00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Pomen kod spomenika „Zašto“ – sećanje na nedužno stradale radnike RTS-a u NATO bombardovanju

© Sputnik / Yotube/RT Documentary Spomenik nastradalima u bombardovanju RTS-a
 Spomenik nastradalima u bombardovanju RTS-a - Sputnik Srbija, 1920, 23.04.2026
Pratite nas
Pre 27 godina, u noći između 22. i 23. aprila, NATO je bombardovao zgradu Radio-televizije Srbije i ubio šesnaest osoba. U dva sata i šest minuta kod spomenika "Zašto" u Tašmajdanskom parku održan je pomen stradalim radnicima RTS-a. Poštu su im odali članovi porodica, rukovodstvo i kolege iz RTS-a, predstavnici novinarskih udruženja i Vlade Srbije.
Živote su izgubile naše kolege koje su tada bile na svom radnom mestu: Jelica Munitlak – šminker, Ksenija Banković – video-mikser, Darko Stoimenovski – tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović – tehničar u masteru, Dragorad Dragojević – radnik obezbeđenja, Dragan Tasić – električar, Aleksandar Deletić – kamerman, Slaviša Stevanović – realizator, Siniša Medić – dizajner programa, Ivan Stukalo – realizator, Dejan Marković – radnik obezbeđenja, Milan Joksimović – radnik obezbeđenja, Branislav Jovanović – tehničar u masteru, Slobodan Jontić – monter, Milovan Janković – precizni mehaničar i Tomislav Mitrović – režiser programa.
U ime porodica stradalih obratio se Miroslav Medić, brat ubijenog Siniše Medića, i poručio da je smrt 16 ljudi na njihovom radnom mestu strašan zločin NATO pakta.
"I to odlučivši da po prvi put u istoriji ratovanja bombarduje jednu medijsku kuću. Bez ikakvog javnog upozorenja, raketirali su zgradu RTS-a smeštenu u gusto naseljenom delu grada, ne vodeći ni u jednom trenutku računa o mogućem broju civilnih žrtava. Dobro su znali da je u ovoj zgradi tih noći uvek bilo između 150 i 160 ljudi koji su samo radili svoj svakodnevni posao. To su bili obični ljudi, koji su imali porodice i planove u životu", rekao je Medić.
Naveo je da zaposleni nikoga nisu ugrožavali, nikome pretili, niti su nosili oružje.
"Samo su obavljali svoje poslove marljivo, odgovorno i profesionalno, nervozno iščekujući jutro da se vrate svojim majkama, očevima, suprugama, braći i sestrama – svojoj deci. Od njih 16, desetoro nije bilo udato i oženjeno. Nisu imali priliku da osnuju svoje porodice, da dobiju potomstvo i da žive normalan život. Neko je odlučio da im sve to oduzme", izjavio je Medić.
Podsetio je i da kolege koje su preživele bombardovanje imaju velike zdravstvene probleme, kao posledicu svega što ih je zadesilo u zgradi tog jutra.
"Nažalost, više njih je i preminulo ubrzo posle bombardovanja, a uzrok smrti je bio posledica ovog zločina. NATO moćnici su tada želeli da pokažu svu svoju bahatost – hladnokrvno ubijajući civile, našu decu, i uništavajući privredne i civilne objekte širom zemlje u tih 78 dana rata koji su vodili na bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija", naglasio je Medić.
Istakao je da su isto tako odlučili da bombarduju i zgradu RTS-a.
"I to pravdajući time što su govorili da RTS emituje lažne vesti i širi propagandu Miloševićevog režima i ima komandnu ulogu u operacijama vojske Jugoslavije. To, naravno, nije bilo tačno. U zgradi RTS-a u to vreme nije bilo nijedno vojno lice, niti vojna oprema koja bi se koristila za slanje komandi. U zgradi RTS-a su bili samo civili, tehničko osoblje i novinari, što mogu da potvrde i strani dopisnici koji su slali svakoga dana svoje izveštaje iz ove zgrade", rekao je Medić.
Istako je da je RTS tada "samo emitovao izveštaje o zločinima koje su činili albanski teroristi na Kosovu i Metohiji i NATO zločinci širom naše zemlje".
"Ta istina je ono što ih je bolelo i zbog čega su dobijali kritike i u svojim zemljama. Zato su želeli da ućutkaju RTS, da se u svetu čuje samo njihova verzija događaja na terenu. Bombardovanjem zgrade RTS-a prekinuli su naš program samo na nekoliko sati. Zbog toga, razaranje ove medijske kuće i ubistvo nedužnih civila nije imalo nikakvog smisla, efekta, a ni opravdanja", ukazao je Medić.
Zaključio je da nanesena ogromna tuga i bol za šesnaest porodica koje su tom prilikom izgubile najmilije.
"Pitamo se i danas – zašto", napomenuo je Medić.
Objasnio je da se Sud za ljudska prava u Strazburu oglasio nenadležnim u ovom slučaju i ponovio da je i dalje u pitanju zločin bez kazne.
"Mi, porodice poginulih naše najmilije ne možemo da vratimo, ali u njihovo ime moramo da pitamo zašto ovaj zločin niko nije priznao? Zašto za njega niko nije odgovarao? Mi ne tražimo osvetu, već – zarad mira duša naših ubijenih – tražimo istinu", rekao je Medić.
U ime porodica zamolio je nadležne da se urušena zgrada zaštiti od propadanja i pretvori u memorijalni centar.
"Hajde da uradimo nešto za stradale u RTS-u i za sve žrtve rata 1999. godine. Ovde bi trebalo da bude jedinstveni memorijalni centar za sve žrtve bombardovanja. To je želja svih nas", zaključio je Medić.
Na pomenu "Sećanje na nedužne" minutom ćutanja odata je pošta ubijenima i položeni su venci na spomenik "Zašto".
Za ovaj zločin odgovarao je samo tadašnji direktor RTS-a Dragoljub Milanović, jer nije poštovao naređenja Savezne vlade i izmestio radnike i tehniku na bezbednu lokaciju. Za NATO – RTS je bio legitiman cilj.
Slučaj je ispitivala specijalna komisija Haškog suda, ali Tužilaštvu nije predložila pokretanje krivičnog postupka.
U znak sećanja na stradale radnike RTS-a, kao i svake godine, organizuje se sportski turnir "Igrajmo za 16" u više sportova.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala