https://lat.sputnikportal.rs/20260722/ruski-naucnici-otkrili-da-ivan-caj-ima-protivkancerogeno-dejstvo-1201540058.html
Ruski naučnici otkrili da ivan-čaj ima protivkancerogeno dejstvo
Ruski naučnici otkrili da ivan-čaj ima protivkancerogeno dejstvo
Sputnik Srbija
Nadaleko poznati ivan-čaj (kiprej, Chamaenerion), koji raste i na Koljskom poluostrvu, poseduje antioksidativna i protivkancerogena svojstva, a takođe podstiče... 22.07.2026, Sputnik Srbija
2026-07-22T19:44+0200
2026-07-22T19:44+0200
2026-07-22T19:44+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
čaj
rusija
društvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/07/15/1201540314_0:86:3424:2012_1920x0_80_0_0_1861f9166f46cdc7b76e184bf0427b86.jpg
Prema njegovim rečima, ivan-čaj, baš kao i crna bobica (empetrum) ili vejrihov troskot — nije uvršten u Državnu farmakopeju Ruske Federacije kao lekovita biljna sirovina. Ipak, naučnici Koljskog naučnog centra koriste ekstrakte Ivan čaja i crne bobice u kozmetičkim proizvodima koje su sami napravili.Kako je objasnio Cvetov, ivan-čaj sadrži veliku količinu flavonoida, fenolnih kiselina, kao i derivate elaginske kiseline (enotein B i druge).On je dodao da crna bobica sadrži jedinjenja koja poboljšavaju sposobnost organizma da se prilagodi različitim promenljivim uslovima životne sredine.Ljubičasti cvetovi ivan-čaja smatraju se simbolom severnog leta u Murmanskoj oblasti. Prema podacima Polarno-alpske botaničke bašte, to je autohtona vrsta na području Koljskog Arktika; iako se sporadično javlja u šumama, tundri, duž rečnih obala i na priobalnim livadama, upadljive gustiše formira samo na površinama izmenjenim usled prirodnih procesa ili ljudske aktivnosti – poput napuštenih polja, iskrčenih šuma, mesta nekadašnjih naselja i zemljišta zahvaćenog požarom.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20200524/ceremonija-ispijanja-caja-u-jakutiji-gde-se-gaji-najseverniji-caj-na-svetu-kuci-caj-jakutija-tradicija-sprecavanje-alkoholizma-1122614055.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/07/15/1201540314_693:0:3424:2048_1920x0_80_0_0_fa92c4ec99623fe6894f2c51a4d44a70.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, čaj, rusija, društvo
nauka i tehnologija, čaj, rusija, društvo
Ruski naučnici otkrili da ivan-čaj ima protivkancerogeno dejstvo
Nadaleko poznati ivan-čaj (kiprej, Chamaenerion), koji raste i na Koljskom poluostrvu, poseduje antioksidativna i protivkancerogena svojstva, a takođe podstiče zarastanje rana, izjavio je za Sputnjik rukovodilac laboratorije za medicinske i biološke tehnologije Koljskog naučnog centra Ruske akademije nauka Nikita Cvetov.
„Korisne materije koje sadrži ivan-čaj imaju različite vrste delovanja – od ‘klasičnog’ antioksidativnog dejstva, karakterističnog za biljne metabolite, do svojstava koja ubrzavaju zarastanje rana i ispoljavaju protivkancerogeno dejstvo“, rekao je Cvetov.
Prema njegovim rečima, ivan-čaj, baš kao i crna bobica (empetrum) ili vejrihov troskot — nije uvršten u Državnu farmakopeju Ruske Federacije kao lekovita biljna sirovina. Ipak, naučnici Koljskog naučnog centra koriste ekstrakte Ivan čaja i crne bobice u kozmetičkim proizvodima koje su sami napravili.
Kako je objasnio Cvetov, ivan-čaj sadrži veliku količinu flavonoida, fenolnih kiselina, kao i derivate elaginske kiseline (enotein B i druge).
„Ove materije ispoljavaju snažno antioksidativno i protivkancerogeno dejstvo. Postoje i podaci o njihovom delovanju protiv adenoma prostate“, istakao je rukovodilac laboratorije.
On je dodao da crna bobica sadrži jedinjenja koja poboljšavaju sposobnost organizma da se prilagodi različitim promenljivim uslovima životne sredine.
Ljubičasti cvetovi ivan-čaja smatraju se simbolom severnog leta u Murmanskoj oblasti. Prema podacima Polarno-alpske botaničke bašte, to je autohtona vrsta na području Koljskog Arktika; iako se sporadično javlja u šumama, tundri, duž rečnih obala i na priobalnim livadama, upadljive gustiše formira samo na površinama izmenjenim usled prirodnih procesa ili ljudske aktivnosti – poput napuštenih polja, iskrčenih šuma, mesta nekadašnjih naselja i zemljišta zahvaćenog požarom.