriju, mostove i železničku infrastrukturu. Plan, prema pisanju lista, predviđa i uspostavljanje „vazdušnog mosta“ za transport dronova i robotizovane tehnike u zonu sukoba.
Koškin ocenjuje da je reč o „besmislenom članku“ koji, pre svega, ima za cilj da utiče na javnost i stvori sliku o navodnoj vojnoj nadmoći i sposobnosti NATO-a, dok se istovremeno zanemaruju stvarni rizici tog sukoba. Prema njegovim rečima, takvo predstavljanje vojnih planova dovodi civilno stanovništvo u zabludu i stvara lažan utisak da bi se takav rat mogao voditi jednostavno i bez ozbiljnih posledica.
NATO – odbrambeni ili agresivni savez
Na pitanje da li bi NATO, ukoliko bi zaista izveo napade na rusku teritoriju, i dalje mogao da se naziva odbrambenim savezom, Koškin odgovara da bi Alijansa u svakom slučaju sebe pozicionirala kao odbrambeni vojni savez. Prema njegovim rečima, NATO bi u javnosti i preko medija svoje poteze predstavljao kao nužnu odbranu, dok bi Rusiju prikazivao kao agresora, nastojeći da opravda sopstvene vojne akcije i utiče na javno mnjenje.
„Niko njihov savez neće preimenovati u ‘agresivni savez’. Druga je stvar što su njihove akcije agresivne, što njihova dejstva predstavljaju provokaciju i podstiču rat između Rusije i evropskih država. To je realnost“, dodao je ekspert.
Koškin smatra da bi prvi direktan udar na rusku teritoriju gotovo sigurno izazvao ruski odgovor po objektima u zemljama NATO-a. On je uveren da oficiri upozoravaju političare da se ne zaigraju i da ne potcenjuju mogućnosti Rusije, jer bi posledice eventualnih udara po evropske države mogle biti daleko ozbiljnije nego što se predstavlja. Zbog toga Koškin smatra da tekst jednog majora ne treba tretirati kao delo velikog stratega, već kao jednu vojnu koncepciju kojoj je, po njegovom mišljenju, dat preveliki značaj.
Govoreći o sve oštrijoj antiruskoj retorici, Koškin ističe da se vojnim koncepcijama i medijskim tekstovima istovremeno ispituje granica do koje se može ići. Prema njegovim rečima, takvim pristupom se postepeno pomeraju granice prihvatljivog, dok se zanemaruje šteta koju takva retorika može naneti zapadnim zemljama, njihovim građanima i odnosima sa Rusijom.
Koškin veruje da ovakvi tekstovi i sadržaji ne nastaju slučajno, već da iza njih stoje zagovornici rata i preraspodele sfere uticaja.
„Oni su spremni da se zaigraju, a druga stvar je ko će kasnije snositi odgovornost. Mi nećemo saznati ko je zaista snosio odgovornost za iniciranje takvog sukoba, ako ga zaista rasplamsaju između NATO-a i Rusije. Sve to njima izgleda kao igra. Oni vide da Rusija ratuje sa Ukrajinom.
Sada se izvode udari, ginu civili. Sve, navodno, funkcioniše normalno, a Evropa je po strani. Oni misle da će tako biti i ubuduće, zato i pišu tako jeftine koncepcije“, zaključio je Koškin.