https://lat.sputnikportal.rs/20260511/kavkaski-orah-na-zlatiboru-nova-pluca-srbije---simbol-vecnog-prijateljstva-rusa-i-srba-1199068378.html
Kavkaski orah na Zlatiboru: Nova pluća Srbije - simbol večnog prijateljstva Rusa i Srba
Kavkaski orah na Zlatiboru: Nova pluća Srbije - simbol večnog prijateljstva Rusa i Srba
Sputnik Srbija
Dok se sećanja na zajedničku istoriju decenijama čuvaju u hladnom mermeru i bronzi, Zlatibor i Čajetina postali su mesto podizanja drugačijeg, živog zaloga... 11.05.2026, Sputnik Srbija
2026-05-11T12:36+0200
2026-05-11T12:36+0200
2026-05-11T12:36+0200
društvo
društvo
srbija – društvo
rusija
zlatibor
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/05/0e/1172157835_0:256:2730:1792_1920x0_80_0_0_1c92dc63e97b84fad1628eedfcd73b3c.jpg
Za razliku od tradicionalnih spomenika, projekat „Živi spomenik slobode“ donosi revolucionaran pristup. Sadnja kavkaskog oraha predstavlja organski dokaz bliskosti srpskog i ruskog naroda. Svaki novi list i svaka grana koja se širi ka nebu simbolizuju živi most između dve otadžbine, pretvarajući tugu zbog stradalih u novu životnu energiju.Georgijevska lenta na granamaUmesto polaganja venaca na hladan mermer, predstavnici Opštine i udruženja građana odabrali su život. Svaka od tri sadnice kavkaskog oraha, zasađena u dvorištu čajetinske biblioteke „Ljubiša R. Đenić“, obeležena je Georgijevskom lentom – simbolom junaštva, vojničke slave i pobede. Ovaj čin simbolizuje živi zavet: dok orah pušta korenje u zlatiborsku zemlju, lenta podseća na nesalomivi duh boraca za slobodu.Ovaj ekološki aspekt, nazvan „Nova pluća Srbije“, ima za cilj da kroz sadnju stabala direktno utiče na zaštitu životne sredine, čineći zelenilo Zlatibora trajnim čuvarom istorije.Predrag Obradović, predsednik Društvasrpsko-ruskog prijateljstva „Dositej Obradović“ iz Pančeva i urednik Srpskoruskog glasa kaže da je ova plemenita inicijativa čekala punih petnaest godina na svoje ostvarenje:„To je najbolji dokaz da od velikih ideja nikada ne treba odustajati. Realizacija u Čajetini nije kraj, već samo početak puta kojim će Kavkaski orah 'prošetati' kroz celu Srbiju. Zahvaljući Opštini Čajetina i predsedniku Milanu Stamatoviću, mi smo danas održali ovu akciju, a dogovor je da se u budućnosti formira „ruska šuma na Zlatiboru“ i time ugradimo nova pluća Srbije. To je zavet mladima: na njima je da čuvaju zasađeno i neguju bratstvo kao najvrednije nasleđe.“Stablo za svakog borcaMihajlo Obradović iz Udruženja studenata „Studentarija“ podsetio je da je priču o kavkaskom orahu pre skoro 20 godina istražio novinar Vladimir Jovanović, a mi danas nastavljamo tu misiju kako bismo sačuvali od zaborava ličnu sudbinu ruskog vojnika koji je dao život za oslobađanje našeg glavnog grada.„Sadnja je deo šireg projekta koji podrazumeva da se za svakog poginulog ruskog borca zasadi po jedno stablo koje će nositi njegovo ime. To je izraz zahvalnosti ruskim porodicama i pomen ljudima kojima je bila čast da daju živote za otadžbinu.“Milan Stamatović, predsednik Opštine Čajetina rekao je da je današnja akcija nastavak dobrih veza našeg i ruskog naroda.„Odabrali smo dvorište Biblioteke kako bi ljudi mogli najbolje da se informišu o našoj istoriji. Postoji i simbolika – ovde su nekada bila stabla oraha koja su vremenom nestala, a mi ih sada vraćamo na jedan simboličan način, u neposrednoj blizini zgrade Opštine.“Od džepa do srpske zemljeSve je počelo oktobra 1944. godine. Mladi sovjetski vojnik nosio je plodove oraha iz zavičaja kao hranu i podsetnik na domovinu. Nakon njegove pogibije u borbama za oslobođenje Beograda, iz plodova u njegovom šinjelu izniklo je drvo kakvo Srbija do tada nije videla.Taj „kavkaski gost“ već 81 godinu rađa i buja na Avali, a sada se taj život prenosi i na Zlatibor.Kako je istakao Arsen Đurić, predsednik Skupštine opštine Čajetina:Čajetina je dobila simbol koji ne ćuti. Sadnja kavkaskog oraha je poziv na novi način razmišljanja: sećanje na heroje ne mora biti samo u kamenu – ono može da diše, proizvodi kiseonik i raste zajedno sa budućim generacijama.Ovo je početak stvaranja „ruske šume“, gde će svako drvo biti jedno ime, jedna sudbina i jedna zajednička pobeda za čistiju i bolju Srbiju.Pogledajte i:
zlatibor
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/05/0e/1172157835_0:0:2730:2048_1920x0_80_0_0_b0a4373a4d76d5d14da2619c97db2c21.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, srbija – društvo, rusija, zlatibor
društvo, srbija – društvo, rusija, zlatibor
Kavkaski orah na Zlatiboru: Nova pluća Srbije - simbol večnog prijateljstva Rusa i Srba
Dok se sećanja na zajedničku istoriju decenijama čuvaju u hladnom mermeru i bronzi, Zlatibor i Čajetina postali su mesto podizanja drugačijeg, živog zaloga večnosti. Sadnjom kavkaskog oraha, Srbija uvodi novi model komemoracije – onaj koji ne samo da pamti žrtve, već aktivno obnavlja život i prirodu.
Za razliku od tradicionalnih spomenika, projekat „Živi spomenik slobode“ donosi revolucionaran pristup. Sadnja kavkaskog oraha predstavlja organski dokaz bliskosti srpskog i ruskog naroda. Svaki novi list i svaka grana koja se širi ka nebu simbolizuju živi most između dve otadžbine, pretvarajući tugu zbog stradalih u novu životnu energiju.
Georgijevska lenta na granama
Umesto polaganja venaca na hladan mermer, predstavnici Opštine i udruženja građana odabrali su život. Svaka od tri sadnice kavkaskog oraha, zasađena u dvorištu čajetinske biblioteke „Ljubiša R. Đenić“, obeležena je Georgijevskom lentom – simbolom junaštva, vojničke slave i pobede. Ovaj čin simbolizuje živi zavet: dok orah pušta korenje u zlatiborsku zemlju, lenta podseća na nesalomivi duh boraca za slobodu.
Ovaj ekološki aspekt, nazvan „Nova pluća Srbije“, ima za cilj da kroz sadnju stabala direktno utiče na zaštitu životne sredine, čineći zelenilo Zlatibora trajnim čuvarom istorije.
Predrag Obradović, predsednik Društvasrpsko-ruskog prijateljstva „Dositej Obradović“ iz Pančeva i urednik Srpskoruskog glasa kaže da je ova plemenita inicijativa čekala punih petnaest godina na svoje ostvarenje:
„To je najbolji dokaz da od velikih ideja nikada ne treba odustajati. Realizacija u Čajetini nije kraj, već samo početak puta kojim će Kavkaski orah 'prošetati' kroz celu Srbiju. Zahvaljući Opštini Čajetina i predsedniku Milanu Stamatoviću, mi smo danas održali ovu akciju, a dogovor je da se u budućnosti formira „ruska šuma na Zlatiboru“ i time ugradimo nova pluća Srbije. To je zavet mladima: na njima je da čuvaju zasađeno i neguju bratstvo kao najvrednije nasleđe.“
Mihajlo Obradović iz Udruženja studenata „Studentarija“ podsetio je da je priču o kavkaskom orahu pre skoro 20 godina istražio novinar Vladimir Jovanović, a mi danas nastavljamo tu misiju kako bismo sačuvali od zaborava ličnu sudbinu ruskog vojnika koji je dao život za oslobađanje našeg glavnog grada.
„Sadnja je deo šireg projekta koji podrazumeva da se za svakog poginulog ruskog borca zasadi po jedno stablo koje će nositi njegovo ime. To je izraz zahvalnosti ruskim porodicama i pomen ljudima kojima je bila čast da daju živote za otadžbinu.“
Milan Stamatović, predsednik Opštine Čajetina rekao je da je današnja akcija nastavak dobrih veza našeg i ruskog naroda.
„Odabrali smo dvorište Biblioteke kako bi ljudi mogli najbolje da se informišu o našoj istoriji. Postoji i simbolika – ovde su nekada bila stabla oraha koja su vremenom nestala, a mi ih sada vraćamo na jedan simboličan način, u neposrednoj blizini zgrade Opštine.“
Od džepa do srpske zemlje
Sve je počelo oktobra 1944. godine. Mladi sovjetski vojnik nosio je plodove oraha iz zavičaja kao hranu i podsetnik na domovinu. Nakon njegove pogibije u borbama za oslobođenje Beograda, iz plodova u njegovom šinjelu izniklo je drvo kakvo Srbija do tada nije videla.
Taj „kavkaski gost“ već 81 godinu rađa i buja na Avali, a sada se taj život prenosi i na Zlatibor.
Kako je istakao Arsen Đurić, predsednik Skupštine opštine Čajetina:
„Kao što se korenje ovog oraha prepliće sa našom zemljom, tako su i duše naša dva naroda zauvek srasle kroz zajednički bol i pobede.“
Čajetina je dobila simbol koji ne ćuti. Sadnja kavkaskog oraha je poziv na novi način razmišljanja: sećanje na heroje ne mora biti samo u kamenu – ono može da diše, proizvodi kiseonik i raste zajedno sa budućim generacijama.
Ovo je početak stvaranja „ruske šume“, gde će svako drvo biti jedno ime, jedna sudbina i jedna zajednička pobeda za čistiju i bolju Srbiju.